| Politka |
Vreme broj 511, 19. oktobar 2000. |
Kako se policija odrekla Slobodana
Milo�evi�a
Rano izjutra u petak 29. septembra, grupa pripadnika
MUP-a Srbije do�la je u Fabriku metalnih proizvoda (FMP) na beogradskoj
�ukarici, sa nalogom da izvr�e pretres. Saop�tili su da su tu po nare�enju
sad ve� biv�eg ministra Vlajka Stojiljkovi�a, a u vezi sa �leperom
punim raznog oru�ja koji je, prema njihovim saznanjima, tokom no�i
stigao u fabriku. Nisu ga na�li, a direktor FMP-a Neboj�a �ovi�, lider
Demokratske alternative i �lan Predsedni�tva DOS-a, prokomentarisao je
ovu raciju kao jo� jedan vid re�imskog pritiska na opozicione lidere.
"Vlajko misli da �e nekog da pla�i, ali mu poru�ujem da vodi ra�una
�ta radi", izjavio je �ovi� novinarima, dodaju�i da su se "i
sami policajci smejali u kakvu ih je nebulozu uvalio njihov
ministar". Me�utim, prema pisanju "Va�ington
posta", da su policajci do�li u FMP malo ranije, nikom ne bi bilo do
smeha. Prema naknadnom priznanju jednog od lidera DOS-a, koji insistira na
anonimnosti, oru�je je zaista bilo u fabrici, ali je tokom no�i
istovareno i u manjim paketima preba�eno tamo gde treba. "Mi smo se
spremali za najgore, jer smo imali informacije da �e Milo�evi� poku�ati
da nas likvidira", ka�e taj izvor i dodaje da je arsenal iz �lepera,
u kome je pored kala�njikova bilo i bombi i minobaca�a, stavljen na
raspolaganje obezbe�enju DOS-a. Isti izvor potvr�uje da oru�je poti�e
iz skladi�ta MUP-a, a da su ga opoziciji dostavili "prijateljski
elementi" unutar policije.
I pored toga, mnogi "prijateljski
elementi" iz policije lako su uspeli da se sporazumeju sa klju�nim
ljudima DOS-a. Naime, pojedini lideri opozicije su ve� godinama odr�avali
izvesne kontakte sa MUP-om, pa su sada bili u prilici da te veze upregnu u
svoju korist. "Va�ington post" je objavio da je u �ovi�evom
FMP-u u sredu 4. oktobra u strogoj konspiraciji odr�an sastanak nekih
lidera DOS-a i grupe od oko dvadeset pripadnika razli�itih specijalnih
jedinica, uklju�uju�i i ljude iz Jedinice za specijalne operacije (JSO)
Dr�avne bezbednosti poznate i kao "Crvene beretke" ili
"Frenkijevci" (vidi tekst "Momci iz Brazila"). Na tom
sastanku je, prema istom tekstu, dogovorena strategija i taktika za
naredne dane, a kao klju�ni lideri DOS-a za kontakte sa vojskom i
policijom navode se �indji�, �ovi�, te generali Mom�ilo Peri�i� i
Vuk Obradovi�. Me�utim, Slobodan Paji�, �ef obezbe�enja Demokratske
alternative, ka�e za "Vreme" da ni kamiona sa oru�jem ni
sastanka u krugu fabrike nije bilo, i ocenjuje pisanje "Va�ington
posta" kao sme�no. OSLOBA�ANJE:
O�igledno je, me�utim, da je neke vrste kontakta pojedinih ljudi iz
DOS-a sa bezbednosnim strukturama bilo i da su ti kontakti bili od klju�nog
zna�aja za izbegavanje krvoproli�a koje je, prema Zoranu �in�i�u,
pripremao Milo�evi�. Elitne jedinice MUP-a i vojske, po�ev�i od SAJ-a,
preko famoznih "Crvenih beretki" i 63. padobranske brigade VJ
bile su tog dana neupotrebljive, ili su se otvoreno stavile na stranu
opozicije. Padobranci su nekoliko dana pre mitinga odbili da idu u Beograd
i brane Familiju; umesto toga, mnogi od njih su skinuli uniforme i u
civilu, navodno na svoju ruku, bili u narodu koji je u �etvrtak juri�ao
na skup�tinu i televiziju. Podatak da je saveznu skup�tinu u �etvrtak
branilo relativno malo policajaca, mahom iz Saveznog SUP-a, dok su
ozbiljnije formacije bile negde drugde, navodi na zaklju�ak da su
"rupe" u za�titi strate�kih objekata bile ostavljene namerno.
Gradona�elnik �a�ka Velimir Ili� je posle u nekoliko intervjua sasvim
otvoreno govorio da je sve vreme bio u vezi s nekima iz MUP-a, koji su ga
ohrabrivali da nastavi da juri�a na skup�tinu.
Samo zahvaljuju�i tome, tvrdi se u DOS-u, nije do�lo
do pokolja �irih razmera. "Nakon osloba�anja televizije i skup�tine,
Milo�evi� je izdao nare�enje da se puca na narod, da se raketiraju
Studio B i RTS, da se neki od nas pohapse, a neki pobiju", ka�e �in�i�.
"'Crvene beretke' su mi spasle �ivot, i ne samo meni." Drugi
izvori navode da je iz helikoptera, koji su u tom trenutku kru�ili iznad
centra grada, trebalo da budu izba�eni kontejneri sa otrovnim gasom, te
da je Milo�evi� poku�ao da na narod po�alje tenkove. Jedna grupa
tenkova zaista je tog dana krenula iz Bubanj Potoka prema centru, ali je
usput zastala, nakon �ega su se neki tenkovi vratili, a drugi oti�li na
Banjicu, i tamo ostali. Posle se �ulo da je na�elnik General�taba
general Neboj�a Pavkovi� upozorio Milo�evi�a na opasnost da se ti
tenkisti zbratime s narodom, a cevi okrenu prema njemu. "Ima�emo na
tenku uplakanog vojnika koji prima cve�e od devojaka", navodno je
Pavkovi� rekao Milo�evi�u, i to je prelomilo stvar. ODBRANA I
PRIMIRJE: Do uve�e je valjda ve� i Milo�evi�u,
koji je svo to vreme proveo na "rezervnom polo�aju" u Duba�nici
kod Bora, postalo jasno da je njegov godinama gra�en sistem bezbednosti
pukao po svim �avovima, i da Stojiljkovi� i Pavkovi� vi�e nisu u
stanju da sprovode njegova nare�enja. Ipak, u redovima opozicije jo� je
vladao strah da grupe lojalne Milo�evi�u spremaju kontraudar. U jednom
trenutku te no�i zaista je do�lo do "bliskog susreta"
pripadnika Javne bezbednosti i JSO-a u blizini studija RTS-a u Ko�utnjaku,
odakle je posle zauzimanja televizije emitovan program. Okr�aj je
izbegnut nakon �to se jedinica regularne policije povukla iz okoline
objekta. Me�utim, napetost je ostala i tokom slede�ih nekoliko dana, i
pored toga �to je Milo�evi� u petak pred kamerama priznao izborni
poraz. �in�i� je nakon emitovanja Milo�evi�eve poruke poru�io da biv�em
predsedniku SR Jugoslavije "ne veruje ni re�" i da se ovaj,
prema njegovim informacijama, sprema da izazove nerede i da se uz pomo�
vojske vrati na vlast. I drugi lideri DOS-a, i to upravo oni koji su zadu�eni
za odnose sa vojskom i policijom, pozivali su narod da ostane budan i
spreman da odbrani osvojenu pobedu. Izjava ministra nauke i tehnologije
Branislava Ivanovi�a da MUP kontroli�e premijer Mirko Marjanovi�, te da
RTS pripada Vladi, samo je dolila ulje na vatru. Ipak, kako je vreme
odmicalo, postajalo je sve jasnije da nikakvog kontraudara ne�e biti, ali
je pitanje kontrole nad MUP-om ostalo otvoreno. "Niko ne kontroli�e
policiju, ve� policija kontroli�e samu sebe", objasnio je pro�le
nedelje �in�i�. "Mi smo sa policijom postigli fer dogovor: da mi
njih pustimo da rade svoj posao, a da oni ne izvr�avaju eventualna nare�enja
da krenu na nas." Problem je u tome �to je kontrola nad policijom
odvi�e ozbiljna stvar da bi se prepustila d�entlmenskom dogovoru politi�ara
sa policajcima. To se lepo videlo u ponedeljak 16. septembra kada je
general Pavkovi� upozorio da su "pojedini elementi MUP-a i snaga Dr�avne
bezbednosti pod uticajem nekih politi�ara", da su "van kontrole
legalnih organa", te da "preti opasnost da se potpuno odmetnu iz
sistema". General Pavkovi�, koji je funkciju i stan od pet ari
stekao upravo zahvaljuju�i vrlo posebnim odnosima sa biv�im �efom dr�ave,
trebalo bi da ima najmanje prava da dr�i takve lekcije. Zanimljivo je i
da mu sprega policije i politike nije nimalo smetala tokom predizborne
kampanje, kada je govorio o "mudroj politici predsednika Milo�evi�a",
u horu s Vlajkom Stojiljkovi�em pretio "NATO strankama" i
pominjao 24. septembar kao "dan D". Sada se taj isti Pavkovi�
odjednom zala�e za depolitizaciju i institucionalnu kontrolu.
�ak i bez specijalnih odnosa pojedinih politi�ara
iz nove vlasti sa pojedinim specijalcima takvu policiju �e biti te�ko
reformisati. Smena sada�njeg rukovodstva i dovo�enje nekog dobronamernog
�oveka na mesto ministra unutra�njih poslova ne�e biti dovoljna:
potrebno je preko anketnih odbora �to pre utvrditi ko stoji iza niza
nerazja�njenih ubistava, od Slavka �uruvije do Pavla Bulatovi�a, �ike
Petrovi�a i drugih, i ubice poslati u zatvor. Jedinice koje su bile ume�ane
u ratne zlo�ine na Kosovu i u Bosni ne bi smele da nastave da postoje u
svom sada�njem sastavu, a neke ne bi smele da postoje uop�te. Ako se to
ne uradi odmah, d�aba smo izlazili na ulice. Politi�ari mo�da misle da
imaju dovoljno debelu ko�u da mogu da plate cenu "dobrih
usluga" izvesnih ljudi, ali ovaj narod, koga deru ve� trinaest
godina, to jednostavno nije u stanju. Dejan Anastasijevic i ekipa izve�ta�a
Vremena
|