| Politika |
Vreme broj 511, 19. oktobar 2000. |
Momci iz Brazila "Frenkijevci" su ostavili tragove u boji svojih beretki od Knina do Kline
Stoga se ve� prve ratne godine pojavila potreba za posebnom paravojnom jedinicom �iji bi glavni zadatak bio da odra�uje ono �to drugi nisu hteli ili smeli, a sporedni da pazi da ostala mena�erija sasvim ne podivlja i ne odmetne se. Glavni posao oko formiranja ove grupe zapao je tada�njem �efu Dr�avne bezbednosti Jovici Stani�i�u, ali je ni�ta manje va�an bio Mihalj Kertes, koji je 1991. bio ministar bez portfelja u Vladi Srbije. "Terenski" deo pripao je Stani�i�evom pomo�niku Franku Simatovi�u Frenkiju, i njegov nadimak postao je eponim za celu grupu �ak i nakon �to se Simatovi�, napreduju�i u slu�bi, izdigao visoko iznad "terenskih" poslova. Po�to je bila tajna, jedinica nije imala oznake i jedino po �emu su se izdvajali bile su crvene beretke, po kojima su dobili drugo nezvani�no ime. Regrutni sastav "Crvenih beretki" bio je kao i kod ostalih paravojnih jedinica (s koca i konopca), samo su kriterijumi bili stro�i, s osloncem na poznavanje borila�kih ve�tina i spremnost da se bez pogovora izvr�i svako nare�enje. Ljudi za "Crvene beretke" vrbovali su se iz drugih paravojnih jedinica (najvi�e iz Arkanovih "Tigrova"), ali i direktno iz zatvora. Istaknuti �lanovi poznati su uglavnom po nadimcima (Legija, Major Fi�a, Cema, �ika Crnogorac, Pera Divljak...). Oni koji im znaju prava imena ne vole da ih pominju, a �ak i o nadimcima pri�aju �apatom. Glavni centar za obuku bio je u Kuli kod Vrbasa, (koji je NATO vi�e puta raketirao) ali su sli�ni logori postojali i na Tari, a tokom rata (1991�1995) i u Pajzo�u (Slavonija) i Tikve�u (Baranja). Sastav im nikad nije prelazio 300 ljudi, ali su uvek raspolagali najsavremenijom opremom i oru�jem, uklju�ju�i i protivavionske sisteme.
Krajem rata, "Crvene beretke" dobijaju sada�nje zvani�no ime (JSO) i bazu na Banjici. Tokom sukoba na Kosovu, bili su pod neposrednom komandom generala Sretena Luki�a (danas na�elnik Uprave za pograni�ne poslove u Resoru javne bezbednosti), a Luki� je nare�enja primao od Nikole �ainovi�a, Milo�evi�evog poverenika za Kosovo. Detaljni izve�taji o njihovim aktivnostima u pokrajini mogu se na�i u izve�tajima "Hjuman rajts vo�a" i drugih me�unarodnih organizacija koje su istra�ivale ratne zlo�ine. U sada�njim maglovitim okolnostima nije sasvim jasno pod �ijom komandom JSO trenutno deluje (5. oktobra su u radio-saobra�aju koristili �ifru "Brazilci"). Iz vi�e izvora "Vremena" je potvr�eno da bi na njih u ovom trenutku, najvi�e uticaja mogao da ima Zoran �in�i�, jedan od lidera DOS-a. Dejan Anastasijevi� |
| prethodni sadr�aj naredni |