Obračun (samo) dve partije
Osvajanje vlasti u važnijim opštinama smatra se
samo prvom fazom političkog preporoda. Drugo poluvrijeme bi se trebalo
desiti u novembru, pri čemu bi SDA bio definitivno sklonjen s vlasti
U
Federaciji Bosne i Hercegovine, unutar bošnjačke populacije, na
novembarskim opštim i kantonalnim izborima očekuje se bitka između samo
dvije partije – vladajuće Stranke demokratske akcije (SDA) i opozicione
Socijal-demokratske partije (SDP), koja je na lokalnim izborima ovog
proljeća najavila prodor osvojivši vlast u gotovo svim urbanim centrima
bošnjačkog dijela Federacije. Pobjeda SDP-a na lokalnim izborima bio je
prvi veliki politički zaokret u Federaciji BiH, a posebno u bošnjačkom
nacionalnom korpusu, jer je SDA bio neprikosnoven punih deset godina. Međutim,
osvajanje vlasti u važnijim opštinama smatra se samo prvom fazom političkog
preporoda. Drugo poluvrijeme bi se po očekivanju SDP-a, ali i mnogih ovdašnjih
analitičara, trebalo desiti u novembru, pri čemu bi SDA bio definitivno
sklonjen s vlasti.
Kada je bošnjački dio Federacije u pitanju, nekada
relativno jaka Stranka za BiH je potpuno marginalizovana zahvaljući
prvenstveno političkim lutanja njenog predsjednika Harisa Silajdžića.
Na prošlim opštim izborima bila je u koaliciji sa SDA-om, ali je na
lokalnim izborima u nekim opštinama nastupila samostalno. Uspjeh je bio
daleko od očekivanog, ali je zahvaljući naknadnim koalicijama kako sa
SDA-om, tako i sa SDP-om, ostala da ponegdje participira u vlasti. Haris
Silajdžić nastupa s pozicija oštrih kritika Dejtonskog sporazuma,
igrajući na kartu nezadovoljstva jednog dijela Bošnjaka koji sporazum
smatraju nepravednim, nefunkcionalanim i nepovoljanim za bošnjačke
nacionalne interese. Ipak, ne očekuje se da će birači značajnije
povjerenje dati Stranci za BiH jer se predstojeći izbori smatraju odlučujućim
za odbranu, odnosno rušenje sadašnjeg režima. Procjenjuje se da će oni
koji su po političkoj filozofiji bliski sadašnjim vlastima – u šta po
svojim opredjeljenjima svakako spada i Stranka za BiH – glasati za SDA,
dok će se opoziciono nastrojeni građani okrenuti SDP-u, koji realno
jedini figurira kao sposoban da sruši sadašnje vlasti u Sarajevu.
RAZLIKE:
Suštinska razlika između Stranke demokratske akcije i
Socijal-demokratske partije je u tome što SDP predstavlja političku
lijevicu, pravni je nasljednik nekadašnje komunističke partije i ne odriče
se nekih dostignuća jugoslovenskog komunizma, kao što su antifašizam
ili privredni preporod zemlje 50-ih i 60-ih godina. Takođe SDP se zalaže
za punu sekularizaciju države, što SDA koji je vezao za sebe brojne hodže
nije spreman eksplicitno uraditi. SDP je i multinacionalna stranka, mada
se to prvenstveno oslikava u rukovodećim strukturama, a ne toliko u samoj
izbornoj bazi. No, sama ta otvorenost stranke izvan bošnjačkog korpusa i
privrženost zapadnim demokratskim vrijednostima nameće se kao osobina
koju podržava međunarodna zajednica, ali i dio slobodoumnih snaga u
Federaciji BiH. Iako se stranka kandidovala i u Republici Srpskoj, tamo se
ne očekuje njen naročiti uspjeh.
Kada je hrvatski nacionalni korpus u pitanju, u
zadnje vrijeme se postavljalo pitanje da li će ubjedljivo najjača
hrvatska stranka u BiH, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), uopće izaći
na izbore. Ova partija, koja i pored poraza sestrinskog HDZ-a u Hrvatskoj
još igra ulogu svenarodnog pokreta kod bh Hrvata, izrazito je
nezadovoljna najnovijom odlukom Privremene izborne komisije (PIK), koja je
pod upravljačkom palicom OEBS-a, a kojom je izmijenjen način izbora
poslanika u Dom naroda federalnog i državnog parlamenta. Suština odluke
je da će odsad poslanici kantonalnih skupština u Federaciji BiH birati
nacionalne zastupnike u Dom naroda gdje se o najvažnijim pitanjima odlučuje
konsenzusom. HDZ se zalaže da samo Hrvati biraju Hrvate, a Bošnjaci Bošnjake,
a ne svi sve. Nezadovoljstvo HDZ-a dolazi zbog toga što pretpostavlja da
će Bošnjaci glasati za one "koji neće dosljedno predstavljati
hrvatske interese". Iza te formulacije se kriju oni Hrvati koji
nemaju rigidne nacionalne stavove i koji su uglavnom članovi multietničkih
partija. U suštini, nova pravila PIK-a i jesu vođena idejom da se smanji
uticaj tvrdo-nacionalnih stranaka, u koje spada i HDZ.
HDZ je poduzeo i međunarodne aktivnosti kako bi
spriječio primjenu ovog pravila. Od Republike Hrvatske je zatraženo da
zaštiti interese svoje dijaspore i utiče na izmjenu ovog pravila. Nakon
što je hrvatski predsjednik Stipe Mesić odbacio ove pozive, hrvatska
vlada je prihvatila da se uključi u razrješavanje problema. Praktički,
bh Hrvati su doveli do još jednog razmimoilaženja između hrvatskog
predsjednika i vlade. Protest zbog najnovijeg pravila poslan je čak i u
Ujedinjene nacije.
REFERENDUM:
Ipak, 27. oktobra na Saboru Hrvata BiH, na kojem su uzeli učešće većina
hrvatskih političkih stranaka i organizacija, HDZ je zvanično odbacio
ideju bojkota izbora. Međutim, donijeta je odluka o raspisivanju
referenduma o stvaranju trećeg, hrvatskog, entiteta u BiH, čime bi se
praktično Federacija BiH podijelila na dvoje. Referendum je zakazan za
11. novembar, dakle na dan održavanja izbora. Na ovu izuzetno opasnu
nakanu je odmah reagovala međunarodna zajednica saopštivši da
referendum neće imati nikakvu pravnu vrijednost i da se Dejtonski
sporazum ne može jednostrano mijenjati.
Međutim, mnogi smatraju da su HDZ-ova nastojanja da
pred izbore inicira krupne odluke jesu posledice straha stranke od loših
rezultata jer, navodno, kopni podrška ovoj partiji. Tako, po istraživanju
Nacionalnog demokratskog instituta iz SAD, samo je 40 odsto Hrvata spremno
povjerenje pokloniti ovoj partiji. U odnosu na 70 odsto dobivenih glasova
na prošlim izborima, pad je više nego evidentan. Međutim, i uoči
ranijih izbora licitiralo se sa sličnim podacima, a HDZ je ostajao
ubjedljivo u vrhu, tako da će prava slika kako u bh Hrvata tako i kod
ostalih naroda biti vjerodostojna tek kada budu poznati izborni
rezulatati.
Ono što je već duže vrijeme politička konstanta
predizbornog ambijenta je gotovo otvorena podrška međunarodne zajednice
Socijal-demokratskoj partiji ili, bolje rečeno, sve izraženije
nezadovoljstvo vladavinom SDA-a i HDZ-a. Slogan OEBS-a pred lokalne izbore
bi je "Glasajte za promjene", što su SDA i HDZ ocijenili javnim
pozivom za glasanje protiv njih. Ovoga puta, glavni međunarodni moto je
"Recite NE korupciji".
Opet su se povrijeđenim našle dvije vladajuće partije, čime su valjda
i priznale da su nositelji korumpiranih procesa. Za ovdašnje vlasti
posebno šokantna je bila nedavna izjava Ričarda Holbruka, koji je pri
posjeti Sarajevu izjavio da je Bosna jedina zemlja u Evropi gdje su još
na vlasti "ekstremističke partije". Ovaj put Sarajevo nije
moglo uperiti prst na Beograd i reći "ima gorih", pogotovo zato
što je Holbruk konstatovao da Srbija i Hrvatska treba da posluže za
primjer u demokratskim promjenama.
Radenko Udovičić
