Obra�un (samo) dve partije
Osvajanje vlasti u va�nijim op�tinama smatra se
samo prvom fazom politi�kog preporoda. Drugo poluvrijeme bi se trebalo
desiti u novembru, pri �emu bi SDA bio definitivno sklonjen s vlasti
U
Federaciji Bosne i Hercegovine, unutar bo�nja�ke populacije, na
novembarskim op�tim i kantonalnim izborima o�ekuje se bitka izme�u samo
dvije partije � vladaju�e Stranke demokratske akcije (SDA) i opozicione
Socijal-demokratske partije (SDP), koja je na lokalnim izborima ovog
prolje�a najavila prodor osvojiv�i vlast u gotovo svim urbanim centrima
bo�nja�kog dijela Federacije. Pobjeda SDP-a na lokalnim izborima bio je
prvi veliki politi�ki zaokret u Federaciji BiH, a posebno u bo�nja�kom
nacionalnom korpusu, jer je SDA bio neprikosnoven punih deset godina. Me�utim,
osvajanje vlasti u va�nijim op�tinama smatra se samo prvom fazom politi�kog
preporoda. Drugo poluvrijeme bi se po o�ekivanju SDP-a, ali i mnogih ovda�njih
analiti�ara, trebalo desiti u novembru, pri �emu bi SDA bio definitivno
sklonjen s vlasti.
Kada je bo�nja�ki dio Federacije u pitanju, nekada
relativno jaka Stranka za BiH je potpuno marginalizovana zahvalju�i
prvenstveno politi�kim lutanja njenog predsjednika Harisa Silajd�i�a.
Na pro�lim op�tim izborima bila je u koaliciji sa SDA-om, ali je na
lokalnim izborima u nekim op�tinama nastupila samostalno. Uspjeh je bio
daleko od o�ekivanog, ali je zahvalju�i naknadnim koalicijama kako sa
SDA-om, tako i sa SDP-om, ostala da ponegdje participira u vlasti. Haris
Silajd�i� nastupa s pozicija o�trih kritika Dejtonskog sporazuma,
igraju�i na kartu nezadovoljstva jednog dijela Bo�njaka koji sporazum
smatraju nepravednim, nefunkcionalanim i nepovoljanim za bo�nja�ke
nacionalne interese. Ipak, ne o�ekuje se da �e bira�i zna�ajnije
povjerenje dati Stranci za BiH jer se predstoje�i izbori smatraju odlu�uju�im
za odbranu, odnosno ru�enje sada�njeg re�ima. Procjenjuje se da �e oni
koji su po politi�koj filozofiji bliski sada�njim vlastima � u �ta po
svojim opredjeljenjima svakako spada i Stranka za BiH � glasati za SDA,
dok �e se opoziciono nastrojeni gra�ani okrenuti SDP-u, koji realno
jedini figurira kao sposoban da sru�i sada�nje vlasti u Sarajevu.
RAZLIKE:
Su�tinska razlika izme�u Stranke demokratske akcije i
Socijal-demokratske partije je u tome �to SDP predstavlja politi�ku
lijevicu, pravni je nasljednik nekada�nje komunisti�ke partije i ne odri�e
se nekih dostignu�a jugoslovenskog komunizma, kao �to su antifa�izam
ili privredni preporod zemlje 50-ih i 60-ih godina. Tako�e SDP se zala�e
za punu sekularizaciju dr�ave, �to SDA koji je vezao za sebe brojne hod�e
nije spreman eksplicitno uraditi. SDP je i multinacionalna stranka, mada
se to prvenstveno oslikava u rukovode�im strukturama, a ne toliko u samoj
izbornoj bazi. No, sama ta otvorenost stranke izvan bo�nja�kog korpusa i
privr�enost zapadnim demokratskim vrijednostima name�e se kao osobina
koju podr�ava me�unarodna zajednica, ali i dio slobodoumnih snaga u
Federaciji BiH. Iako se stranka kandidovala i u Republici Srpskoj, tamo se
ne o�ekuje njen naro�iti uspjeh.
Kada je hrvatski nacionalni korpus u pitanju, u
zadnje vrijeme se postavljalo pitanje da li �e ubjedljivo najja�a
hrvatska stranka u BiH, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), uop�e iza�i
na izbore. Ova partija, koja i pored poraza sestrinskog HDZ-a u Hrvatskoj
jo� igra ulogu svenarodnog pokreta kod bh Hrvata, izrazito je
nezadovoljna najnovijom odlukom Privremene izborne komisije (PIK), koja je
pod upravlja�kom palicom OEBS-a, a kojom je izmijenjen na�in izbora
poslanika u Dom naroda federalnog i dr�avnog parlamenta. Su�tina odluke
je da �e odsad poslanici kantonalnih skup�tina u Federaciji BiH birati
nacionalne zastupnike u Dom naroda gdje se o najva�nijim pitanjima odlu�uje
konsenzusom. HDZ se zala�e da samo Hrvati biraju Hrvate, a Bo�njaci Bo�njake,
a ne svi sve. Nezadovoljstvo HDZ-a dolazi zbog toga �to pretpostavlja da
�e Bo�njaci glasati za one "koji ne�e dosljedno predstavljati
hrvatske interese". Iza te formulacije se kriju oni Hrvati koji
nemaju rigidne nacionalne stavove i koji su uglavnom �lanovi multietni�kih
partija. U su�tini, nova pravila PIK-a i jesu vo�ena idejom da se smanji
uticaj tvrdo-nacionalnih stranaka, u koje spada i HDZ.
HDZ je poduzeo i me�unarodne aktivnosti kako bi
sprije�io primjenu ovog pravila. Od Republike Hrvatske je zatra�eno da
za�titi interese svoje dijaspore i uti�e na izmjenu ovog pravila. Nakon
�to je hrvatski predsjednik Stipe Mesi� odbacio ove pozive, hrvatska
vlada je prihvatila da se uklju�i u razrje�avanje problema. Prakti�ki,
bh Hrvati su doveli do jo� jednog razmimoila�enja izme�u hrvatskog
predsjednika i vlade. Protest zbog najnovijeg pravila poslan je �ak i u
Ujedinjene nacije.
REFERENDUM:
Ipak, 27. oktobra na Saboru Hrvata BiH, na kojem su uzeli u�e��e ve�ina
hrvatskih politi�kih stranaka i organizacija, HDZ je zvani�no odbacio
ideju bojkota izbora. Me�utim, donijeta je odluka o raspisivanju
referenduma o stvaranju tre�eg, hrvatskog, entiteta u BiH, �ime bi se
prakti�no Federacija BiH podijelila na dvoje. Referendum je zakazan za
11. novembar, dakle na dan odr�avanja izbora. Na ovu izuzetno opasnu
nakanu je odmah reagovala me�unarodna zajednica saop�tiv�i da
referendum ne�e imati nikakvu pravnu vrijednost i da se Dejtonski
sporazum ne mo�e jednostrano mijenjati.
Me�utim, mnogi smatraju da su HDZ-ova nastojanja da
pred izbore inicira krupne odluke jesu posledice straha stranke od lo�ih
rezultata jer, navodno, kopni podr�ka ovoj partiji. Tako, po istra�ivanju
Nacionalnog demokratskog instituta iz SAD, samo je 40 odsto Hrvata spremno
povjerenje pokloniti ovoj partiji. U odnosu na 70 odsto dobivenih glasova
na pro�lim izborima, pad je vi�e nego evidentan. Me�utim, i uo�i
ranijih izbora licitiralo se sa sli�nim podacima, a HDZ je ostajao
ubjedljivo u vrhu, tako da �e prava slika kako u bh Hrvata tako i kod
ostalih naroda biti vjerodostojna tek kada budu poznati izborni
rezulatati.
Ono �to je ve� du�e vrijeme politi�ka konstanta
predizbornog ambijenta je gotovo otvorena podr�ka me�unarodne zajednice
Socijal-demokratskoj partiji ili, bolje re�eno, sve izra�enije
nezadovoljstvo vladavinom SDA-a i HDZ-a. Slogan OEBS-a pred lokalne izbore
bi je "Glasajte za promjene", �to su SDA i HDZ ocijenili javnim
pozivom za glasanje protiv njih. Ovoga puta, glavni me�unarodni moto je
"Recite NE korupciji".
Opet su se povrije�enim na�le dvije vladaju�e partije, �ime su valjda
i priznale da su nositelji korumpiranih procesa. Za ovda�nje vlasti
posebno �okantna je bila nedavna izjava Ri�arda Holbruka, koji je pri
posjeti Sarajevu izjavio da je Bosna jedina zemlja u Evropi gdje su jo�
na vlasti "ekstremisti�ke partije". Ovaj put Sarajevo nije
moglo uperiti prst na Beograd i re�i "ima gorih", pogotovo zato
�to je Holbruk konstatovao da Srbija i Hrvatska treba da poslu�e za
primjer u demokratskim promjenama.
Radenko Udovi�i�
