| Politika |
Vreme broj 512, 26. oktobar 2000. |
Za�to nije smenjen Neboj�a Pavkovi� Nestrpljivi krugovi u DOS-u smatraju nedopustivim �to je posle
raspada Milo�evi�eve oligarhije kompletan kompromitovani vojni vrh ostao
netaknut, dok krugovi bliski Vojislavu Ko�tunici poru�uju � samo
polako
Oti�la je familija, i njihova ideolo�ko-politi�ko-policijsko-propagandno-finansijska
oligarhija se raspala. Iz svakog od tih resora oti�li su pojedinci, grupe
ili �itave garniture, oti�ao je �ak i ministar policije Vlajko
Stojiljkovi� � a ostao je netaknut samo kompromitovani vojni vrh. Za�to? To pitanje se sve �e��e postavlja u Demokratskoj opoziciji Srbije
(DOS) i me�u njihovim pristalicama, naro�ito me�u biv�im oficirima. Na njega u krugovima bliskim predsedniku SR Jugoslavije Vojislavu Ko�tunici
odgovaraju sa � samo polako. METAMORFOZA: Sama VJ je
svojim pona�anjem pre i posle izbora ponudila dosta uverljivu
argumentaciju i jednima i drugima. Vojska je, naime, pro�la kroz tri
faze: prvo su (do izbora 24. septembra) agitovali za Milo�evi�a i
suprugu kao da su ih oni iz svog d�epa pla�ali, i kao da �e to do�ivotno
�initi. Onda su (izme�u 24. septembra i 5. oktobra) �utali. Kona�no,
od 6. oktobra po�eli su svakodnevno da se kunu u Ustav, zakon i Ko�tunicu.
Podsetimo najpre na nekoliko detalja iz predizbornog perioda. U General�tabu je nekih mesec dana pre izbora napravljen plan anga�ovanja
u kampanji gde je definisan centralni zadatak: da se uti�e na stare�ine,
rezervne oficire, penzionere i gra�ane da glasaju za Milo�evi�a. Uprava za moral G�VJ napisala je "teze za informisanje pripadnika
VJ" koje je potpisao general-potpukovnik Milan Simi�. Pripadnici VJ
su tim putem upoznati sa "uslovima u kojima se realizuju izbori,
ciljevima rodoljubivih snaga u zemlji, ciljevima neprijateljskih snaga i
kolaboracionista"... Da bi se izbegle zabune, jedna re�enica po�inje
ovako: "Rodoljubive snage na �elu sa predsednikom SRJ"... Vojni vrh je prionuo na posao � to �to nisu uspeli nije zato �to se
nisu trudili. Kao istaknuti borci za za�titu biv�eg re�ima u obave�tenim
krugovima se pominju, pored biv�eg ministra odbrane Dragoljuba Ojdani�a
(zauzetog ovih dana dokazivanjem da ni u jednoj od vila nije imao "d�akuzi",
a da uostalom uop�te nije znao �ta Pavkovi� radi) jo� desetak
generala. Me�u tih desetak su komandanti strategijskih grupacija �
general pukovnik Srboljub Trajkovi�, �esto vi�an u dru�tvu Mire
Markovi�, general-potpukovnik Vladimir Lazarevi�, general pukovnik
Milorad Obradovi�, general Spasoje Smiljani� (naro�ito), general Milan
Zec... "DAN D": Neboj�a
Pavkovi� je 18. septembra izjavio da je 24. septembar "Dan D" i
da �e vojska spre�iti poku�aje da se vlast "uzme silom na
ulici". Za to vreme je, me�utim, i DOS radio svoj posao � posebno biv�i
pripadnici VJ. Na tribinama i u medijima poru�ivali su gra�anima da
interesi re�ima Slobodana Milo�evi�a nisu interesi dr�ave i nacije, da
slu�iti re�imu ne zna�i slu�iti dr�avi i naciji � naprotiv. Drugo,
isticali su �vrsto uverenje da pripadnici VJ i policija razumeju tu
razliku i da �e znati za koga da glasaju na "sudbonosnim
izborima". Tre�e, slali su poruku da bi do svog kraja najbr�e
stigao onaj ko bi naredio Vojsci da uperi oru�je u narod, jer batina ima
dva kraja te bi se lako moglo dogoditi da se isto oru�je okrene protiv
naredbodavaca. Pripadnici DOS-a stekli su uverenje da vojska i ni�i komandni kadar
nisu ni najmanje raspolo�eni da silom brane re�im. Pristizale su i
informacije o podelama u jedinicama, gde su naj�e��e jedan ili dvojica
oficira bili za Milo�evi�a, a ostali protiv. Takve jedinice su se mogle
smatrati neupotrebljivim sa stanovi�ta ambicije re�ima da svoj ostanak
na vlasti brani oru�jem VJ. Malo ko je, naime, sumnjao da �e Milo�evi�
narediti da se upotrebi Vojska, kao ni u to da �e Pavkovi� nastojati tu
naredbu da sprovede. Do�ao je "Dan D", a onda i "no� D" izme�u 24. i
25. septembra u kojoj je ozlogla�ena Savezna izborna komisija prekinula
rad i povukla se u vi�ednevnu ilegalu ba� u trenutku pristizanja
rezultata glasanja u Vojsci, policiji i zatvorima � odnosno kad se
ispostavilo da je velika ve�ina sve tri strukture glasala za Ko�tunicu.
Kako saznajemo u krugovima DOS-a, od 24. septembra bilo je vi�e
dramati�nih sednica Kolegijuma (koji �ine Pavkovi� i njegov naju�i
krug saradnika � zamenik na�elnika G�, pomo�nici na�elnika, na�elnici
samostalnih uprava � sve zajedno 12 do 15 ljudi). Po�ele su se javljati
razlike, pucanje po �avovima po kojima je puklo i na izborima. Malo je verovatno da je iko od njih ba� tih dana naglo postao
pristalica demokratske opozicije, ali je kod pojedinih generala po�eo da
slabi "borbeni duh i moral", odnosno da prevladava �elja za
ostankom na visokim vojnim du�nostima, bez obzira na to �to predsednik
postaje doju�era�nji izdajnik, okru�en jo� gr�im pla�enicima i �pijunima.
Kako su videli da raste neraspolo�enje prema Milo�evi�u, poja�avao se
i njihov instinkt samoodr�anja. Vojska je u stvari tih dana okrenula le�a Milo�evi�u. "Glasnim
�utanjem posle izbora unapred su otkazali poslu�nost nare�enju koje
nikad nije izdato, ali se ose�alo u vazduhu", ka�e Dragan Vuk�i�,
biv�i visoki oficir VJ, sad savetnik u Peri�i�evom Pokretu za
demokratsku Srbiju. PRITISCI: Do�ao je i 5.
oktobar, dan za koji je Pavkovi�, gostuju�i na Novoj RTS, o�igledno
neistinito rekao da je za Vojsku bio "normalan".
"Raspolagali smo procenama da �e demonstracije biti mirne, bez
provokacija prema jedinicama VJ. Ni�ta posebno nismo preduzimali"...
A tenkovi i oklopna vozila koja su u popodnevnim satima krenuli sa Banjice
prema gradu? "Deo snaga je izveden van da prati situaciju... Nisu
bili namenjeni za intervenciju." "Zar neko u ovoj dr�avi misli da bih ja, kao �ovek, upotrebio
vojsku da odbranim ne�to �to se odbraniti ne mo�e?", uzviknuo je u
pomenutoj emisiji Pavkovi�. Generalu je o�igledno bilo jasno da se "ne�to" vi�e ne mo�e
odbraniti, ali �oveku koga je do tad nazivao vrhovnim komandantom �
nije. Milo�evi� je 5. oktobra obe�ao uspani�enim �elnicima re�imskih
medija da "sti�e Pavkovi�", a samog na�elnika General�taba
vi�e je puta pitao: "Pavkovi�u, jesi li krenuo?" I generalski
jastrebovi oko Pavkovi�a bili su vi�e nego raspolo�eni da krenu na one
stotine i stotine hiljada �pijuna, kolaboracionista, sluga, pla�enika i
izdajnika iz cele Srbije koji su preplavili centar Beograda. Pavkovi�, me�utim, nije krenuo i time je bez ikakve sumnje zaslu�an
za izbegavanje krvoproli�a ve�ih ili manjih razmera. Neko iz naju�eg armijskog rukovodstva bio je na vezi sa DOS-om. Naime,
tek oslobo�eni Studio B je 5. oktobra uve�e na kajron pu�tao apel gra�anima
da se ne razilaze, jer postoji informacija da �e pred zoru biti izvseden
kontraudar. Informacija da je ba� to planirano u me�uvremenu je potvr�ena.
Ni te intervencije, me�utim, nije bilo. "ON": Ujutro 6.
oktobra emitovana je vest da je odr�an sastanak naju�eg vojnog
rukovodstva � ali je gra�ane onespokojavala �injenica da nikakvog saop�tenja
o stavu Vojske nije bilo. Malo kasnije je otkriveno i za�to. Kako saznajemo, na toj i drugim sednicama posle 5. oktobra,
raspravljalo se o tome kako ubediti novog predsednika (koga su generali
zvali Ko�tunica ili "on") da bi svaka promena u vojnom vrhu
bila katastrofalna i da je Vojska ne bi prihvatila. Kad se Pavkovi�
pojavio pre podne 6. oktobra u zgradi Predsedni�tva na Novom Beogradu �
u koju je Ko�tunica ne�to pre toga prvi put u�ao � predo�io je doju�era�njem
vo�i opozicije da je legalni predsednik, da komanduje vojskom u ratu i
miru i da �e prihvatiti svaku odluku koja se ti�e njegovog, Pavkovi�evog,
statusa ali da bi bilo dobro da sa kadrovskim promenama sa�eka do
konstituisanja legalnih organa vlasti. Onda je Ko�tunicu odveo kod Milo�evi�a.
Za polo�aj vojnog vrha je, naime, bilo bitno i da se Milo�evi� povu�e
� �to je te ve�eri i u�inio. Posle toga je General�tab ponovo po�eo da izdaje saop�tenja u kojima
se svaki put iznova potvr�uje lojalnost Ko�tunici. Te je "Vojska
stala uz svoj narod i podr�ala legalno izabranog predsednika SRJ i
predsednika Vrhovnog saveta odbrane", te je "izborom Vojislava
Ko�tunice za �efa dr�ave re�eno pitanje vrhovnog komandovanja",
te "stanje u Vojsci garantuje izvr�enje svih zadataka dobijenih od
predsednika SRJ"...
Pojavljuju se �ak i poluglasna sumnji�enja da je bilo prethodnih
nagodbi izme�u Ko�tunice i Pavkovi�a. To krugovi bliski novom
predsedniku decidirano opovrgavaju. Jedino dopu�taju mogu�nost da je
bilo civila iz Pavkovi�evog okru�enja koji su poznavali i Ko�tunicu, pa
su generala uveravali da Voja nije �pijun i avanturista, nego je razuman
�ovek koji se protivi revan�izmu. Uostalom � re�eno nam je � �ta je Ko�tunica trebalo da uradi? Da
u tim kriti�nim danima ka�e Pavkovi�u � ti mi obezbedi lojalnost
Vojske, a ja �u se onda lako obra�unati s tobom? Nije u pitanju ni samo
Pavkovi�eva odluka da 5. oktobra ne podlegne pritisku jastrebova sa svih
strana. Vojska je u ovom kratkom periodu nove vlasti zaista funkcionisala
kao faktor stabilnosti, a o�ekuje se njena podr�ka u tom smislu i ubudu�e.
�esto se pominju odmetnute paravojne i parapolicijske informacije o
kojima vrlo malo ljudi ima pouzdana saznanja, a jo� se manje zna �ta bi
se od njih moglo o�ekivati. Ko bi � glasi dalja argumentacija � �titio
gra�ane i novu vlast od takvih, ako ne VJ? Ko bi, osim VJ, spre�io ne�ije
eventualne avanturisti�ke ambicije da preokrene tok stvari i zauzme Ko�tuni�ino
mesto dok je, recimo, predsednik SRJ na jednom od svojih �estih i
neophodnih putovanja? SPOSOBNOST: Kona�no � ka�u
pristalice Ko�tuni�ine oprezne politike prema vojnom vrhu � ako se
Pavkovi�u mo�e spo�itavati ranija nedopustiva politi�ka pristrasnost i
izra�ena ljubav prema nekretninama � uglavnom mu se ne osporava da je
sposoban oficir, da je u vreme NATO bombardovanja spasao mnogo �ivota i
borbene tehnike. Vuk�i� s indignacijom odbija tu tezu: "Ne mo�e biti dobar
vojnik onaj koji se stavio u slu�bu pogre�ne politike i strategije, koji
izme�u ostalog nikad nije rekao da se u taj rat ne sme i�i. Je li to za
pohvalu �to je uspe�no sprovodio katastrofalnu politiku rata? Nije
istina ni da je zaslu�an za spasavanje ljudstva i tehnike na Kosovu.
Pouzdano znam da je Vojska imala stopostotna saznanja o tome koji �e
ciljevi biti ga�ani. Pa Vesli Klark je drugi dan bombardovanja zvao
Ojdani�a (tada�njeg na�elnika General�taba VJ, na�a prim.), pitao ga
� jeste li se opametili, pa kad je dobio odgovor upozorio je da �e nas
ga�ati 'postupno, sistematski i razaruju�e'. Ta�no se zna �ta to zna�i",
ka�e Vuk�i�, nagla�avaju�i da to govori samo zbog istine, a ne zato
�to ho�e da se vrati u Vojsku � jer zbog "poga�ene oficirske �asti
i ponosa ne namerava vi�e ikad da obu�e uniformu". Kad se ispod sva�ije argumentacije podvu�e crta, ostaje relativno
sigurna prognoza da Pavkovi� ne�e beskona�no ostati na mestu na�elnika
General�taba. Sti�i �e i njegov slu�aj na red kad se formiraju vlade,
kad po�nu da funkcioni�u parlamenti i stabilizuje se vlast DOS-a. Ipak,
postoji i prava mera �ekanja. S jedne strane, novi ljudi bi morali do�i na �elo Vojske pre nego �to
na dnevni red stignu pitanja budu�e orijentacije VJ u sklopu nove
proevropske politike, na primer o�ivljavanja bilateralne vojne saradnje,
zatim mogu�eg priklju�ivanja Partnerstvu za mir (koji je SRJ unapred po�eleo
dobrodo�licu), pa do definisanja najbolnijeg odnosa sa NATO-om. Skoro
celom sada�njem vojnom rukovodstvu zabranjen je ulazak u zapadne zemlje.
S druge strane, primetna je u javnosti izvesna nestrpljivost kada je u
pitanju zakonsko ka�njavanje onih � ne samo u Vojsci � koji su
zloupotrebljavali polo�aj, krali, zastra�ivali... Roksanda Nin�i� |
| prethodni sadr�aj naredni | ||