FrancuskaIstra�ivanje i �ekanje
Nadle�ne ustanove, ne samo u Francuskoj, ne jure
pred (uranijsku osiroma�enu) rudu. Imaju kad iza�i sa slu�benim saop�enjima,
jer vrijeme poluraspada uranija 238
iznosi tek �etiri i pol milijarde godina
Nakon Belgije, �panjolske, Portugala i Italije, bauk
"balkanskoga sindroma" kru�i i Francuskom. U �etvrtak 4.
januara, francusko je ministarstvo obrane priznalo da su �etiri vojnika
koji su slu�ili u biv�oj Jugoslaviji oboljeli od leukemije i da se lije�e
u vojnim bolnicama. Peti, koji pati od sli�nih simptoma, nije bio na slu�bi
u biv�oj Jugoslaviji. Portparol ministarstva, �an-Fransoa Biro tako�er
najavljuje da �e Francuska sudjelovati na sastanku NATO-a, 9. januara u
Briselu, na kojem �e se, a na zahtjev Italije, procjeniti rizik �to ga
je po zdravlje savezni�kih vojnika moglo imati to �to su ameri�ke vojne
snage u toku intervencija u biv�oj Jugoslaviji koristile municiju s
osiroma�enim uranijom. Francuski ministar obrane Alen Ri�ar tim je
povodom izjavio da se Francuska pridru�uje talijanskom koraku te
napominje da �e od "ameri�kih partnera zatra�iti da budu otvoreni
oko ovoga pitanja".
Lavina je pokrenuta zvonkim pozivom predsjednika
talijanske vlade �uliana Amata da "NATO ka�e istinu".
"Balkanski sindrom" � mla�i brat "zaljevskog
sindroma" � zgodan je naziv za patolo�ke pojave izazvane upotrebom
osiroma�ena uranija na bojnom polju, jer porijeklo vezuje uz �rtvu a ne
uz uzro�nika. Francuski umirovljeni general Pjer-Mari Galoa, otac
francuskog nuklearnog programa, jo� je prije nekoliko godina upozoravao
kako je upotreba osiroma�ena uranija "�udovi�na glupost":
"Amerikanci nisu razmi�ljali o posljedicama. Hote�i u�initi svoje
oru�je efikasnijim, pona�ali su se kao �egrti-�eprtlje. ...Tenkovski
je rat moralno prihva�en; ako se tenkovi opskrbe tom vrstom municije, to
zna�i da je ubudu�e moralno prihvatljiv i kemijsko-nuklearni rat i da
kontaminacija radioaktivno��u postaje normalna."
Francuska
raspola�e tom vrstom municije (topovske granate 120 mm na tenku Lekler),
ali ih francuska vojska "nije koristila", re�i �e Ri�ar.
Ipak, francuski je kontingent razmje�ten u zonama u kojima su ameri�ki
avioni A10 � ubojice tenkova
� ga�ali jugoslavenske tenkove i oklopna vozila. Spomenuti portparol
francuskog ministarstva �an-Fransoa Biro napominje da je ve� u junu
1999. ministarstvo osnovalo "radnu grupu" koju �ine
predstavnici general�taba, Komesarijata za atomsku energiju i javnoga
poduze�a za kopneno oru�je Giat
Industries, koje proizvodi tu vrstu municije, kako bi se ispitali
zdravstveni problemi nastali vjerojatno uslijed upotrebe osiroma�ena
uranija. "Zaklju�ci ove radne grupe jo� uvijek nisu
objavljeni." Re�eno je samo to da: "za sada, ova istra�ivanja
pokazuju, kao i ona koja vodi NATO, da ne postoji izravna veza izme�u
leukemije i osiroma�ena uranija. Ali, istra�ivanja se nastavljaju."
Ipak, jedan od vode�ih francuskih eksperata Patrik �erasimo, istra�iva�
u zdravstvenoj slu�bi francuske vojske, tvrdi da se ne mo�e jednim
potezom ruke odbaciti svaki rizik, u otvorenoj aluziji na NATO-ovo
demantiranje bilo kakve uzro�no-posljedi�ne veze oboljenja i izlaganja
osiroma�enom uraniju. Najoriginalniji poku�aj odbacivanja bilo kakve
veze izme�u patolo�kih pojava i osiroma�ena uranija dao je zapovjednik
KFOR-a talijanski general Karlo Kabi�ozo: "Jam�im da ne postoji
nikakva veza izme�u smrti od leukemije i projektila s osiroma�enim
uranijom." No, nije stao na tome, ve� podastire nevjerojatan podatak
da ve�ina talijanskih vojnika oboljelih od "balkanskog
sindroma" za boravi�te ima Sardiniju, "�to bi moglo ponuditi
neko drugo obja�njenje porijekla njihove bolesti". O�igledno,
talijanskoga generala ne mo�e ni�ta pokolebati, pa ni novinarsko
zanovijetanje po kojem nijedan netalijanski vojnik pogo�en istom bole��u
nema uredno prijavljen boravak na lijepoj Sardiniji.
NATO je priznao da je koristio streljivo s osiroma�enim
uranijom tek godinu dana nakon po�etka intervencije protiv Jugoslavije, u
martu 2000, i to u pismu upu�enom UN-u, preciziraju�i da su avioni A10
najvi�e projektila s osiroma�enim uranijom ispalili u zoni autoputa
koji povezuje Pe� i Prizren, na podru�ju Kline i Prizrena, te sjeverno
od linije Suva Reka-Uro�evac.
Afera oko "zaljevskog" ili "balkanskog
sindroma" � nominacija koja bi hipercivilizirani Pentagon trebala
osloboditi bilo kakve odgovornosti, i "�udnu" bolest etiolo�ki
vezati uz uro�enike nepristupa�nih oblasti, kao neku vrstu galopiraju�eg
tripera � pokrenuta je u Francuskoj u vi�e navrata, i svaki put bila
stavljena ad acta. Po�etkom
septembra pro�le godine, �tampa je zabilje�ila izlaganje Asafa Durakovi�a
(stru�njaka za nuklearnu medicinu sa sta�em u Pentagonu i profesora na
va�ingtonskom univerzitetu D�ord�taun) pred sudionicima kongresa
Evropskog udru�enja za nuklearnu medicinu odr�anog u Parizu. Profesor
Durakovi� je tada uzbudio duhove tvrdnjom da je osiroma�eni uranij uzrok
patologiji poznatoj kao "zaljevski sindrom". Dva mjeseca
kasnije, tokom saslu�avanja pred parlamentarnom komisijom, francuski
general Mi�el Rok�ofr, biv�i zapovjednik francuskih snaga u Zaljevu, na
pitanje jednog zastupnika ("Jeste li obavijestili svoje vojnike o
tome da ameri�ko zrakoplovstvo koristi projektile s osiroma�enim
uranijom i �to ste uradili da biste ih za�titili?) odgovorio je:
"To sam saznao tek kasnije. Amerikanci mi nisu nikada skrenuli pa�nju
na opasnost do koje mo�e do�i u kontaktu s tom municijom. Da je postojao
takav rizik, mislim da bismo o tome govorili."
Nadle�ne ustanove, ne samo u Francuskoj, ne jure pred
(uranijsku osiroma�enu) rudu. Imaju kad iza�i sa slu�benim saop�enjima,
jer vrijeme poluraspada uranija 238
iznosi tek �etiri i pol milijarde godina.
Francuska je podr�ala talijanski zahtjev da od NATO-a
zatra�i obja�njenja, ali njen ministar obrane ponavlja da bi "napu�tanje
municije s osiroma�enim uranijom zna�ilo gubitak prednosti u prvim
borbenim linijama". U velikim nacionalnim medijima jo� nismo pro�itali
ni �uli ijednu izjavu koja bi pokazivala bar glumljenu zabrinutost ili sa�aljenje
zbog sudbine izravno ciljanog stanovni�tva imaginarnog Balkana.
Frano Cetini�
