| Nuspojave |
Vreme broj 521, 28. decembar 2000. |
|
�arobni breg
�ime se �dogreva� ministar Anti�?
Ne znam na �ta se �dogreva� ministar Anti� � valjda ne na prepe�enicu � ali sam i iz najli�nijeg iskustva siguran da ti neodgovorni & dru�tveno nesvesni radni ljudi i gra�ani sami sebe veoma dobro razumeju, ali zato sve manje razumeju pravedni�ko ogor�enje resornog ministra Anti�a. Razlog je njihovom �nerazumljivom� pona�anju, naime, sasvim jednostavan: u nebrojenim hiljadama stanova u ovoj zemlji daljinsko grejanje odavno ima samo jedno egzaktno zna�enje: to je ne�to �to je daleko od grejanja. Obi�no je tek mla�enje, a ponekad ni to. Pre pet-�est godina stanovao sam u sobi sa �daljinskim grejanjem� u kojoj temperatura zimi nije prelazila 13 stepeni Celzijusa. Ovo pod uslovom da ne otvaram prozor nedelju dana. Kad tada nisam izbliza (tj. iznutra) upoznao sudbinu onog Manovog Hansa Kastorpa � koji se, te�ko grudobolan, muvao po �arobnom bregu pre nego �to �e oti�i u rovove I svetskog rata � valjda nikada ne�u. Tada i tamo nisam, na�alost, posedovao TA pe�, ina�e bih se i dogrevao i podgrevao sve u �esnaest, pa nek se ministar jedi do mile volje. Nije mi ovde do raspravljanja o struji i vra�anja za�to je nema. Fascinira me, me�utim, to ve�ito perpetuiranje iliti samoreprodukcija jednog jezika, beskona�na samoreprodukcija jednog tipa mi�ljenja, tipi�nog za autoritarne poretke, u kojima je neizre�ena ali najva�nija dogma ta da gra�ani imaju bespogovorno slu�iti Vi�em Interesu i Dr�avnom Razlogu, te u svakom trenutku podrediti njima svoje male, banalne �ivote i svoje razma�ene i prosta�ke bur�oasko-individualisti�ke potrebe. Po�to neko, jakako, treba da bude ovla��eni tuma�, branilac i sprovoditelj nare�enog javnog interesa � a ko �e ako ne�e �politi�ka klasa� � onda je logi�no da ta �avangarda� ima i pravo i du�nost da apeluje na �svest� gra�ana da sami prihvate raznorazna odricanja u ime �bolje budu�nosti�; ako ovi, pak, to ne�e da u�ine, onda ih na to treba naterati svim dostupnim merama. Gra�ani su, me�utim, po definiciji biofilno beslovesna bi�a koja ne mare za dijalekti�ki tok Istorije: oni bi da im ve�eras bude toplo, i u�ini�e sve �to im je na raspolaganju da se tog bla�enog stanja dokopaju, ba� kao �to bi i ve�eras da ve�eraju, a ne tamo negde u tre�oj dekadi maja 2006, u skladu s Dru�tvenim Planom. Ergo, ako je grejanje slaba�no ili nikakvo � a jeste � a ja posedujem odre�eno �dogrevno telo� jerbo mi je iz napred navedenog razloga neophodno (a u stambenim zgradama i soliterima to obi�no nije �smederevac�) posve je logi�no da �u ga staviti u pogon ne bih li malo ogrejao koske! To je, dame i gospodo, normalno pona�anje, i ne dajte da vam neko popuje kako ste sebi�ni ili �togod sli�no. Sve ostalo bi bilo specifi�an, ��treberski� vid sociopatologije. Sli�no je, uostalom, i sa strujom generalno: Nadle�na Lica se stalno jadaju kako im nesavesni gra�ani upropa�tavaju trud i poni�tavaju efekte restrikcija, jerbo �im im do�e struja uklju�e sve ku�anske aparate, ne bi li nekako nadoknadili propu�teno. Zamislite drskosti?! To je, me�utim, sasvim normalan odgovor na nenormalnu situaciju: gra�ani, naime, imaju tu osobinu da permanentno �ive, sve dok ne umru. Pa stoga imaju i odgovaraju�e potrebe. Otuda je jasno da postoje samo dve �normalne� situacije glede struje: 1. da je ima 24 sata dnevno; 2. da je nema 24 sata dnevno. Sve ostalo (uklju�i-usklju�i, kreni-stani, ima-nema, sad vidi�-sad ne vidi�) zakonito, po logici stvari, proizvodi �histeri�nu� reakciju potro�a�a. Oni su, dakle, ti koji se pona�aju �normalno� utoliko �to se prilago�avaju situaciji koja ih je sna�la, nastoje�i da se u njoj �to bolje organizuju i pregrme nevolje. To �to je takvo njihovo pona�anje �neodgovorno� sa stanovi�ta ��ireg dru�tvenog interesa� samo je opti�ka varka, nastala usled izvitoperenosti optike Nadle�nih Lica: neodgovorno je samo to �to struje � ba� kao i �daljinskog grejanja� � nema dovoljno. Sve ostalo je demagogija. Neka ministar proba, recimo, malo da je ve�ba na mojim prijateljima koji intenzivno �dogrevaju� sobu za svoju tri nedelje staru bebu. Jerbo ne �ele da im dete jednog dana pose�uje �arobni breg. Za �te�ku energetsku situaciju u zemlji� ih je, pak, ba� briga. Za to pla�aju ministra da se bak�e i izbak�e s tim. Ova je Anti�eva izjava, dakle, eminentno politi�ko-dru�tveno-mentalitetski, a ne �energetski� fenomen. Iz nje progovara stara navada Stubova Poretka da strogo i namrgo�eno prekorevaju gra�ane kako uop�te nemaju smisla za vizionarski pristup, nego bi da im se ba� danas d� njihov hleb nasu�ni, i jo� poga�a pride. Ko se malo muvao po dekadentnom Zapadu � a to je, je l te, sada i �na�� politi�ko-ekonomski ideal � mogao je da primeti kako se Dr�ava i kojekakve Javne Slu�be tamo stalno ne�to umiljavaju Gra�aninu, i silno mu se izvinjavaju zbog svake sitnice. U ure�enim dru�tvima stvari u principu funkcioni�u: od �visoke politike� do svakodnevnog �ivota. Ali, avaj, nigde nema savr�enstva. I tamo se nekada de�avaju kojekakva zame�ateljstva. Jedino �to je tamo nezamislivo da nosilac vlasti optu�i Poreskog Obveznika i njegov �manjak svesti za trenutak�, nego se dovija u hladnom znoju lica svog kako da �to pre ispravi brljotinu, a u me�uvremenu da smisli neko dobro opravdanje koje �e umilostiviti one koji mu daju platu. Probajte da zamislite nekog kanadskog ministra kako za probleme sa smetovima na putu i najezdom izgubljenih jelena-lopatara na drumove optu�uje neodgovorne gra�ane koji se stalno vozikaju tamo-amo, umesto da se lepo skrase na jednom mestu i �ekaju dok im se ne javi da je granulo prole�e?! Ovo je, me�utim, Srbija, re�i �e neko. Da, pa �ta? Ako �Srbija� zna�i sinonim za pokorno tavorenje do kraja vremena u limbu nema�tine, autoritarizma i neodgovornog tru�anja i ljutkanja �politi�ke klase�, onda smo mirno mogli jo� da trpimo i teto�imo Milo�evi�a i njegove, umesto da se onoliko akamo s glasanjem i sa suzavcem. Ho�u da ka�em: kultura �jedenja korenja� u ime Vi�eg Interesa, kultura �rtve, sada je pro�lo svr�eno vreme, retori�ka ornamentika jedne neslavne epohe. Njen ledeni touch u Anti�evom jadanju simptom je jednog recidiva koji mora odmah da se le�i; ako se ignori�e, virus �e, bogami, da se pro�iri. Teofil Pan�i� |