Kultura

Vreme broj 517, 30. novembar 2000.

Knjige
Dva koraka ispred

Ksenija Radulovi� "Korak ispred" (Grad teatar Budva i "Oktoih", Podgorica 2000)

Prvo postignu�e vi�estruko zna�ajne knjige teatrologa Ksenije Radulovi� Korak ispred; re�ije Dejana Mija�a na sceni Jugoslovenskog dramskog pozori�ta: nacionalna drama, 1977-1996 (izdava�i: Grad teatar Budva i "Oktoih", Podgorica) nalazi se na najop�tijem planu; naime, ovo je prava, ozbiljna, relevantna teatrolo�ka studija. Ovo treba naglasiti jer je teatrolo�ka literatura kod nas vrlo oskudna, pa se tako de�ava da se pod nju �esto podvode zbirke pozori�nih kritika ili eseja, pa �ak i poluanegdotska �tiva o pozori�nim stvaraocima. Zbirke pozori�nih eseja mogu da budu, kad ih potpisuju vrsne erudite i poznavaoci pozori�ta, vrlo zanimljive i zna�ajne, a i podsticajne za pozori�nu praksu, dok su zbirke pozori�nih kritika dragoceni dokument o recepciji teatra u jednom odre�enom periodu, ali ni jedne ni druge ne pripadaju teatrologiji.

Drugo zna�ajno postignu�e ove knjige nalazi se u tome �to se u okviru jedne tako ekskluzivne (�itaj skromne) produkcije kao �to je teatrolo�ka bavi jo� ekskluzivnijim predmetom: teorijom re�ije. Knjiga Ksenije Radulovi� gotovo je pionirski rad u ovoj oblasti jer se ve�ina na�ih teatrolo�kih studija bavi dramskim stvarala�tvom, tako da im pristup ponekad i nije imanentno teatrolo�ki, ve� pre pripada teoriji knji�evnosti. Retki tekstovi o re�iji uglavnom se svode na se�anja reditelja ili na krajnje uop�tena, kvaziesteti�ka razmatranja fenomena re�ije. Knjiga Korak ispred jedinstvena je upravo po tome �to pru�a sinteti�an uvid u sve bitne odlike jedne odre�ene rediteljske poetike i �to taj uvid ostvaruje kao rezultat najozbiljnije i najslo�enije metode � skrupulozne teatrolo�ke rekonstrukcije i analize pojedina�nih predstava.

Tre�e postignu�e knjige nalazi se u izboru konkretnog predmeta: opus na�eg vode�eg reditelja Dejana Mija�a ve� odavno je zaslu�io da bude ovako studiozno obra�en. U�e odre�enje predmeta (repertoar nacionalne drame, predstave ra�ene u Jugoslovenskom dramskom pozori�tu) proisti�e iz dve ta�no uo�ene �injenice vezane za rediteljev opus: najzna�ajnije predstave Mija� je ostvario kroz izo�tren autorski odnos (zna�enjska i �anrovska pomeranja, pre svega) prema delima srpske dramaturgije i kroz kontinuiran i ozbiljan rad sa glumcima Jugoslovenskog dramskog pozori�ta.

Obradu svog predmeta Ksenija Radulovi� zasniva na zavidno obimnoj i pouzdanoj gra�i (kritike, intervjui sa stvaraocima, video snimci), �to joj omogu�uje da postigne izbalansirani spoj svog autorskog doprinosa i pozivanja na relevantne izvore. U odnosu prema izvorima, kao i u odnosu prema samom "predmetu" (Mija�u), autorka pokazuje razvijenu kriti�ku svest, pa tako i pored dubokog po�tovnja ne zapada u apologiju; naprotiv, prisutni su i polemi�ki tonovi. Kao u svakoj ozbiljnoj nauci, ni u ovoj knjizi nisu dominantna "kolumbovska" otkri�a, ve� se originalni doprinos vi�e nalazi na mikroplanu. Ipak, Ksenija Radulovi� je uspela da pru�i i jedan autorski uvid �ireg opsega, koji �e ostati obavezna referenca u kasnijim tuma�anjima Mija�evog rada; ona je odli�no uo�ila da u postavkama Nu�i�a, u poslednjoj deceneniji, reditelj radikalno preispituje i dovodi u pitanje mlade i "pozitivne" junake.

Poslednje, ali ne najmanje va�no, autorka prepoznaje, isti�e i bezrezervno vrednuje Mija�ev sluh za "duh vremena", koji mu omogu�ava da gradi ozbiljan kriti�ki teatar; ovo prepoznavanje i isticanje socijalnog konteksta Mija�evih predstava svedo�i i o autorkinom i o Mija�evom gra�anskom i intelektualnom po�tenju i odgovornosti. Zbog svega ovoga, slobodno mo�emo re�i da knjiga Ksenije Radulovi� o re�ijama Dejana Mija�a grabi, u okviru na�e teatrolo�ke produkcije, dva koraka ispred.

Ivan Medenica

prethodni sadr�aj naredni

vrh