Katalozi u džepu
Iako je broj domaćih
izdavača impozantan, on sam po sebi ne govori ništa; čast izdavaštva
ponovo su spasile tzv. male izdavačke kuće
Na
štandu "Verzalpresa" na upravo završenom 45. Međunarodnom
sajmu knjiga u Beogradu jedan mladić, listajući Džonsonovu Gusarsku
hroniku, sa očitom namerom
da se našali, pita prodavačicu: "Je l' te, a imate li Odgovore dr Mirjane Marković?" "Nemamo, rasprodati
su", kaže prodavačica, dok se ostali posetioci štanda napadno
smejulje. "A je l' imate njenu knjigu Noći
i dani?" "Nemamo", nervozno će prodavačica. "A
da slučajno nemate ..." "Gospodine, nemamo nijednu knjigu M.
M." "Ali, to su vam sve bili izdavački poduhvati godine kojima
ste se ponosili, zar je moguće da nijedan primerak nemate da izložite?"
"Gospodine, izvolite katalog za ovu godinu, a za ostalo pitajte našeg
urednika." "Je li on tu?" "Nije".
Ovaj događaj najbolje
ilustruje jedini momenat koji suštinski razlikuje ovogodišnji Sajam
knjiga od prethodnih. Osim što su naprasno sa štandova nepotrebno
skinuta dela pomenutog i sličnih autora, koja su podobne izdavačke kuće
lansirala u visine ovdašnjeg izdavaštva, i što je tzv. patriotska
literatura diskretno sklonjena u stranu, sve drugo je ostalo isto. Od
pljeskavica i dobacivanja njihovih prodavaca posetiocima "hrama
knjige", ušećerenih jabuka i melema za šuljeve na ulazu u halu, do
mnogo knjiga a malo novih izdanja, brojnih izdavača, pisaca, kritičara i
neopisive gužve unutar hale I Beogradskog sajma.
Na Sajmu je izlagalo preko
300 domaćih izdavača i nešto malo gostiju iz inostranstva. Iako je broj
domaćih izdavača impozantan, on sam po sebi ne govori ništa. Kada se od
pomenutog broja oduzmu mnoge virtuelne i efemerne kuće, kao i one koje
objavljuju knjigu svake prestupne godine, ipak ostaje činjenica da je
izdavaštvo začuđujuće vitalna delatnost u nas. I ove godine kao i
prethodnih čast izdavaštva spasavale su tzv. male izdavačke kuće, dok
se kriza velikih izdavačkih kuća nastavlja.
PAR
NASLOVA: Ovogodišnji
Sajam održan je pod duhovnim pokroviteljstvom i s blagoslovom Njegove
svetosti patrijarha srpskog gospodina Pavla, i protekao je u znaku obeležavanja
proslave 2000 godina hrišćanstva. Na štandovima Srpske pravoslavne
crkve i crkvenih izdavača pažnju posetilaca je između ostalog privlačilo
prvo domaće multimedijalno elektronsko CD izdanje Biblije, zatim Pravoslavna
enciklopedija, za koju je "Pravoslavna reč" dobila nagradu
Izdavački poduhvat godine, i poema u prozi S
Hristom netremice Miodraga Pavlovića u bibliofilskom izdanju
"Aldema".
Po oceni sajamskih izveštača,
drugi put zaredom najbolji domaći izdavač na Sajmu je "Narodna
knjiga", koja je u poslednjih nekoliko godina izrasla u značajnog
izdavača koji posebno obraća pažnju i objavljuje recentnu domaću tekuću
produkciju. Od njihovih novih naslova najveće interesovanje izazvao je
novi roman jednog onajboljih ovdašnjih prozaista Gorana Petrovića Sitničarnica kod "Srećne ruke". Za "Narodnom
knjigom" slede "Klio", sa svojim kapitalnim izdanjima iz
oblasti istoriografije, "Stubovi kulture",
"Geopoetika" (dva zanimljiva nova naslova su Otkrivanje
samoće Pola Ostera i Izmišljanje
Ruritanije Vesne Goldsvorti) , "Dereta",
"Prosveta" (konačno završena sabrana dela Vuka Karadžića,
dela Miodraga Pavlovića i Aleksandra Tišme) i "Književna opština
Vršac" koja može da se pohvali i najprodavanijom knjigom poezije na
Sajmu – zbirkom Uvek fragment poljskog pesnika Tadeuša Ruževiča. Velike gužve
primećene su i na štandu "Platoa" zbog knjiga modernih
engleskih prozaista (novi naslovi Irvina Velša, Hanifa Kurejšija i Majla
Gejla), ali i bestselera Mirjane Bobić-Mojsilović. Na štandu podgoričkog
CID-a prelepim knjigama kapitalnih dela svetske književnosti u francuskom
povezu pridružile su se Šekspirove drame, a na štandu
"Prometeja" bio je izložen još jedan izdavački poduhvat
godine, šestotomni Dnevnici Živojina
Pavlovića. Izdanja "Kreativnog centra" donose novi kvalitet u
tretiranju nacionalne baštine (divne Srpske
narodne bajke) i književnosti za decu, koje karakterišu
prepoznatljive majstorske ilustracije Dobrosava Boba Živkovića. Njihovi
sajamski hit naslovi bili su Nacionalni
park Srbija Dragoljuba Ljubičića Mićka, i duhoviti Seks
za početnike Jasminke Petrović. Najmlađa
Izdavačka kuća "Otkrovenje" predstavila je svoje naslove, među
kojima su i drama Pad Biljane
Srbljanović, Žena iz Porto Prima i
druge priče Antonija Tabukija i Snovi
Franca Kafke.
GOSTI
IZ HRVATSKE: Pored
dela Jovana Dučića, Aleksandra Belića, Dobrice Žosića, nagradu za
izdavački poduhvat godine dobila je i kapitalna Istorija
vizantijskog carstva
Fjodora Uspenskog ("Cepter Buk Vorld"), Srpska
mitologija Sretena Petrovića ("DIP Prosveta" iz Niša), i čak
tri stručna naslova iz oblasti medicine.
Što se tiče stranih
izlagača, pored i do sada prisutnih prijateljskih zemalja poput Irana i
Grčke, novina su bili makedonski i hrvatski izdavači.
Makedonski izdavači došli
su u organizaciji Matice makedonske, čiji direktor Rade Siljan ne krije
zadovoljstvo zbog novouspostavljenih kulturnih veza dve bliske države i
nada se intenzivnijoj saradnji sa ovdašnjim izdavačima. Veliko
interesovanje vladalo je na štandu nezavisnih hrvatskih izdavača, koji
nažalost nije bio i prodajni. Osamnaest hrvatskih izdavača su prvi put
stigli na beogradski sajam prošavši prethodno troiposatno maltretiranje
na carini, da bi potom kao vrhunac iživljavanja onih kojima Braco više
nije šef, ali kao da jeste, još morali da se vraćaju sa Sajma na carinu
i ponovo popunjavaju formulare samo zato što su neki od njihovih potpisa
bili napisani crnom umesto plavom hemijskom olovkom. U zemlji Srbiji može
da se puši hrvatski ronhil, može da se koristi hrvatska kozmetika i
prehrambeni proizvodi, ali ne mogu da se čitaju hrvatske knjige. Goran
Batina, urednik hrvatske izdavačke kuće "Jesenski i Turk", kaže
za "Vreme" da je neophodno da se regulišu odnosi među izdavačima
dve države, ali i da se na nivou bilateralnih odnosa urede pitanja
carinskih prelaza za knjige, "a ne da nas, kao što nam se i
dogodilo, kaže Batina. "Knjige pisane jezikom koji, kako god ga
zvali, i mi i vi ipak razumijemo, mogu se plasirati obostrano, a
interesovanje evidentno postoji."
JUNACI:
Ovaj Sajam nisu obeležili ni izdavači ni novi naslovi – junaci ovog
Sajma su posetioci koji su stizali iz svih krajeva zemlje. Po zvaničnoj
statistici, bilo ih je više od 400.000. Oni su ti koji su, naročito za
dane vikenda, pravili prazničnu atmosferu, tiskajući se na štandovima,
radoznalo prebirajući po knjigama, koje su im uglavnom zbog visokih cena
ostale nedostupne. Njihovo prisustvo rečito svedoči, kako je primetio
pisac Mihajlo Pantić, da televizijska lobotomija sistematski sprovođena
zadnjih deset godina ipak nije sasvim uspela. Ostaje još nada da će se
spor na liniji izdavači – Ognjen Lakićević rešiti na radost
poklonika knjige, i da će posle deset godina izolacije na budućim
Sajmovima posetioci moći konačno da steknu uvid u izdanja prestižnih
evropskih i svetskih izdavača, ali i da se sa Sajma neće vraćati kući
džepova punih besplatnih kataloga i prospekata, već sa onim zbog čega
su i došli – sa knjigama.
Nikola
Grujičić
