Politika

Vreme broj 511, 19. oktobar 2000.


Ko su "Crvene beretke"

Momci iz Brazila

"Frenkijevci" su ostavili tragove u boji svojih beretki od Knina do Kline

Me�u mno�tvom vojnih i policijskih specijalnih jedinica dana�nje Jugoslavije ne postoji tajanstvenija grupa od Jedinice za specijalne operacije (JSO), borbene formacije Resora dr�avne bezbednosti, poznate i pod "narodnim" imenom "Crvene beretke" ili "Frenkijevci". Ova jedinica je bila toliko tajanstvena da prvih nekoliko godina nakon formiranja zvani�no nije ni postojala i prakti�no je delovala izvan svakog sistema; tek pred kraj rata u Bosni dobila je svoje zvani�no ime i kolikotoliko definisano mesto, ali je ostala obavijena velom tajni.

Jedinica vu�e korene iz 1991, kada je dr�avi naglo zafalilo boraca za rat u kome nije u�estvovala. S obzirom na to da je odziv na mobilizaciju JNA za hrvatsko rati�te bio minimalan (u Beogradu ispod 10 odsto), bilo je neophodno osloniti se na dobrovoljce. Takvi su regrutovani iz redova fudbalskih navija�a, pristalica Srpske radikalne stranke i Srpske narodne obnove, a bilo je, bogami, i slu�ajeva da su nasilni kriminalci dobijali skra�enje ili �ak osloba�anje od kazne u zamenu za doprinos u "odbrani golorukog naroda". Problem je bio u tome �to su takve jedinice, koje su �esto nosile imena grabljivih �ivotinja ("Tigrovi", "Panteri", "Profini lavovi", "�ute ose"...), bile onakve kakav im je bio sastav: nedisciplinovane, sklone kra�i i ubistvima iz �isto materijalnih pobuda, i bez dovoljno sluha za vi�e nacionalne interese onih koji su ih poslali.

Stoga se ve� prve ratne godine pojavila potreba za posebnom paravojnom jedinicom �iji bi glavni zadatak bio da odra�uje ono �to drugi nisu hteli ili smeli, a sporedni da pazi da ostala mena�erija sasvim ne podivlja i ne odmetne se. Glavni posao oko formiranja ove grupe zapao je tada�njem �efu Dr�avne bezbednosti Jovici Stani�i�u, ali je ni�ta manje va�an bio Mihalj Kertes, koji je 1991. bio ministar bez portfelja u Vladi Srbije. "Terenski" deo pripao je Stani�i�evom pomo�niku Franku Simatovi�u Frenkiju, i njegov nadimak postao je eponim za celu grupu �ak i nakon �to se Simatovi�, napreduju�i u slu�bi, izdigao visoko iznad "terenskih" poslova. Po�to je bila tajna, jedinica nije imala oznake i jedino po �emu su se izdvajali bile su crvene beretke, po kojima su dobili drugo nezvani�no ime.

Regrutni sastav "Crvenih beretki" bio je kao i kod ostalih paravojnih jedinica (s koca i konopca), samo su kriterijumi bili stro�i, s osloncem na poznavanje borila�kih ve�tina i spremnost da se bez pogovora izvr�i svako nare�enje. Ljudi za "Crvene beretke" vrbovali su se iz drugih paravojnih jedinica (najvi�e iz Arkanovih "Tigrova"), ali i direktno iz zatvora. Istaknuti �lanovi poznati su uglavnom po nadimcima (Legija, Major Fi�a, Cema, �ika Crnogorac, Pera Divljak...). Oni koji im znaju prava imena ne vole da ih pominju, a �ak i o nadimcima pri�aju �apatom. Glavni centar za obuku bio je u Kuli kod Vrbasa, (koji je NATO vi�e puta raketirao) ali su sli�ni logori postojali i na Tari, a tokom rata (1991�1995) i u Pajzo�u (Slavonija) i Tikve�u (Baranja). Sastav im nikad nije prelazio 300 ljudi, ali su uvek raspolagali najsavremenijom opremom i oru�jem, uklju�ju�i i protivavionske sisteme.

"Frenkijevci" su se pojavljivali �irom srpskih zemalja, gde god je trebalo odraditi neki naro�ito prljav posao, a takvih poslova je u Hrvatskoj i Bosni bilo mnogo. Ne retko, bili su anga�ovani u razre�avanju raznih prekodrinskih srpsko-srpskih sporova, koje su okon�avali diskretno, brutalno i efikasno. Najvi�i oficiri biv�e JNA i oru�anih snaga prekodrinskih Srba drhtali su u strahu pred njima. Kada se u maju '92. general Mom�ilo Peri�i�, tada komandant Mostarskog korpusa, usudio da pita "Frenkijevce" ko ih je poslao u njegovu zonu odgovornosti, dobio je slede�i odgovor: "Zna� ti dobro, matori prdonjo, ko nas je poslao, a sad mi se gubi s o�iju da te ne bih ja poslao u pm." Peri�i� je, ka�e o�evidac ovog doga�aja, postupio po nare�enju. Zna se, tako�e, da je upravo Frenki vedrio i obla�io u biv�oj Krajini, od organizacije "balvan revolucije" 1990. do kontrole na VBR "Orkan" i raketama zemlja-zemlja tipa "Luna" 1995.

Krajem rata, "Crvene beretke" dobijaju sada�nje zvani�no ime (JSO) i bazu na Banjici. Tokom sukoba na Kosovu, bili su pod neposrednom komandom generala Sretena Luki�a (danas na�elnik Uprave za pograni�ne poslove u Resoru javne bezbednosti), a Luki� je nare�enja primao od Nikole �ainovi�a, Milo�evi�evog poverenika za Kosovo. Detaljni izve�taji o njihovim aktivnostima u pokrajini mogu se na�i u izve�tajima "Hjuman rajts vo�a" i drugih me�unarodnih organizacija koje su istra�ivale ratne zlo�ine.

U sada�njim maglovitim okolnostima nije sasvim jasno pod �ijom komandom JSO trenutno deluje (5. oktobra su u radio-saobra�aju koristili �ifru "Brazilci"). Iz vi�e izvora "Vremena" je potvr�eno da bi na njih u ovom trenutku, najvi�e uticaja mogao da ima Zoran �in�i�, jedan od lidera DOS-a.

Dejan Anastasijevi�

prethodni sadr�aj naredni

vrh