Politika

Vreme broj 506, 14. septembar 2000.

Izbori 2000

Vreme je, gotov je...

Za�to je va�no masovno iza�i na izbore? Zato �to to obeshrabruje re�im da se ne upusti u izbornu kra�u

Da kampanja ulazi u zavr�nicu pokazuje umno�avanje vesti u kojima se govori o pove�anom nasilju, sve intenzivnija i netrpeljivija propaganda na dr�avnim medijima, manifestovanje pristrasnosti i skandali u Vladi�inom Hanu, Aleksandrovcu, Pan�evu...

U Ni�u, neki starci umalo da zadave dete pred bibliotekom zbog nalepnice Otpora, babe iz redova sik�u: "Otpora�i, otpora�i..."

Naravno, te�ko je procenti kako reaguje siroti narod, ali ako zdravorazumsko rasu�ivanje i dalje va�i i ako socijalisti puknu na ovim izborima, za to treba da zahvale julovcima, koji diktiraju arhistaljinisti�ku sliku sveta posle koje bi Du�an Kova�evi� morao da baci pero i ma�inu.

O�I AL PA�INA: Poja�ava se medijska satanizacija Vojislava Ko�tunice. �ini se da nisu na�li formulu za razbijanje Ko�tunice, mada ima dirljivih kreativnih doprinosa � vrhunac je u pronalasku saveznog minitra za informisanje Gorana Mati�a, koji ide tako daleko da tvrdi kako na Ko�tuni�inim plakatama nisu Ko�tuni�ine o�i, ve� o�i Al Pa�ina. Idu i malo dalje, masovno su po�eli da imitiraju in�enjera Milutina Mrkonji�a, kome rasprava sa �efovima gradili�ta le�i, a i u njegovoj je nadle�nosti, i prete i obe�avaju rokove. Isti ministar za informisanje, nesvestan da izlazi iz resora svoje nadle�nosti, obrecnuo se pred kamerama na nekog poslovo�u zato �to nema zejtina. Dok ministar, i to ne bilo koji, nego ministar informisanja, dr�i vakelu, ovaj se fascinirano kezi u kameru, a neki glas iz "ofa" dobacuje ne�to kao: "Dragoljube, slu�aj �ta ti �ovek ka�e!" Svako je u svom okrugu: Tomi� u Vranju, �ika Mu�tikla na �ukarici, a Mira Markovi� u Brani�evskom okrugu razra�uje svoju te�ko razumljivu sliku sveta. Predsednik SRJ se posle du�eg vremena pojavljuje u�ivo sa svitom, pu�ta novi �erdapski agregat i najavljuje izgradnju nove reverzibilne centrale. U re�imskoj kampanji te�ko da se mo�e izmisliti ne�to bitno novo. Re�im �e po svoj prilici zadr�ati oslonac na marginalne slojeve, penzionere i deo depriviranog radni�tva (videti tabelu "Li�na karta"). Inercija i inat � to im je samo preostalo. Na opoziciji i slobodnoj javnosti je da inat i inercija ne budu zabibereni kra�om.

Re�imski mediji su ina�e pokazali prili�no veliku nervozu na nagove�taj da bi izbori mogli da budu kontrolisani. Na CeSID-ov bilbord s porukom "Posmatra�u izbore" na Autokomandi neko ko ima mogu�nost da se popne nekoliko metara no�u je dopisao "O�e� k..." Direktor CeSID-a Slobodanka Nedovi� prime�uje da su sli�ni napadi zabele�eni na Filipinima, Jemenu, �ileu i u Hrvatskoj.

JEDAN NA MILION: Savezna izborna komisija demonstrirala je pristrasnost tako �to je fakti�ki onemogu�ila delegaciji Demokratske opozicije Srbije da pregleda potpise za predsedni�ku kandidaturu Slobodana Milo�evi�a. DOS je, naime, formirao tim od dvadeset ljudi da pregleda te spiskove, ali zamenik sekretara SIK-a Bojan Pudar dozvoljava da to uradi samo jedno ovla��eno lice � jedan �ovek fizi�ki ni tehni�ki nije u stanju da pregleda vi�e od milion i �eststo hiljada potpisa. DOS je tako mo�da dobio mali ali va�an poen. Igra se sastoji ne u tome ko ima vi�e pristalica, ve� ko mo�e pobediti. U javnosti ima vi�e nego ranije opozicionog raspolo�enja, ali se u isto vreme sumnja da se mo�e izboriti pobeda.

Izborni �tab SPS-a, �iji je aparat o�ito dobio zadatak da kako zna namakne pobedu Slobodana Milo�evi�a u prvom krugu, o�ito nerviraju sonda�e javnog mnjenja koje su otkrile da bi ve�ina mogla glasati protiv re�ima. Reakcije su me�avina paranoje, zapla�ivanja i revoltiranja obi�nog sveta, samozavaravanja, obmane bira�a i laganja �efa. Anegdota ka�e da i u re�imskim strankama postoje rezultati javnomnjenjskih istra�ivanja, ali da brojke nerviraju �efa. �as im je anketiranje "�pijunska delatnost", �as se falsifikuju�i oslanjaju na "strane procene". U udarnom TV terminu pro�le nedelje plasirana je vest o �lanku Stiva Erlangera u "Njujork tajmsu", u kojoj se govori kako se opozicija sprema za poraz � i za nerede. Taj tekst zaista nosi naslov u kome se govori da se "srpska opozicija sprema da izgubi" (na sajtu "Njujork tajmsa" naslov glasi: "Out in Front, Serbia's Opposition Prepares to Lose"), ali duh teksta je ne�to mnogo komplikovaniji i u osnovi druga�iji � govori se da u Srbiji, kako se izbori pribli�avaju, glavni opozicioni kandidat Vojislav Ko�tunica u istra�ivanjima javnog mnjenja bolje stoji od Milo�evi�a, mada i Ko�tunica uo�ava da njegovi bira�i ne veruju da mogu da pobede. Milo�evi� ima da donese odluku ho�e li da prihvati volju bira�a i ukoliko oni budu protiv njega, ili �e, bez obzira na to, da proglasi svoju pobedu, navodi se u tekstu. Dra�kovi� nije optimista i veruje da Milo�evi� ve� ima rezultat u svom nov�aniku. Ko�tunica izjavljuje da �e proglasiti pobedu, nadaju�i se da �e ljudi u slu�aju izborne kra�e reagovati isto kao �to su reagovali pre nekoliko godina. Na ljudima je opet da donesu novu odluku, to jest da procene ho�e li prihvatiti Milo�evi�evu odluku, ili �e iza�i na ulice i braniti svoj izbor � mo�da protiv mo�ne policije, �ak i protiv armije...

Saradnici agencije Strategic marketing and media research institute (SMMRI), koju vodi Sr�an Bogosavljevi�, u istra�ivanju sprovedenom od 26. do 30. avgusta na teritoriji Srbije bez Kosova, pokazuje da bi za Ko�tunicu glasalo 45,1 odsto onih koji bi iza�li na izbore, a za Milo�evi�a 38,3 odsto. Kandidat Srpske radikalne stranke Tomislav Nikoli� dobio bi 10, dok bi za kandidata Srpskog pokreta obnove Vojislava Mihailovi�a glasalo 6,6 odsto ispitanika. U eventualnom drugom krugu predsedni�kih izbora, prema nalazima SMMRI-ja, pobedio bi Ko�tunica sa 56,6 odsto glasova, a Milo�evi� bi osvojio 43,4 odsto.

Ti nalazi se unekoliko razlikuju od onih do kojih je nedavno (videti tekst "Ko bira, narod ili Mira" u pro�lom broju "Vremena") do�ao Sre�ko Mihailovi�, po kome Vojislav Ko�tunica vodi sa 2:1, a kod Bogosavljevi�a je, Ko�tuni�ino vo�stvo manje i iznosi 1,17:1. Mihailovi�, koji koristi manje rigidan upitnik i ostavlja anketiranima da iska�u i svoja kolebanja, ove nedelje jo� jednom meri puls javnog mnjenja i za slede�u nedelju najavljuje rezultate novog terenskog istra�ivanja � i izbornu prognozu na kraju. Sonda�e javnog mnjenja jo� nisu izborna prognoza

Mo�da �e ovi srpski izbori li�iti na ruske i hrvatske po tome �to �e se rezultat naslutiti ve� kad budu objavljeni prvi podaci o izlasku na birali�te. Ve�i izlazak bi�e signal da opozicija pobe�uje. U avgustovskoj sonda�i Sr�ana Bogosavljevi�a nagove�tava se da bi na izbore moglo da iza�e 82,7 odsto gra�ana iz Srbije bez Kosova. To govori o velikoj zagrejanosti bira�kog tela: ispada da bi 24. septembra moglo da glasa �ak pet miliona punoletnih gra�ana Srbije, a to dalje zna�i da bi broj bira�a mogao da se vrati �ak na nivo velikog odziva zabele�enog 1990 (videti tabelu "Aktivni bira�i u Srbiji").

GRANICA KRA�E: Statisti�ar Miladin Kova�evi�, savetnik predsednika SPO-a, procenjuje (Pres klub, 11. septembar) da su ankete koje pokazuju da prednost jednog od opozicionih kandidata nad re�imskim iznosi 10 do15 odsto iza�lih na izbore ne�to realnije od onih koje pokazuju odnos 2:1, i na njima bazira svoju ra�unicu.

Kova�evi� dolazi do pretpostavke bi na izbore moglo da iza�e izme�u 4.300.000 i maksimalnih 5.000.000 bira�a. To je negde izme�u odziva 1993. i 1990.

Po Kova�evi�evom mi�ljenju, odluka re�ima da se upusti u izbornu manipulaciju, ili kra�u, zavisi pre svega od toga koliko glasova treba re�imskom predsedni�kom kandidatu da bi dostigao natpolovi�nu ve�inu (50 odsto od ukupnog broja iza�lih na izbore plus jedan glas).

Po Kova�evi�evoj proceni, predsedni�kom kandidatu re�imskih partija u prvom krugu moglo bi nedostajati izme�u 12 i 15 odsto glasova iza�lih na birali�te, to jest 500.000 do 700.000 glasova. Toliku kra�u ne bi bilo mogu�e organizovati a da se sa�uva kakav-takav kredibilitet izbora, po�to bi kra�a tih dimenzija morala biti otkrivena, s obzirom na to da SPO i stranke demokratske opozicije imaju kontrolore na bira�kim mestima.

Po Kova�evi�u, bilo bi realno o�ekivati da do�e do drugog kruga predsedni�kih izbora. U drugom krugu predsedni�kih izbora mogu�a manipulacija klju�no i kardinalno zavisi od stava Srpske radikalne stranke, pre svega od stava vrha te stranke.

U slu�aju da Srpska radikalna stranka pozove svoje bira�e da glasaju za predsedni�kog kandidata re�imskih stranaka, broj nedostaju�ih glasova bio bi minimalan, i mo�da ne bi bio ve�i od 5�6 odsto svih iza�lih bira�a, odnosno 200.000 do 300.000 glasova. "Isku�enje kra�e" je veliko, konstatuje Kova�evi�.

Kova�evi� nije prihvatio da izvede ra�unicu s glasovima SPO-a, nije uostalom ni pominjao ime opozicionog kandidata, samo je podsetio na izjavu Vojislava Mihailovi�a da �e podr�ati zajedni�kog opozicionog kandidata u drugom krugu. U njegovoj analizi podrazumeva se da se glasovi iz obe "kolone" sliju u jednu kutiju. Ipak, ovde bi u obzir trebalo uzeti pretpostavke da bi "ispadanje iz trke" kandidata SPO-a i eventualni lo�i rezultati na lokalnim izborima mogli da demobili�u deo bira�a. SPO ina�e vodi kampanju protiv DOS-a, kao �to je slu�aj i s druge strane. Entuzijazam opozicionih pristalica, po zapa�anju jednog istra�iva�a, ve� je vidljivo o�te�en zbog izostanka sporazuma na lokalnom nivou. Taj jaz mo�da mo�e da zatrpa samo veliki izborni uspeh. Mo�e li se ose�aj uspeha naglo pro�iriti? U javnosti ve� postoji uverenje da su predsedni�ki izbori simboli�ki najva�niji. Sve osim pobede u prvom krugu za Milo�evi�a je poraz, pa se otvaranje drugog kruga mora odraziti na motivaciju opozicionih bira�a.

RADIKALSKA ENIGMA: Ukoliko SRS pozove svoje bira�e da glasaju za opozicionog kandidata ili im, pak, ka�e da ne iza�u na izbore, tada bi ta razlika izme�u opozicionog i re�imskog kandidata bila ve�a i iznosila bi 10�12, pa mo�da i celih 15 odsto. U tom drugom slu�aju isku�enje bi bilo mnogo manje, po�to, kao ni u prvom krugu, ne�e biti mogu�e da re�im "nakupi" vi�e od pola miliona glasova a da kra�a ostane prikrivena. Kova�evi�, dakle, u svim varijantama misli da je granica kra�e na nekoliko stotina hiljada glasova. Prvi rezervoar za to su bira�i sa Kosova i Metohije; drugi su glasovi bira�a iz Crne Gore, u kojoj �e biti slaba izborna kontrola; tre�i rezervoar za kra�u su glasovi bira�a koji rade u dr�avnim slu�bama i vojnim ustanovama; �etvrta mogu�nost su glasovi zaposlenih u velikim dr�avnim firmama, koji mogu dobiti unapred zaokru�ene bira�ke listi�e koje �e ubaciti u kutiju, a �efu vratiti nepopunjeni listi�; peta mogu�nost je da re�imski �lanovi bira�kog odbora "proizvedu" ve�i broj neva�e�ih glasa�kih listi�a, kojih je dosad bilo je 5�6 odsto; �esta mogu�nost je korumpiranje �lanova bira�kih odbora, predstavnika partija.

Kova�evi�, koji je bio direktor u Saveznom zavodu za statistiku i �lan Savezne izborne komisije, procenjuje da kra�u ne bi trebalo o�ekivati u toku statisti�ke obrade podataka, po�to bi zbog duplih zapisnika to lako bilo otkriveno. Kako bi u slu�aju otkrivanja izborne kra�e reagovali bira�i, to malo ko sada mo�e znati. Slobodanka Nedovi� samo konstatuje da su gra�ani masovno reagovali na izbornu kra�u 1996, a na onu drugu, 1997, nisu. Mr Slobodan Cveji� i mr Marija Babovi� u studiji "Strategija opstanka doma�instava u Srbiji 2000." uo�avaju da 28 odsto pristalica demokratske opozicije razmi�lja da se priklju�i protestima protiv vlasti, a 17 odsto se deklari�e kao njihov u�esnik. Na re�imskoj strani 47 odsto njih takve proteste ne voli, a 31 odsto smatra da ih treba zabraniti. Tako je sistemati�an pritisak na Otpor i opozione aktiviste, uz povremene izlive brutalnosti, mo�da ne samo tempiran za izbornu utakmicu nego nagove�tava i re�enost re�ima da upotrebi silu. Ionako posle zavr�enih izbora predstoji veoma komplikovani period kohabitacije tri sukobljene vlasti � crnogorske i srpske republi�ke i eventualno nove savezne.

Opozicija, dakle, ima pravo samo na vidljivu i jasnu pobedu, ostalo se ne broji. Zato je procenat iza�lih na izbore va�an ne samo za izborni rezultat ve� i za postizbornu stabilnost. Re�im to zna, i upotrebom policije poku�ava da osujeti kampanju za izlazak na izbore. Proizborna poruka "Vreme je" nervira ih gotovo isto kao slogan "Gotov je".

Milan Milo�evi�

prethodni sadr�aj naredni

vrh