Politika

Vreme broj 506, 14. septembar 2000.

Kako spre�iti kra�u

Dragor Hiber

Slavljem protiv re�ima

Na po�etku razgovora, na� sagovornik isti�e da se dopu�tenim manipulacijama smatra izbor jednog od legitimnih izbornih sistema � dok se ne pre�e granica svesnog manipulisanja izbornim sistemom, kao �to je to slu�aj sa dve "kosovske" izborne jedinice u Srbiji, jer je posledica to da jedan glas u prokupa�koj i vranjskoj izbornoj jedinci vredi tri puta vi�e nego u kragujeva�koj. Drugi na�in "dopu�tene kra�e" ti�e se obezbe�ivanja ravnopravnosti izbornih takmaca u mogu�em uticaju na bira�e. I ina�e sumnjiv, politi�ki marketing svakako prelazi dopu�tene granice kada se radi o zastra�ivanju, zloupotrebi javne televizije, "listi�ima u krug" � to je krivi�no delo svuda u svetu, pa i kod nas. Najzad, postoji i direktna izborna kra�a, direktno falsifikovanje izbornog rezultata � �to se, to valja imati na umu, mo�e proizvesti i u nekoj od prethodnih izbornih faza. Kriti�na ta�ka su bira�ki spiskovi, koje prave izborne komisije op�tina, ali bazu podataka � prijave prebivali�ta i dr�avljanstva � vodi MUP, �to zna�i da MUP bar teorijski mo�e jedno lice da prijavi na novo mesto prebivali�ta, uvrsti ga u bira�ki spisak � bez brisanja sa prethodnog.

"VREME": Da li je do sada bilo takvih slu�ajeva?

DRAGOR HIBER: Da, i oni se relativno lako mogu otkriti preko poziva koje izborne komisije �alju na ku�ne adrese. Otkrivanje bi bilo mnogo lak�e da postoji � kao u Crnoj Gori � centralni, ukupni bira�ki spisak. Kada se � i to na zahtev tamo�nje opozicije, koju predvodi Momir Bulatovi� � pre�lo na sre�ivanje bira�kih spiskova u Crnoj Gori, izvr�eno je skoro �etiri puta vi�e ispravki nego �to ima upisanih bira�a! A kod nas �ete na bira�kim spiskovima na�i 120-godi�njake, mrtve du�e, gra�ane "na privremenom boravku u inostranstvu" � stotine hiljada, ako ne i vi�e od miliona � �ijim se imenima mo�e manipulisati. Ali, osim toga, ovog puta Savezna izborna komisija decidirano izjavljuje da �e postojati samo jedan izvod iz bira�kog spiska za sve vrste izbora. To je protivno izbornoj logici i na�em izbornom pravu i bira�kom pravu kao pravu, a ne obavezi. To zna�i da jedan bira� mo�e da iza�e i glasa samo na predsedni�kim izborima, ali ne i na lokalnim ili nekim tre�im. Sa jedinstvenim spiskom, on je zaokru�en kao da je glasao na svim raspisanim izborima. To je u najmanju ruku nesolidno re�enje koje mo�e biti zloupotrebljeno.

U odnosu na 1996/7 godinu, u kojoj meri je sada otvoren prostor za sli�ne manipulacije?

Na izvestan na�in jo� i vi�e, dok je istovremeno zatvorena ona mogu�nost koju smo, zahvaljuju�i mojim kolegama sjajno iskoristili, uhvativ�i re�im na "krivoj nozi". Bili smo iznena�eni pobedom na lokalnim izborima u drugom krugu, ali je pravi �ok bilo poni�tavanje izbora. S druge strane, i opozicija je iznenadila spremno��u da izbore kontroli�e. Tada smo pokrili oko 60 odsto bira�kih mesta � rezultat se pokazao tako �to su pobede "s nulom" knji�ili samo na bira�kim mestima gde nije bilo predstavnika opozicije. S tim u vezi, jedno pitanje je i danas u �i�i pa�nje. Naime, istovremeno se odr�avaju predsedni�ki, dvoje parlamentarnih i lokalni izbori. Da li mi imamo pravo na �lana bira�kih odbora po svakom od ovih osnova? Nikako im ne�emo dozvoliti da nam uskrate pravo na �lana bira�kog odbora po osnovu predsedni�kih izbora, jer to bi moglo zna�iti da predsedni�kom kandidatu na bira�kim mestima u Crnoj Gori bude bude uskra�eno elementarno izborno pravo kontrole.

Ko je u protekle �etiri godine vi�e nau�io o izborima, opozicija ili vlast?

To je oduvek ona trka izme�u carinika i �vercera. Onaj ko je trenutno vlasnik inovacije ima i prednost. Ako je re� o finom izbornom postupku, kra�ama na bira�kom mestu � ovog puta smo bolji nego ikad. Naravno, negde �e ne�to proma�i, grafit iz olovke u duga�kom noktu dame koja je �lan bira�kog odbora druge strane i koja, kada vidi da preovla�uje na� kandidat, neprimetno zaokru�uje ponekog, poni�ti listi� ili u�ini ne�to tre�e. Ali, to su male kra�e...

Gde je najve�i rizik?

Kao i uvek, to je rezervoar glasova Kosova. Prave rizike i njihove razmere mi jo� ne mo�emo re�i jer ne znamo kako �e se "kosovski izbori" odvijati. No, pominje se jo� jedna stvar � najpre je o tome govorio predsednik Privremenog izvr�nog ve�a Kosova Zoran An�elkovi�, rekav�i da je na ve�em delu Kosova mogu�e otvoriti bira�ka mesta. Onda je to rekao i Bernar Ku�ner, uz dosta neobi�ne dodatke, da to ne mo�e biti u javnim zgradama i da se KFOR i civilna uprava na Kosovu u to uop�te ne�e me�ati, �to je jako opasno jer se mogu dogoditi oni ve� poznati fiktivni izbori. U jednom razgovoru u pauzi sednice Savezne izborne komisije pravio sam �ale na ra�un nekih �lanova izborne komisije i kosovskih izbora i kako su neki Dreni�ani glasali za Milana Milutinovi�a. Na to mi jedan �lan komisije ka�e: "Nemojte tako, profesore, ja sam i�ao na Kosovo, bilo je slu�ajeva, do�e jedan i glasa u ime �itavog sela." Svakom �itaocu "Vremena" to mo�e biti samo sme�no, jer pokazuje da to i nisu nikakvi izbori. Ali, to je rekao jedan iskusni �lan Savezne izborne komisije, najvi�eg organa koji vodi ra�una o zakonitosti izbora. S druge strane, ovih dana u Saveznoj izbornoj komisiji imam utisak da "klju�ni" �lanovi jo� nisu dobili politi�ku odluku za koju �e � kad je dobiju � tvrditi da je pravo tuma�enje zakona po pitanju izbora na Kosovu. Uz kosovski, postoji, bar delimi�no, i "crnogorski rezervoar" glasova, pa �ak i rezervoar glasova u porastu broja registrovanih bira�a, objavljen u ponedeljak. Me�utim, s druge strane je �injenica da postoji i koli�ina koju lopov ne mo�e da svari, koli�ina koja ru�i smisao same kra�e.

Broj bira�a koji �e iza�i na izbore?

Da. Ako je trend u bira�kom telu onakav kakav izgleda da je, sude�i po svim relevantnim istra�ivanjima javnog mnjenja, ako iza�e preko 4,5 miliona bira�a, onda �e za "pobedu" re�ima biti potrebna neprihvatljivo velika kra�a glasova. Naravno, sve je mogu�e: Milo�evi� mo�e proglasiti da je danas 28. septembar, da su izbori odr�ani pre �etiri dana, da je iza�lo 5,5 miliona bira�a i da je on dobio �etiri miliona glasova � ali svi znamo da to nije istina. E, isto �e se dogoditi i ako Milo�evi� ka�e da je glasalo 500.000 Albanaca. Na izlaznosti od oko 4,5 miliona bira�a broj glasova koje treba pokrasti kre�e se oko 450.000. To je mogu�e samo onom vrstom falsifikata kada kra�a prestaje da bude kra�a i postaje o�igledno razbojni�tvo. Da li �e razbojni�tvo uspeti, do kada �e razbojnik zadr�ati svoj plen, koja �e sredstva morati da upotrebi da ga zadr�i, koja sredstva �e onaj kome je oteto upotrebiti da za�titi oteto, to je tema tako�e vezana za izbore, ali predmet jedne sasvim druga�ije rasprave. Pove�anje nasilja prema politi�kim protivnicima � uz sve ostalo � ima za cilj da dekura�ira pre svega opozicione ili, ako njih ne mo�e, onda neopredeljene i neodlu�ne bira�e. Ali, i to se mo�e samo do neke mere. Kada nasilje pre�e meru, kada je potreban vi�ak nasilja � kao �to se sve �e��e doga�a � cilj je nemogu�e ostvariti. Ostaje goli falsifikat ili nepriznavanje izbora.

�ta svaki gra�anin mo�e da u�ini 24. septembra?

Da iza�e na izbore, bude pa�ljiv, proveri spiskove, da obrati pa�nju da li su na spisku i oni kojih nema i koji ne mogu da glasaju, da sve sumnjivo javi najbli�em izbornom �tabu. I da slavi. Slavlje je ono protiv �ega re�im ne mo�e ni�ta.

Aleksandar �iri�

Gde je gre�ka

Da li se raspisivanje izbora, u svetlu rezultata svih ispitivanja javnog mnjenja, mo�e tuma�iti kao gre�ka vlasti?

Mislim da su prva istra�ivanja javnog mnjenja sugerirala Milo�evi�u i njegovim savetnicima � ako on savete prima � da je njegov rejting znatno ve�i od rejtinga njegove stranke. I mislim da je na ideju o promeni ustava do�ao ra�unaju�i da �e opozicija biti sasvim razbijena ili da �e se ujediniti pod okriljem SPO-a, pa da �e obra�un sa ve�itim kandidatom Vukom Dra�kovi�em biti lak.

A �ta ako se, uz fakti�ki odvojeno Kosovo, odvoji i Crna Gora. �ega �e predsednik onda biti Vojislav Ko�tunica ili bilo ko drugi?

To pitanje pretpostavlja da je ukinuta Jugoslavija, a to je pretpostavka suprotna onoj od koje polazi vlast Crne Gore. Ako je promenama ustava ukinuta dr�avnost Crne Gore, tako�e je ukinuta i dr�avnost Srbije. U tom slu�aju, Vojislav Ko�tunica �e biti predsednik Srbije, jer je on izborna politi�ka realnost. A osim toga, Milo�evi�ev bliski saradnik i savetnik u pitanjima ustava Vladan Kutle�i� odavno je izjavio da "odlazak" Crne Gore ne�e zna�iti da ne�e postojati Jugoslavija. Pa vidite.

prethodni sadr�aj naredni

vrh