| Politika |
Vreme broj 516, 23. novembar 2000. |
| Intervju: Zoran �ivkovi� Policija nije politi�ka garda "Savezno ministarstvo unutra�njih poslova jo� uvek ne dobija dnevne biltene republi�kog MUP-a, kao ni periodi�ne izve�taje Resora dr�avne bezbednosti MUP-a Srbije", ka�e za "Vreme" Zoran �ivkovi�, ministar unutra�njih poslova u Vladi SR Jugoslavije.
Osam godina kasnije, resor saveznog ministra unutra�njih poslova preuzeo je Zoran �ivkovi�, biv�i gradona�elnik Ni�a. "Borba protiv korupcije bez sumnje je najprioritetniji zadatak" ka�e �ivkovi�, "jer tokom tranzicije veoma je va�no da politi�ke i ekonomske promene ne budu neuspe�ne zahvaljuju�i toj po�asti koju nam je u nasle�e ostavila biv�a vlast. Mislim da bi Slu�bi dr�avne bezbednosti na saveznom nivou to bio klju�ni zadatak: da od korupcije u dr�avnim organima �titi dr�avu, novu demokratsku vlast, a pre svega gra�ane. Smatram da bi u toj borbi trebalo da u�estvuju i MUP i Ministarstvo pravde te da se formira telo koje bi na �elu imalo specijalnog tu�ioca sa �irokim ovla��enjima, za�titom tajnosti svoga rada, odnosno da ljudi koji bi bili u njegovom sastavu imaju maksimalnu za�titu. Taj specijalni tu�ilac morao bi da bude osoba od najve�eg poverenja i vrhunski stru�njak. On bi tako�e imao podr�ku specijalnih odreda policije kakvu imaju ekipe za borbu protiv korupcije i vrhova organizovanog kriminala u mnogim zemljama sveta. To �e biti jedan od predloga koji �emo uputiti saveznoj skup�tini idu�e godine." VREME: Nezvani�no se govori o
formiranju posebne jedinice savezne policije sa velikim ovla��enjima
koja bi objedinjavala rad svih slu�bi u policijskom domenu i bila podre�ena
isklju�ivo predsedniku SRJ. Zoran �ivkovi�: Bilo bi veoma lo�e da bilo koja slu�ba bude podre�ena samo jednom �oveku bez obzira na to o kome je re�. Mislim da je neophodna reforma policije, odnosno saveznog i republi�kog ministarstva. Ina�e, ne znam da postoji primer u svetu u bilo kojoj demokratskoj zemlji da je predsednik dr�ave jedini �ef ili jedini koji sve nadgleda. Pre svega zato �to predsednik dr�ave ne mora da bude stru�njak za taj posao. A posao Slu�be bezbednosti nije politika, ve� za�tita dr�ave od raznih oblika kriminala. Nekad je postojala savezna dr�avnabezbednost.
�ta se snjom dogodilo? Savezne dr�avne bezbednosti odavno nema. Ona je postojala sve do upada Republi�kog MUP-a u Savezni pre osam godina. Zahvaljuju�i jo� nekim zakonskim promenama donetim u to vreme, desilo se da DB postoji samo na nivoima obe republike. Mislim da i slu�ba dr�avne bezbednosti treba da bude na federalnom nivou i da odgovara vladi, parlamentu i skup�tinskom odboru za bezbednost kako bi rad slu�be bio pra�en. Da li to zna�i da �e savezni
DB biti vaspostavljen? To bi bilo logi�no. Ali, ne treba zaboraviti da �e novo ministarstvo kao i kompletna savezna vlada i svi sada�nji me�urepubli�ki odnosi deliti sudbinu dr�ave � dakle, zavisno od toga da li �e Jugoslavija ostati zajedni�ka dr�ava Srbije i Crne Gore ili �e biti nekih drugih varijanti. Moje mi�ljenje je da Jugoslavija treba da ostane uz redefiniciju odnosa dveju republika, ali uz o�uvanje zajedni�kih funkcija kao �to je monetarna i spoljna politika, vojska i bezbednost. To zna�i i kontrolu dr�avnih granica, grani�nih prelaza, saradnju sa me�unarodnim institucijama koje se bave borbom protiv kriminala... Pojednostavljeno, na nivou saveznog MUP-a trebalo bi da postoji i dr�avna bezbednost.
Tra�io sam da se dokumentacija vrati ali to do sada to nije u�injeno. Dvojica koministara usmeno su me uveravali da su oni potpisali saglasnost za vra�anje, ali po�to se u Republi�kom MUP-u odlu�uje konsenzusom tri koministra, od tre�eg (Slobodan Tomovi�, SPS) nemam ni usmeno ni pismeno uveravanje da je dao saglasnost. Imate li kontakte i sara�ujete
li sa MUP-om Crne Gore i Republike Srpske? Savezni MUP ima kontakte sa kolegama iz Crne Gore, ali su oni daleko od ure�enih odnosa. Ja �u narednih dana poku�ati da u�inim ne�to i ostvarim saradnju bez obzira na to �to crnogorske vlasti ne priznaju saveznu vladu. Re� je o bezbednosti gra�ana, a ne o politici. Ako policiju smatramo kao gardu ove ili one politi�ke opcije, onda te�ko da gra�ani mogu da budu bezbedni. Ali, ako je smatramo kao jednu posebnu slu�bu, onda nema nijednog razloga za nesaradnju. �to se ti�e Republike Srpske tu je saradnja postojala i upravo sam se danas �uo sa tamo�njim ministrom unutra�njih poslova. Potvr�eno mi je da �e ta saradnja biti nastavljena. Bio sam pozvan na njihovu slavu Aran�elovdan, ali po�to je to i moja ku�na slava zahvalio sam se i poslao �estitku. �ta ste nasledili od prethodnog
ministra i da li vam je ostavio neke nedovr�ene predmete i dokumentaciju? Nije bilo klasi�ne primopredaje. Kad sam do�ao ovde, dotada�njeg ministra nije bilo, ali je on izrazio �elju da se vidimo ako ja mislim da treba. Ima vremena za vi�enje. Ina�e, nije ostavljeno ni�ta �to bi bilo dnevni posao. Iz onoga �to sam �uo od ljudi koji ovde rade, ministar je dolazio samo na sednice vlade i nije svra�ao u kabinet. Puna nam je zemlja automobila
ukradenih �irom Evrope i kriminalaca koji njima trguju, ili ih rasklapaju
i delove prodaju. Ima li kraja tome? Saradnja sa Interpolom u�ini�e da po�nemo da tragamo za takvim vozilima, ali to nije ustupak stranim zahtevima. To je sasvim normalno jer mi ne mo�emo re�i da zbog za�tite jednog dela gra�ana treba da vr�imo krivi�na dela. Zna�i da su svi ljudi koji su kupili ukradene automobile znali da ta vozila, �argonski re�eno, nisu "�ista", tako da sad, imaju godinu dana da smisle �ta �e s njima. Za�to predsednika Ko�tunicu
obezbe�uje Republi�ki a ne Savezni SUP? Formalno, po zakonu, trebalo bi da to obavlja Savezni MUP. Me�utim, praksa nije takva jer donekle to radi savezni, a u nekim situacijama Republi�ki MUP ili vojska. U svakom slu�aju, ja sam na tu temu telefonom razgovarao sa predsednikom Ko�tunicom, a onda sam uputio dopis u kome ga obave�tavam �ta o tome pi�e u zakonu, ondosno ko je za taj posao nadle�an, �to ina�e predsednik zna. Prihvatam da predsednik SR Jugoslavije mo�e da odredi ko �e se brinuti o njegovoj bezbednosti, ali o tome mora da postoji jasna odluka u pisanoj formi, tako da se zna ko je odgovoran za bezbednost predsednika Jugoslavije. Koliko uop�te ima ljudi Savezni
SUP? Manje od 1.000. Neki od njih rade na poslovima dr�avljanstva, izdavanja viza, koordinacije, kriminalisti�kih istraga u koje je uklju�en strani faktor. Odnosno, kad je u�inilac ili �rtva ovde ili je na� dr�avljanin u drugoj zemlji. Onda je to na� posao kao i obezbe�ivanje diplomatskih predstavni�tava u na�oj zemlji, funkcionera i objekata Federacije. U mnogim policijama sveta unutra�nje
kontrole proveravaju zakonitost rada policajaca i izvode ih pred sud ako
se ogre�e o pravila. Mi imamo disciplinske komisije MUP-a koje retko kad
nekog pripadnika policije proglase odgovornim. Nedavno je komisija MUP-a
oslobodila disciplinske odgovornosti policajca koji je ubio nedu�nog gra�anina.
Mo�e li se efikasnost kontrola pobolj�ati? U svakoj policiji na svetu postoje zloupotrebe, korupcije i povezanost sa kriminalom i kriminalcima. Unutar svake policije mora da postoji i unutra�nja kontrola sa velikim ovla��enjima i bez milosti prema prekr�iocima pravila policije i zakona. To sigurno postoji i kod nas, ali ne verujem da ima nekih zadovoljavaju�ih rezultata. Policiju treba svi da kontroli�u. Pre svega gra�ani. Potrebna je objektivna i nepristrasna kontrola unutar policije, ali i civilna kontrola policije i vojske. Zna�i da treba oformiti posebna tela unutra�njih poslova koja �e nadgledati rad ministarstva. Nestao je Ivan Stamboli�, a o
istra�nom sudiji Okru�nog suda Neboj�i Simeunovi�u danima se ni�ta ne
zna. U svakoj zemlji sa vladavinom prava dr�ava bi se naglava�ke
postavila kad bi nestao istra�ni sudija. Na�a policija �uti? Apsolutno ste u pravu. Ali, to je pitanje koje je bolje uputiti Republi�kom MUP-u. Situacija je takva da ovo ministarstvo ne dobija ni dnevne biltene Republi�kog MUP-a. Ne dobijamo ni periodi�ne izve�taje dr�avne bezbednosti MUP-a Srbije �to je tako�e nekad bilo obavezno. Ja sam Republi�kom SUP-u uputio zahtev da se izve�taji i bilteni dostavljaju ovom ministarstvu, ne u nameri da bi kontrolisali njihov rad, nego da se i mi ovde informi�emo i da radimo na zajedni�kim poslovima. Za�to je biv�a vlast odbijala
da se u�lani u Interpol, iako je ta organizacija insistirala na tome, i
ho�e li biti nastavljena saradnja? Biv�i re�im je vodio istu politiku prijema u Interpol kao i sa mestom u Ujedinjenm nacijama. Naime, Interpol je od nas tra�io da se ponovo u�lanimo jer nam ni oni, kao i OUN, nisu priznavali kontinuitet na kome je biv�a vlast uporno insistirala. Mi smo nedavno primljeni u OUN, bi�emo i u Interpolu, ali tek krajem idu�e godine jer se prijem novih �lanova obavlja jednom godi�nje na generalnoj skup�tini koja je, na�alost, odr�ana pre dvadesetak dana. Jovan Dulovi� |