| Politika |
Vreme broj 518, 07. decembar 2000. |
|
Kakva budu�nost �eka Srbiju Trag vodi na Senjak O �emu bi mogli da svedo�e Rade Markovi� i njegovi bliski saradnici?
Istine radi, sprega politike, vojske, policije i kriminalnih krugova iz inostranstva na ovim prostorima nije izum niti delo Slobodana Milo�evi�a. Jugoslovene u va�ne tokove svetskog kriminala nije lansirala genetska predodre�enost, drskost ili uro�eni talenat za obavljanje "prljavih poslova" koji donose ogroman profit nego pre svega geografska pozicija zemlje koja se nalazi na va�nom tranzitnom pravcu od Istoka ka Zapadu, i obrnuto. Tako su svi putevi droge i oru�ja, docnije nafte i cigareta, u na�oj zemlji prona�li va�nu tranzitnu stanicu. Da bi se svi ovi kriminalni tokovi robe i novca mirno odvijali, u njih su morale da budu uklju�ene sve va�ne dr�avne strukture na ovim prostorima � a to zna�i i vrhunski politi�ari, i pripadnici vojske, policije, carine, ali i lokalni kriminalci. Iako su pri�e o "podvizima" lokalnih kriminalaca �esto dobijale mitske dimenzije (�enta, Gi�ka, Ljuba Zemunac, Arkan), a kasnije (Milo�evi� junior, Vlada Tref, Bokan) oni su u stvari bili samo vi�e rangirani vojnici u toj sprezi politike, prljavog novca i kriminala. Isto va�i i za jugoslovensku slu�bu dr�avne bezbednosti, kojoj je, ba� kao i carini, ali i nekim na�im "istaknutim bankarima", pripala ta "�ast" da pru�e �vrstu logisti�ku podr�ku ovom biznisu. Iskakanje iz posla, ili neposlu�nost koja se �esto manifestovala zadr�avanjem ve�eg procenta od dogovorenog, pla�alo se glavom. Tu negde se mogu tra�iti i klju�ni razlozi za mnoga nerazja�njena ubistva ljudi raznih zanimanja i funkcija na ovim prostorima. "Ekipa iz senke" nije pra�tala iskorake od dogovorenog, kao ni pojavu bilo kog "slobodnog strelca". Jedini koji je uspeo bar do sada da sa�uva glavu bio je Milo�evi� junior, �ije je poteze mogla do izvesne mere da pokrije mo� njegovog oca, kao i slu�be koje su bile zadu�ene za njegovu za�titu. Pad Milo�evi�a sa trona zna�io je automatski da je po�eo lov na Milo�evi�a juniora, koji su organizovali ljudi daleko opasniji od onih iz demokratske opozicije. Njegov beg u Moskvu, izveden uz za�titu �efa srpske tajne policije, samo je za izvesno vreme odlo�io naplatu ra�una koji su napravljeni soliranjem van utvr�enih pravila u trgovini drogom, cigaretama, oru�jem... Bez obzira na sigurnost skloni�ta, i iznos sklonjenog novca, Milo�evi� junior nikada vi�e ne�e biti miran, bar dok su �ivi ljudi koji su stvarni bosovi u ovom poslu. PROMENA STRANE: Jugoslovenska politi�ka policija oduvek se bavila eliminisanjem politi�kih protivnika, koriste�i za takve poslove ne samo svoje kadrove, nego i kriminalce doma�eg, ali i stranog porekla. Tako se mnogi se�aju da je jedan od velikih "dr�avnih neprijatelja" Titove Jugoslavije Bata Todorovi�, dovezen u hladnja�i u otad�binu, uz logisti�ku pomo� sicilijanske mafije, koja je za uzvrat nesmetano transportovala drogu kroz Jugoslaviju, uz punu saradnju jugoslovenske policije i carine. Kada je krajem osamdesetih i devedesetih godina prosto procvetao me�unarodni biznis sa cigaretama, u koji su se odmah uklju�ile kalabrijska, sicilijanska i puljeska mafija, sa svojim ogrankom sa jezera Komo, italijanski bosovi su prona�li dobre partnere u najvi�im dr�avnim strukturama biv�e, a docnije i sada�nje Jugoslavije. Tako je biznis, u kojem se godi�nje okre�e preko 200 milijardi dolara (dobri poznavaoci ka�u, da je posao koji ide preko Jugoslavije te�ak oko 20 milijardi zelenih nov�anica), za�as ovde prona�ao ljude koji �e ga organizovati uz potpunu logisti�ku podr�ku politi�kog i represivnog aparata zemlje. Kako ni poslovi vrhunskog kriminala, odnosno tokovi takve robe i novca ne trpe "nestabilne" politi�ke prilike u zemlji koja je klju�ni tranzitni centar, jugoslovenska opozicija je imala jo� jednog mo�nog protivnika iz senke, koji se trudio da mu "partneri" �to du�e ostanu na vlasti. Jer promenom saradnika poslovi veoma �esto zastanu, a i menjaju se pravila igre. Tako dolazimo i do eliminisanja politi�kih protivnika, koja se odvijaju pre svega u funkciji o�uvanja kontinuiteta velikog kriminalnog biznisa. Dobro uhodanim i organizovanim me�ovitim grupama u kojima se nalaze specijalci iz vojske, policije, javne i tajne, zatim kriminalci, lokalni i strani, prava je �ala da izvedu akciju kao �to je recimo atentat na Ibarskoj magistrali. Ve�e je �udo to �to su nekoliko puta planirali ubistva srpskih opozicionih lidera, pre svih Zorana �in�i�a, a to nisu izveli, jer takvim profesionalcima, sa takvom logisti�kom podr�kom, apsolutno je nemogu�e uma�i. Jedino logi�no obja�njenje bi moglo da bude u sferi odluke "ljudi iz senke" da im je klju�ni igra� na ovim prostorima postao nepouzdan, iz recimo, politi�kih razloga, pa je do�lo vreme da ga promene, odnosno da potra�e drugog partnera. U tim slu�ajevima, kompletna organizacija po�inje da radi za drugu stranu, koju pre svega poku�ava da uvu�e i ve�e dugoro�no za svoj kriminalni projekat. Da li �e se i ovde odigrati sli�an scenario, vreme �e vrlo brzo pokazati, odnosno pokaza�e se da je raskid nastupio, ukoliko glavni "komandanti iz senke" budu s one strane brave.
Sada dolazi na red ime i prezime koje se do sada nije toliko provla�ilo po novinskim stupcima, ali je zato zanimljivo. �ovek se zove Ratko Romi�. Bio je na funkciji na�elnika VI odeljenja centra tajne policije. Za neupu�ene, to vam je odeljenje u kojem se nalazi ekipa za najprljavije poslove (eliminacijom politi�kih i drugih protivnika i neistomi�ljenika, i ostalo �to ide uz to). Na op�te zaprepa��enje manje korumpiranih kolega, Ratko Romi� je sa polo�aja sa kojeg bi mogao �to�ta da ispri�a o nedelima koja su za sada nerasvetljena, odnosno izvr�ioci nepoznati, do�ao na mesto na�elnika VI uprave, koja se bavi obezbe�enjem visokih saveznih funkcionera, pre svih jugoslovenskog predsednika Vojislava Ko�tunice. U njegovoj pratnji Romi� se pojavio nedavno u Bujanovcu. Ne treba posebno isticati da je ovaj tajni policajac, sa veoma interesantnom radnom biografijom, najbli�i saradnik Branka Crnog i Radeta Markovi�a, i da se nedavno uselio u stan koji je do tada koristio Branko Crni. I na kraju dolazimo do Branka Buce �uri�a na�elnika beogradskog SUP-a, koji je bio ve� pod lupom javnog interesovanja (Ibarska magistrala), koji je iz stana u ulici Ivana Milutinovi�a (preko 100 kvadrata), oti�ao u stan kod Careve �uprije ne�to ve�e povr�ine i zapremine (180 kvadrata, plus gara�a). O imovini onih koji su ovim ljudima izdavali naloge te�ko je govoriti na brzinu, a na tako malo prostora. Verovatno �e se njihov tal iz prljavih poslova godinama raspetljavati bez nade da �e sve iza�i na videlo. No odnekud valja po�eti, a nova vlast treba da poka�e da je ne samo na to spremna, i da to ume, nego pre svega da to ho�e. Petar Cviji� |