Politika

Vreme broj 505, 9. septembar 2000.

Promocija levice

Muvanje u mraku

Ako je suditi po beogradskoj promociji kandidata liste "SPS�JUL � Slobodan Milo�evi�", izborni rezultati bi�e progla�eni u pomr�ini i u prisustvu nepoznatog broja odabranih

Za predstavljanje 19 poslani�kih i 110 odborni�kih kandidata, odr�ano u ponedeljak 4. septembra, socijalisti�ko-julska levica odabrala je U��e, tj. nedavno otvoreni obelisk "Ve�na vatra". Doga�aj je bio skromno najavljen, a da se ne�to sprema moglo se zaklju�iti po saobra�ajnom haosu na biv�em Bulevaru Lenjina koji je, po�ev od sumraka, organizovala saobra�ajna policija, zatvaraju�i sav saobra�aj na biv�em Bulevaru Edvarda Kardelja od kineske ambasade do "Brankovog" mosta. Koli�ina policijskog obezbe�enja, pokaza�e se, nije opravdala glasine/o�ekivanja da �e promotivnom skupu prisustvovati i nosilac liste, Slobodan Milo�evi�.

Valjda nenamerno, po�etak skupa zakazan je za 20 sati, �to �e re�i, u mrklom mraku, budu�i da se javno osvetljenje, kakvo-takvo, uklju�uje po letnjem redu vo�nje, u devet. Zahvaljuju�i tome (mraku), RTS je u svom tre�em dnevniku mogao da objavi kako je sve�anosti prisustvovalo "nekoliko desetina hiljada gra�ana". Iste koli�ine sutradan je pomenula "Politika", dok su izve�ta�i "Borbe" i "Ve�ernjih novosti" broj prisutnih procenili na oko 30.000. "Glas javnosti" pominje "nekoliko" hiljada, a "Blic" broj okupljenih procenjuje na oko tri hiljade. Koliko god bilo, daleko je od onih "dva miliona" do "nekoliko miliona" koji su cementirali nekada�nje Milo�evi�eve pobede. Huk onda�njeg masovnog skandiranja pretvorio se � �ak i propu�ten kroz RTS monta�u � u zenovski "pljesak jedne ruke".

Scenografiji su nedostajali samo lampioni i ogromni, iznutra osvetljen papirni zmaj, da bi prizor dobio definitivno kineska obele�ja. Kandidati, tj. oni koji su "svih ovih deset godina bili u pravu" (Ivica Da�i�) stajali su na bini kao na izlo�bi vo�tanih figura. Prohladno ve�e, tajnost okupljanja u mra�nom parku, i ko zna �ta jo�, mo�da su uticali i na skroman asortiman poruka koji su okupljenim aktivistima uputili govornici. Konstatuju�i da "svaka vlast na svetu ima svoju opoziciju", Ivica Da�i� je zapazio da se ovda�njoj vlasti suprotstavlja "opozicija sopstvenom narodu i sopstvenoj dr�avi", a Goran Mati� ne samo da "nema zato nijedan razlog da se zaokru�avaju na listama imena njihovih agenata, poslu�nika, rukoljubaca i onima koji su ovu zemlju izdali" nego da "takvima na listama nije mesto".

Ljubi�a Risti�, me�utim, smatra da za predstoje�i "referendum o opstanku naroda Jugoslavije i opstanku jugoslovenske dr�ave" � za koji "mi znamo kako �e se odlu�iti" � ima mnogo re�i. Ali, "u na�em izbornom programu ima naro�ito va�nih re�i: "Ali u na�em izbornom programu ima pet najva�nijih re�i. Tih pet najva�nijih re�i jesu: prva � mir, druga � sloboda, tre�a � nezavisnost, �etvrta � integritet, i peta � identitet." Obnove i razvoja nema bez mira, slobode, nezavisnosti... U ostatku govora, me�utim, Risti� nije objasnio izborno zna�enje integriteta i identiteta. Ili je njihovo obja�njenje zapalo Ivici Da�i�u, koji je politi�ke protivnike levice (ne pominju�i radikale) optu�io i da "oni i dan-danas govore da se o Kosovu i Metohiji i o njegovom statusu mo�e pregovarati!".

Uop�te, opozicija je ocenjena kao pla�eni�ka, izdajni�ka, stvorena samo da opravda NATO agresiju, rukoljuba�ka, cepa�ka ("Srbija treba da bude navodno decentralizovana, na �est republika razbijena, pa �ak i da Beograd ima republiku", Ivica Da�i�) i tako dalje i tome sli�no. Nasuprot tome, izjavio je Goran Mati�, "na�a zemlja ima uzlazni trend, oko na�e zemlje se okupljaju i slobodoljubive zemlje i zemlje koje poku�avaju da se izvuku iz jarma koji im je nametnut, ali i zemlje koje grade svoju slobodu temelje�i je na na�im iskustvima. U ovom trenutku preko 150 zemalja slobodoljubivog sveta u nama gleda iskru nekih novih odnosa, iskru sloma globalizacije koja se name�e kao kolonizacija". Saveznom ministru za informisanje Goranu Mati�u jedinom se omaklo da pomene ime predsedni�kog kandidata koji se ne zove Slobodan Milo�evi�: iz nekog razloga, to nisu bili ni Vojislav Mihailovi�, ni Tomislav Nikoli�, ve� Vojislav Ko�tunica. Za kog nam "razni agenti, razne institucije, razni centri... na raznim mestima govore o tome da je ova politika pora�ena, da je Ko�tunica pobedio".

A jo� nije, kao �to znamo.

Aleksandar �iri�

prethodni sadr�aj naredni

vrh