Mozaik

Vreme broj 518, 07. decembar 2000.

Kako se otima na Istoku
Prijatelju, prijatelju...

Najvi�e strepe bogata�i iz biv�ih sovjetskih republika, ma gde se bili

Od dopisnika Bete iz Moskve, Praga i Budimpe�te

Otmica de�aka Azera zabele�ana je u analima moskovske uprave za borbu protiv organizovanog kriminala kao otmica najma�eg deteta. U trenutku kada se desila ta stra�na storija bilo mu je svega tri i po godine. Juna pro�le godine u vrti�u u kojem je bio de�ak pojavio se mladi�, ljubazno objasnio vaspita�ici da Azerovi mama i tata, �ija je imena naveo, ne mogu da ga preuzmu iz vrti�a i da su njega zamolili da to u�ini umesto njih. Desilo se da je vaspita�ica poverovala i predala dete. Kada je majka potom stigla u vrti�, nastala je panika i u�as.

Otac, poznati biznismen azerbejd�anske dijaspore u Moskvi, re�io je da sve prijavi policiji, i ispostavilo se da je bio u pravu. Ubrzo je usledio kontakt � nepoznata osoba zatra�ila mu je telefonom da je isplati 50.000 dolara u zamenu za sina. Pristao je. Sastanak je bio dogovoren, samo se pokazalo da otima�i nisu profesionalci � policija je otkrila "gnezdo". De�aka su dr�ali u jednom zapu�tenom, prljavom, iznajmljenom stanu u Moskvi.

Posle sre�nog trenutka susreta sa sinom, za oca je usledio �ok u susretu sa otmi�arima. Glavni organizator bio je njegov, kako je mislio, najbolji drug. Sa njim je svojevremeno i�ao u isti razred u Azerbejd�anu, zajedno su kovali plan o dolasku u Moskvu i o velikom biznisu.

Me�utim, Azerovom ocu je krenulo, po�eo je da zara�uje i �iri posao, a njegovom "prijatelju" � ne. Kako je sam priznao, tako se rodila zla ideja � oteti de�aka, preuzeti deo novca. Sau�esnika je na�ao lako. On je preuzeo ulogu otima�a i pregovara�a. Zajedno su uhap�eni i osu�eni, a u Rusiji se za otimanje maloletnika dobija od 5 do 10 godina zatvora.

Prema podacima moskovske policije, ove godine oteto je i oslobo�eno 68 osoba, od kojih dvoje dece.

Otmica devoj�ice Juljke �irila je ove godine paniku po ruskoj koloniji u �e�koj brzinom po�ara, jer je, pored ostalog, Juljka �esto ime, pa se u prvim trenucima nije znalo �ije dete je oteto. Otac, biznismen, spremio je milionsku otkupninu, ali nije oklevao da odmah obavesti policiju koja je u uspe�noj akciji prona�la devoj�icu.

�e�ki i slova�ki zakoni su do 1989. godine definisali krivi�no delo otmice isklju�ivo u vezi sa otmicom deteta u okviru bra�nih sva�a i sudskih sporova oko razvoda. Do pli�ane revolucije bilo je u proseku po tri takve otmice godi�nje.

Porast organizovanog zlo�ina s praksom ucenjivanja, iznu�ivanja otkupnine, a i me�usobnog obra�unavanja mafija�kih grupa organizovanih na nacionalnom principu, kao i formiranje sloja bogatih biznismena, nateralo je �e�ke zakonodavce da ovo krivi�no delo ipak pro�ire. Bum otmica iz ovih razloga nastao je 1993. godine, kada su se u policijskoj evidenciji na�le 33, a 1994. godine 42 otmice. Od sredine devedesetih otmi�ari izgleda posustaju. Lane i ove godine policija evidentira svega po petnaestak slu�ajeva. Svi vinovnici su iza re�etaka.

Kada je re� o najsenzacionalnijoj otmici na srednjoevropskom prostoru, otmici sina slova�kog predsednika Mihala Kova�a, naravno nije bilo govora o neve�tim diletantima. Svega minut i po bio je dovoljan �etvorici maskiranih da tridest �etvorogodi�njeg Mihala Kova�a juniora otmu iz kola nedaleko od njegove ku�e a zatim i uspe�no pro�vercuju preko slova�ko-austrijske granice i ostave omamljenog ispred policijske stanice. To sve u nadi da �e Kova� junior iz Austrije biti izru�en Nema�koj koja je povela istragu oko njegovih navodnih privrednih mahinacija.

Ova otmica bez otkupnine imala je jedini cilj � da su�enjem Kova�u sinu diskredituje ljutog politi�kog protivnika tada�njeg slova�kog premijera Vladimira Me�ijara � Mihala Kova�a oca, �efa slova�ke dr�ave. Ra�une je otmi�arima, me�utim, pomrsila sama Austrija koja je odbila da izru�i �oveka koji nije dobrovoljno stupio na njenu teritoriju, pa je Kova� junior vra�en ku�i.

Osamnaestogodi�nja �erka bogatog segedinskog preduzetnika Imrea Farka�a nestala je u junu 1991. godine, ali je njena sudbina do danas ostala nepoznata. Otmi�ari Helge Farka� su se trinaest puta javljali telefonom i tra�ili 500 hiljada maraka (u to vreme oko 25 miliona forinti), a �etrnaesti put su napisali pismo u kojoj je kao zahtev naveden isti iznos koji, me�utim, nisu podigli.

Ma�arska policija je sprovela opse�nu istragu. Pretresla je sala�e u okolini Segedina, ronioci su �ak pretresli i dno Tise u potrazi za telom nesre�ne devojke, ali sve je bilo uzalud. U potragu za Helgom Farka� uklju�io se i "parafenomen" Uri Geler koji je u februaru 1992. posetio porodicu Farka�, uzeo brojeve telefona onih koji su zvali u odre�eno vreme i iza�ao na mesto nestanka segedinske devojke, gde je posle vi�e meseci na�ao jedan njen li�ni predmet, �to je izazvalo izvesnu nadu. Me�utim, godine su pro�le a Helga nije na�ena. Otac Imre Farka� je optu�ivao policiju, krenuo u sopstvene akcije i na kraju do�ao u sukob i sa policijom. Ma�arska policija je tek u aprilu 1997. godine objavila da zna ko su otmi�ari Helge Farka� i da je devojka verovatno ubijena, iako njeno telo ni do danas nisje prona�eno.

Krajem maja 1995. oteta je osmogodi�nja Timea Horog, a za njeno pu�tanje tra�eno je 16 miliona forinti, �to je u to vreme bilo oko 160 hiljada nema�kih maraka. Trojica otmi�ara danima su pratili devoj�icu koju su nakon otmice odveli u jednu vikendicu oko sto kilometara ju�nije od Ozda. Ma�arska policija ovaj put je bila veoma efikasna i ve� u jutarnjim satima 31. maja oslobodila devoj�icu i uhapsila otmi�are.

prethodni sadr�aj naredni

vrh