Politka

Vreme broj 511, 19. oktobar 2000.


"Vreme" istra�uje

Kako se policija odrekla Slobodana Milo�evi�a

Jedna od najva�nijih stvari mnogih doga�aja 5. oktobra bila je obezbe�ivanje aktivne ili pasivne podr�ke pojedinih policijskih jedinica... Ovo je, kako se ispostavilo, bilo lak�e nego �to je u po�etku izgledalo. Policajci su, ve� po prirodi posla, bili bli�i saznanju da je re�im truo i da ne�e mo�i da se odr�i, i po�eli su da tra�e na�in da izbegnu da ih Milo�evi� povu�e za sobom

Rano izjutra u petak 29. septembra, grupa pripadnika MUP-a Srbije do�la je u Fabriku metalnih proizvoda (FMP) na beogradskoj �ukarici, sa nalogom da izvr�e pretres. Saop�tili su da su tu po nare�enju sad ve� biv�eg ministra Vlajka Stojiljkovi�a, a u vezi sa �leperom punim raznog oru�ja koji je, prema njihovim saznanjima, tokom no�i stigao u fabriku. Nisu ga na�li, a direktor FMP-a Neboj�a �ovi�, lider Demokratske alternative i �lan Predsedni�tva DOS-a, prokomentarisao je ovu raciju kao jo� jedan vid re�imskog pritiska na opozicione lidere. "Vlajko misli da �e nekog da pla�i, ali mu poru�ujem da vodi ra�una �ta radi", izjavio je �ovi� novinarima, dodaju�i da su se "i sami policajci smejali u kakvu ih je nebulozu uvalio njihov ministar".

Me�utim, prema pisanju "Va�ington posta", da su policajci do�li u FMP malo ranije, nikom ne bi bilo do smeha. Prema naknadnom priznanju jednog od lidera DOS-a, koji insistira na anonimnosti, oru�je je zaista bilo u fabrici, ali je tokom no�i istovareno i u manjim paketima preba�eno tamo gde treba. "Mi smo se spremali za najgore, jer smo imali informacije da �e Milo�evi� poku�ati da nas likvidira", ka�e taj izvor i dodaje da je arsenal iz �lepera, u kome je pored kala�njikova bilo i bombi i minobaca�a, stavljen na raspolaganje obezbe�enju DOS-a. Isti izvor potvr�uje da oru�je poti�e iz skladi�ta MUP-a, a da su ga opoziciji dostavili "prijateljski elementi" unutar policije.

Sada izgleda da se opozicija daleko ozbiljnije nego �to se mislilo spremala za eventualni oru�ani sukob sa snagama lojalnim Milo�evi�u. Mnogo va�nije od oru�ja bilo je obezbediti aktivnu ili pasivnu podr�ku pojedinih jedinica u sastavu policije. Ovo je, kako se ispostavilo, bilo lak�e nego �to je u po�etku izgledalo. Policajci su, ve� po prirodi posla, bili bli�i saznanju da je re�im truo i da ne�e mo�i da se odr�i, i po�eli su da tra�e na�in da izbegnu da ih Milo�evi� povu�e za sobom. Pukovnik �ivko Trajkovi�, komandant Specijalne antiteroristi�ke jedinice (SAJ), rekao je pred kolegama da ne namerava da ide na narod. Poku�ao je da stupi u kontakt sa DOS-om, i to je umalo skupo platio jer je njegova poruka Ko�tunici doprla do u�iju Familije: zvani�no je preme�ten u Kur�umliju, ali je u stvari pre�ao u ilegalu, kriju�i se po Beogradu u uverenju da �e ga neko ubiti.

I pored toga, mnogi "prijateljski elementi" iz policije lako su uspeli da se sporazumeju sa klju�nim ljudima DOS-a. Naime, pojedini lideri opozicije su ve� godinama odr�avali izvesne kontakte sa MUP-om, pa su sada bili u prilici da te veze upregnu u svoju korist. "Va�ington post" je objavio da je u �ovi�evom FMP-u u sredu 4. oktobra u strogoj konspiraciji odr�an sastanak nekih lidera DOS-a i grupe od oko dvadeset pripadnika razli�itih specijalnih jedinica, uklju�uju�i i ljude iz Jedinice za specijalne operacije (JSO) Dr�avne bezbednosti poznate i kao "Crvene beretke" ili "Frenkijevci" (vidi tekst "Momci iz Brazila"). Na tom sastanku je, prema istom tekstu, dogovorena strategija i taktika za naredne dane, a kao klju�ni lideri DOS-a za kontakte sa vojskom i policijom navode se �indji�, �ovi�, te generali Mom�ilo Peri�i� i Vuk Obradovi�. Me�utim, Slobodan Paji�, �ef obezbe�enja Demokratske alternative, ka�e za "Vreme" da ni kamiona sa oru�jem ni sastanka u krugu fabrike nije bilo, i ocenjuje pisanje "Va�ington posta" kao sme�no.

OSLOBA�ANJE: O�igledno je, me�utim, da je neke vrste kontakta pojedinih ljudi iz DOS-a sa bezbednosnim strukturama bilo i da su ti kontakti bili od klju�nog zna�aja za izbegavanje krvoproli�a koje je, prema Zoranu �in�i�u, pripremao Milo�evi�. Elitne jedinice MUP-a i vojske, po�ev�i od SAJ-a, preko famoznih "Crvenih beretki" i 63. padobranske brigade VJ bile su tog dana neupotrebljive, ili su se otvoreno stavile na stranu opozicije. Padobranci su nekoliko dana pre mitinga odbili da idu u Beograd i brane Familiju; umesto toga, mnogi od njih su skinuli uniforme i u civilu, navodno na svoju ruku, bili u narodu koji je u �etvrtak juri�ao na skup�tinu i televiziju. Podatak da je saveznu skup�tinu u �etvrtak branilo relativno malo policajaca, mahom iz Saveznog SUP-a, dok su ozbiljnije formacije bile negde drugde, navodi na zaklju�ak da su "rupe" u za�titi strate�kih objekata bile ostavljene namerno. Gradona�elnik �a�ka Velimir Ili� je posle u nekoliko intervjua sasvim otvoreno govorio da je sve vreme bio u vezi s nekima iz MUP-a, koji su ga ohrabrivali da nastavi da juri�a na skup�tinu.

U podne, nakon �to je ispred skup�tine ba�en suzavac, "Crvenim beretkama" je bilo re�eno da je masa provalila u Radio-televiziju Srbije, da je oko pedeset policajaca koji su �uvali zgradu zarobljeno, da ih dr�e kao taoce, te da su neki ve� pobijeni. Kolona vozila JSO-a (ameri�ki "Hameri") stu�tila se iz Batajnice prema zgradi RTS-a pucaju�i u vazduh, ali su po dolasku na lice mesta ustanovili da su njihove kolege �ive i zdrave, i da, mada je oko zgrade bilo prili�no naroda, jo� niko nije uspeo da u�e unutra. Usledila je razmena neprijatnih radio-poruka izme�u pripadnika JSO-a i Radeta Markovi�a, na�elnika Resora dr�avne bezbednosti, posle �ega su "Frenkijevci" navodno odlu�ili da pre�u na stranu naroda. Ne samo �to su se pred kamerama bratimili s narodom, ve� su, prema re�ima jednog od lidera DOS-a, poru�ili vojnom i policijskom vrhu da �e svako ko poku�a da protiv naroda upotrebi silu imati posla sa njima.

Samo zahvaljuju�i tome, tvrdi se u DOS-u, nije do�lo do pokolja �irih razmera. "Nakon osloba�anja televizije i skup�tine, Milo�evi� je izdao nare�enje da se puca na narod, da se raketiraju Studio B i RTS, da se neki od nas pohapse, a neki pobiju", ka�e �in�i�. "'Crvene beretke' su mi spasle �ivot, i ne samo meni." Drugi izvori navode da je iz helikoptera, koji su u tom trenutku kru�ili iznad centra grada, trebalo da budu izba�eni kontejneri sa otrovnim gasom, te da je Milo�evi� poku�ao da na narod po�alje tenkove. Jedna grupa tenkova zaista je tog dana krenula iz Bubanj Potoka prema centru, ali je usput zastala, nakon �ega su se neki tenkovi vratili, a drugi oti�li na Banjicu, i tamo ostali. Posle se �ulo da je na�elnik General�taba general Neboj�a Pavkovi� upozorio Milo�evi�a na opasnost da se ti tenkisti zbratime s narodom, a cevi okrenu prema njemu. "Ima�emo na tenku uplakanog vojnika koji prima cve�e od devojaka", navodno je Pavkovi� rekao Milo�evi�u, i to je prelomilo stvar.

ODBRANA I PRIMIRJE: Do uve�e je valjda ve� i Milo�evi�u, koji je svo to vreme proveo na "rezervnom polo�aju" u Duba�nici kod Bora, postalo jasno da je njegov godinama gra�en sistem bezbednosti pukao po svim �avovima, i da Stojiljkovi� i Pavkovi� vi�e nisu u stanju da sprovode njegova nare�enja. Ipak, u redovima opozicije jo� je vladao strah da grupe lojalne Milo�evi�u spremaju kontraudar. U jednom trenutku te no�i zaista je do�lo do "bliskog susreta" pripadnika Javne bezbednosti i JSO-a u blizini studija RTS-a u Ko�utnjaku, odakle je posle zauzimanja televizije emitovan program. Okr�aj je izbegnut nakon �to se jedinica regularne policije povukla iz okoline objekta. Me�utim, napetost je ostala i tokom slede�ih nekoliko dana, i pored toga �to je Milo�evi� u petak pred kamerama priznao izborni poraz. �in�i� je nakon emitovanja Milo�evi�eve poruke poru�io da biv�em predsedniku SR Jugoslavije "ne veruje ni re�" i da se ovaj, prema njegovim informacijama, sprema da izazove nerede i da se uz pomo� vojske vrati na vlast. I drugi lideri DOS-a, i to upravo oni koji su zadu�eni za odnose sa vojskom i policijom, pozivali su narod da ostane budan i spreman da odbrani osvojenu pobedu. Izjava ministra nauke i tehnologije Branislava Ivanovi�a da MUP kontroli�e premijer Mirko Marjanovi�, te da RTS pripada Vladi, samo je dolila ulje na vatru. Ipak, kako je vreme odmicalo, postajalo je sve jasnije da nikakvog kontraudara ne�e biti, ali je pitanje kontrole nad MUP-om ostalo otvoreno. "Niko ne kontroli�e policiju, ve� policija kontroli�e samu sebe", objasnio je pro�le nedelje �in�i�. "Mi smo sa policijom postigli fer dogovor: da mi njih pustimo da rade svoj posao, a da oni ne izvr�avaju eventualna nare�enja da krenu na nas."

Problem je u tome �to je kontrola nad policijom odvi�e ozbiljna stvar da bi se prepustila d�entlmenskom dogovoru politi�ara sa policajcima. To se lepo videlo u ponedeljak 16. septembra kada je general Pavkovi� upozorio da su "pojedini elementi MUP-a i snaga Dr�avne bezbednosti pod uticajem nekih politi�ara", da su "van kontrole legalnih organa", te da "preti opasnost da se potpuno odmetnu iz sistema". General Pavkovi�, koji je funkciju i stan od pet ari stekao upravo zahvaljuju�i vrlo posebnim odnosima sa biv�im �efom dr�ave, trebalo bi da ima najmanje prava da dr�i takve lekcije. Zanimljivo je i da mu sprega policije i politike nije nimalo smetala tokom predizborne kampanje, kada je govorio o "mudroj politici predsednika Milo�evi�a", u horu s Vlajkom Stojiljkovi�em pretio "NATO strankama" i pominjao 24. septembar kao "dan D". Sada se taj isti Pavkovi� odjednom zala�e za depolitizaciju i institucionalnu kontrolu.

OPASNE VEZE: To, na�alost, ne menja �injenicu da je Pavkovi�, �ta god mislili o njegovom moralnom liku, u prili�noj meri u pravu, i sramota je �to mu pojedinci iz DOS-a sami otvaraju prostor za takve kritike. Neki iz nove vlasti se po kuloarima na sva usta hvale da pod svojom kontrolom imaju stotine, pa i hiljade naoru�anih ljudi; drugi su u svoje li�no obezbe�enje uklju�ili poznate gangstere. Sti�e se utisak da pojedinci gaje gotovo infantilnu fascinaciju "tvrdim momcima", s kojima su se tako iznenada sprijateljili. Takva prijateljstva uvek imaju svoju cenu, koja se napla�uje sa te�kim kamatama. Tokom Milo�evi�eve vladavine policija je kriminalizovana u toj meri da se granica izme�u lopova i �andara sasvim izgubila: neki plja�ka�i i ubice stekli su policijske zna�ke; neki policajci prestali su da �ive od plate i posvetili se organizovanom kriminalu. "Nema toga ko je �ist, od pozornika koji otima cigarete od uli�nih prodavaca do na�elnika koji organizuje oru�anu pratnju �vercerskim konvojima", ka�e jedan biv�i inspektor, koji ovih dana odbija ponude da se vrati u slu�bu. "Ko god dirne u to ili je mnogo glup, ili je mnogo naivan."

�ak i bez specijalnih odnosa pojedinih politi�ara iz nove vlasti sa pojedinim specijalcima takvu policiju �e biti te�ko reformisati. Smena sada�njeg rukovodstva i dovo�enje nekog dobronamernog �oveka na mesto ministra unutra�njih poslova ne�e biti dovoljna: potrebno je preko anketnih odbora �to pre utvrditi ko stoji iza niza nerazja�njenih ubistava, od Slavka �uruvije do Pavla Bulatovi�a, �ike Petrovi�a i drugih, i ubice poslati u zatvor. Jedinice koje su bile ume�ane u ratne zlo�ine na Kosovu i u Bosni ne bi smele da nastave da postoje u svom sada�njem sastavu, a neke ne bi smele da postoje uop�te. Ako se to ne uradi odmah, d�aba smo izlazili na ulice. Politi�ari mo�da misle da imaju dovoljno debelu ko�u da mogu da plate cenu "dobrih usluga" izvesnih ljudi, ali ovaj narod, koga deru ve� trinaest godina, to jednostavno nije u stanju.

Dejan Anastasijevic i ekipa izve�ta�a Vremena

predhodni sadr�aj naredni

vrh