Vreme broj 527, 8. februar 2001.

"Ne volim anarhizam u �ivotu jer je to sme�e, ali u umjetnosti sve �to je valjano napravljeno u dvadesetom stolje�u, sve je bilo anarhizam"

Se�a li se Beograd Toma Gotovca? On, Tom, misli da se se�a, boji se da se se�a. Okleva sa dolaskom:

"Jo� uvijek �etaju manijaci koji pamte neke moje pizdarije � ja nisam �ovjek koji se lako zaboravlja. Iako, Beograd nije Srbija.

Ne znam kako je sada, ali onda � dok sam bio u Beogradu � to je bila relativno sofisticirana sredina. Beograd je bio svjetski megapolis do osamdeset i neke, grad na koji se nismo mogli po�aliti. Pod kraj osamdesetih postao je govno, te�ko govno. Tako da sad ne znam. Ima uvijek lu�aka, zlopamtila."

Ali ima valjda u Beogradu i onih koji du�e pamte, koji ne pamte samo zlo, koji se mo�da Toma Gotovca se�aju kao autora neobi�nih kratkih eksperimentalnih filmova iz sredine �ezdesetih, kao radikalnog bioskopskog manijaka i mucavog studenta filmske re�ije na Akademiji za pozori�te, film, radio i televiziju, kao "prvog beogradskog streakera" (definicija Ra�e Todosijevi�a) iz ludih sedamdesetih, kao glumca u Plasti�nom Isusu i u�esnika u potonjoj mu�noj politi�ko-�ar�ijskoj ra�omonijadi ili kao jednog od nezaobilaznih aktera Aprilskih susreta onda�njeg SKC-a i pionira konceptualne likovne scene... OK, bilo je i kojekakvih pizdarija tokom devedesetih, ali posle 3. januara i 5. oktobra trebalo bi da je zrelo za rekonstrukciju i nekih druga�ijih i malo daljih se�anja.

Tomislav Gotovac ima danas 64 godine. Zagrep�ani ga prepoznaju, u Hrvatskoj ga znaju: pro�le godine na Petom me�unarodnom festivalu novog filma u Splitu dobio je nagradu za �ivotno delo.

Na�li smo se u novootvorenoj zagreba�koj Gradskoj kavani, "godinama komunjarskom sastajali�tu". Dva metra, ogromna bela brada, najgore odeven.

"VREME": Kad ste prvi put do�li u Beograd?

GOTOVAC: 1964.

Petar Aran�elovi�, jedan od najboljih monta�era na beogradskoj televiziji, doneo je beogradske filmove 1963. na prvi Geff u Zagreb. Upoznali smo se, spikali i sku�ili da imamo dosta zajedni�kog. Imao sam tek filmove Smrt i Prije podne jednog fauna.

Nakon �to su me ovdje po�eli zajebavati, napi�em mu da me u Zagrebu jebu bez kurtona. I Pero me pozove u Beograd. Odvede me u Akademski kino-klub Branko Krsmanovi� � bilo je to u jesen 1964 � i zajedno s njim snimim Pravac, Kru�nicu i Plavog jaha�a. Plavi jaha� odmah na srpskom amaterskom festivalu dobije Gran pri, i tako je moja pri�a sa Beogradom po�ela. Pero mi je mnogo pomogao. Lova za film bila je dodu�e moja, ali da nije bilo njegove kamere � kurac bih ja to snimio.

Potom sam 1965. i 1966. glavinjao po Zagrebu i 1967. ukapiram da ne mogu vi�e podnositi sranje kao slu�benik, kao govno � niko me ne jebe za suvu �ljivu. Nisam znao �to da napravim sa sobom, i odlu�im da odem na neku akademiju. Ali, gdje? Na koju? U Beograd, jebiga, na filmsku akademiju.

Pa �ete tu i glumiti, u Plasti�nom Isusu.

Taj film je trebalo da izgleda potpuno druga�ije.

Niste zadovoljni?

Kako bih bio zadovoljan. Znate li �ta je Lazar Stojanovi� imao, koji materijal? U �pici pjevam imena suradnika na melodiju himne ameri�kih marinaca, From the Halls of Montezuma To the Shores of Tripoli, Lazar to uop�e nije shvatio. Uvaljao je u film glupe �etnike, glupe usta�e, i ispalo je govno � spustio je cijelu pri�u na glup nivo.

Suvi�e ljudi i karijera uni�teno je zbog tog filma.

Sa�a Petrovi�, moj nominalni profesor, bio je tada jedan od najve�ih re�isera u Evropi. Tri je ne�to najbolje �to je na svijetu napravljeno tih godina. I Skuplja�i perja su OK, ali Tri je remek-djelo. Taj svjetski re�iser namjestio je Lazaru da radi Plasti�nog Isusa, novce mu je namaknuo, dao mu potom desetku za film, a ovaj je imao hrabrosti napasti ga u govnarskoj "Dugi". A ja znam sve. Bio sam prisutan kad je Sale Lazaru rekao da izbaci Josipa Broza i kad mu je ovaj odgovorio da ho�e. A nije ga izbacio. Lazar poslije proglasi Sa�u Petrovi�a za lu�aka.

�itao sam policijske zapisnike koje je Sale uspio dobiti preko svojih veza � Lazar govori o meni kao o zadnjem sme�u. A ja sam ga... Znate li koliko sam bio stariji od njega? Sedam godina. Koja je to razlika u odre�enim godinama. Hvali se da je on otkrio ameri�ke andergraund filmove koji su na njega uticali, a ja sam ga na njih uputio, 1967, na tre�em Geffu u Zagrebu.

Ili naziv filma, znate li otkud je? U ameri�kom robija�kom filmu Stjuarta Rozenberga, Hladnoruki ka�njenik, Pol Njumen uz gitaru pjeva: Fu�ka mi se �to me tuku kad imam svog malog plasti�nog Isusa. Unuka Svetozara Pribi�evi�a, Tina, Amerikanka koja se povukla iz filma, pjevala je Lazaru ameri�ke kantri songove. Izme�u ostalog i Plasti�nog Isusa. Lazar uop�e nije znao da je to ve� upotrebljeno u Hladnorukom ka�njeniku.

Moram vam odat jo� jednu stvar. Znate tko je bio supervizor Plasti�nog Isusa? �ivojin Pavlovi�. A znate li tko je radio fajn�nit? Branko Vu�i�evi�. Kad to de�ki u Beogradu �uju... No najmisteriozniju ulogu u vezi s tim filmom odigrao je Dejan Kosanovi�.

Jo� uvek volite Godara?

Da.

A ostale iz francuskog novog talasa, Romera recimo?

Joj, on mi je jedan od najdra�ih. Godine 1971, na prvom Festu, bilo je ameri�kih govana koliko ho�ete, ali i Romerova Moja no� kod Mod. Gledam ga, i rekoh: Ma jebi ove ameri�ke filmove. Kad su me pitali koji je film najbolji � a prvi Fest je bio sve od samih topova � rekao sam: Erik Romer. Znate tko je snimio taj film? Kubanac Nestor Almendros, umro je od ejdsa. Romera sam obo�avao i prije, a od No�i kod Mod apsolutno. Fransoaz Fabijan, �an�Luj Trentinjan, Mari�Kristin Baro, pa epizode, crno�bijela fotografija... Mo�ete misliti kako sam se je�io gledaju�i ga me�u onim ameri�kim govnima koje je doveo Milutin �oli�. Bilo je i me�u njima sjajnih filmova, Pet lakih komada Boba Rafelsona recimo, ali u odnosu na No� sa Mod... Nemojmo brkati babe i �abe. Volim Rafelsona, ali that�s another story.

Hi�kok, Romer, �abrol � a druga dvojica su napisala knjigu o prvom � oni su mi glavni. �abrola obo�avam. Njegova Ceremonija je najkomunisti�kiji film koji sam u �ivotu vidio. Sa one dvije genijalke...

Izabel Iper je prvi put igrala, kao devoj�ica, u Makavejevljevom filmu Sweet movey.

Izabel Iper je sjajna.

A znate li kako je trebalo da izgleda Sweet movey? Mak, koji je tada bio u naponu snage, donio je prvi scenario Karpu A�imovi�u Godini. Ovaj mu je trebao bit' snimatelj � ve� je bio slavan, a Branko Vu�i�evi� je bio planiran za asistenta. Scenario sam ukrao od Godine i pro�itao ga u hotelskoj sobi. Pri�a je bila bazirana na ameri�kom filmu Tri Evina lica, sa D�oan Vudvord, o trostruko rascepljenoj li�nosti � odmah sam proku�io. Milena Dravi� trebalo je da igra prostitutku, radnicu i intelektualku, da prelazi iz jednog stanja u drugo. To bi bilo genijalno da je napravljeno, bilo bi remek-djelo, nastavak WR�a, institucioniranje ludila, sankcioniranje ludila, pri�a kako se kroz ludilo prelama dru�tvena situacija. Sweet movey koji sam kasnije gledao nije bio to.

Moram vam ispri�ati jedan ogavan tra� zbog kojeg �e Mak popizditi. Snima se Manifesto, 1988, u �kofjoj Loki. Igra Alfredo Molina, genijalac, jedan od meni najve�ih, zatim onaj mali iz Sobe s pogledom � Sajmon Kelou, genije, pa Erik �tolc, Cvele, Rade �erbed�ija... gluma�ki fenomenalno. Molina vidi da se muvam okolo, pravim kave Maku � uvla�im mu se u dupe, i posle prvih ne znam koliko dana snimanja pita kretena koji mo�da zna progovorit' koju na engleskom: "�ta Vi mislite o ovome?" A ono, rasulo, nema knjige snimanja, re�ira Bojana: "Master�ut, ovaj �venk ovako, onaj onako..." Lu�ak iz Golan�Globus produkcije dolazi jebat' mater svima, ludilo u pi�ku materinu. Ka�em: "Gospodine Molina, ovo Vam je jedan od najve�ih svjetskih re�isera. Ima kratke filmove Parada i Osmijeh, duge �ovek nije tica, Ljubavni slu�aj, WR, Nevinost bez za�tite... A on: "Nemojte mi to pri�ati, pitam Vas �ta je ovo?" Ku�i frajer, radio je sa najve�im re�iserima, vidi da to smrdi. "Gospodine Molina, nemam pojma."

Makavejeva ina�e kao intelektualca koji popaljuje ljude oko sebe za film veoma cijenim, za to je idealan.

�ta sad radite, od �ega �ivite?

Imam nekoliko dobrotvora: Veru Robi斊karicu, doktora Hrvoja Turkovi�a i suprugu Zoru bez koje bih bio goli kurac. Sad sam snimio svoj prvi profesionalni film � ministarstvo mi je dalo lovu a kustos za avangardni film Turkovi� ga je odobrio � Glen Miler 2001. To je film u jednom kadru, gotov je, u Be�u se upravo prebacuje sa bete na 35 mm. Vera bi htjela napraviti premijeru u jednom od multikina, na Tkal�i, gala premijeru sa koka-kolom i kokicama. Mi �emo pit' D�ek Denijels.

Kako biste sebe definisali?

Kao umjetnika anarhistu. Upotrebljavam anarhisti�ke stvari u umjetnosti. Ne volim anarhizam u �ivotu jer je to sme�e, ali u umjetnosti sve �to je valjano napravljeno u dvadesetom stolje�u, sve je bilo anarhizam. I Dada je bio anarhizam, Cara je bio anarhizam, i Branku�i je bio anarhizam, svi francuski nadrealisti... Sve je to bio anarhizam u odnosu na ono �to ih je okru�ivalo. I moj veliki beogradski uzor, Branko Vu�i�evi� zvani Majkan, je to isto. (Moja genijalnost mu je omiljeni motiv � B. V.)

Imali smo i mi velikog anarhistu, Janka Poli�a Kamova, koji je zavr�io pod �udnim okolnostima 1910. u �panjolskoj. �najder je o njemu napisao dramu.

I Tin Ujevi�, koji je boemisao u Beogradu, bio je anarhista. Bio je vjerojatno gej, ali to nema veze. Da ne govorim o ameri�koj igranoj kinematografiji, od po�etaka, od recimo Bastera Kitona. Ne od �arlija �aplina � �aplin je bio govno � ali Baster Kiton je bio ljudina, �isti anarhist. Pa Dejvid Vork Grifit. Onda jedna �enska iz Njema�ke, Leni Rifen�tal. Klimate glavom, ali ta ma�ka ima danas devedeset i ne znam koliko godina i sve �to radi i dalje miri�e na anarhizam. Najbolji prijatelj bio joj je Bela Bala� � ma�arski �idov � koji je do�av�i u Njema�ku s njom i sura�ivao. Leni je Plavu svjetlost uradila po njegovom scenariju.

�ivio sam pod Paveli�em, pod Titom, pod budalama... Ali, �itavo vrijeme smo gledali ameri�ke filmove, mogli smo �itati ameri�ku literaturu, �asopise, novine. To u �e�koj, u Ma�arskoj... nisu mogli. Mi jesmo. Imali smo fa�isti�ki komunisti�ki re�im koji nas je terorizirao, a u isto vrijeme gledali smo po pet ameri�kih filmova dnevno. �ta je to? Koji je to kurac? Jeste, izbacivali su Isusa Krista i tako to � kao �to sad izbacuju pi�ka materina, kurac... majmuni � ali smo gledali. Odrezali su iz Vajlerovog Bena Hura ono s Kristom, ali mi smo to mogli i�i gledat' van. Od 1957. mogli smo normalno i�i vani.

Doma smo imali Komunisti�ku partiju do 1956. Znate li �to to zna�i? Zna�i da su sastanci bili tajni, da se nije znalo ko je �lan partije. Znalo se samo da je �ef komunjara Tito, ostalo ni�ta. Vladimir Bakari� je bio konspirativan prakti�ki do svoje smrti.

A Krle�a?

Ma nemojte mi o Krle�i. Flaker pi�e kako je Krle�a bio avangardist, a ovaj je mrzio avangardu. Skupa sa svojim pajtosem Avgustom Cesarcem. Da pro�itate �ta je Cesarec srao o ruskoj avangardi � to pas s maslom ne mo�e pro�itati. �ta je Krle�a mislio? Bio je zaljubljen u slikarstvo 18. i 19. stolje�a, dalje od Velaskeza nije se maknuo. Mrzio je ovoga �to je napravio Dada�tank...

Dragana Aleksi�a?

Mrzio ga je iz dna du�e...

... ili mislite na Mici�a?

I jednog i drugog, svejedno. Mrzio ih je jer su bili superpametni svjetski ljudi povezani sa svim pametnim ljudima na svijetu. A s kim je Krle�a bio povezan? Najprije je bio zaljubljen u austrijske realiste, Muzila i kaj ja znam koje, a poslije je uzeo Sartra pa ga je muzao. �ta je Krle�a napravio iz likovnosti u Zagrebu, pa to je sme�e. I Grga Gamulin � ne znam jeste li �uli za njega � �ta je taj napravio. U Hrvatskoj jo� osje�amo posljedice.

Nema toga u Beogradu. Vi imate Je�u Denegrija preko koga ne mo�e nitko pljuvati po recimo ruskoj avangardi. A ovdje svaki idiot to mo�e. Bio sam u Beogradu, znam, Beograd je imao aprilske susrete... Kaj je Zagreb u to vrijeme imao? I ono �to je imao � EXAT, Gorgonu... to su sve pljuvali. Bulumenta idiota koja je non-stop grizla. Ovo �to se sada doga�a u kunst�historiji u Zagrebu, u Hrvatskoj, to je �abokre�ina. Nema nijednog direktora u Zagrebu koji ne�to zna�i, od Muzeja za umjetnost i obrt, preko Muzeja suvremene do Muzeja moderne umjetnosti...

Nove stvari uvijek ra�unaju s mladim ljudima � oni prenose spermu, ideje i sve drugo. Zahvaljuju�i Novim tendencijama, Muzi�kom bijenalu, Geffu � �anr film festivalu Mihovila Pansinija, Zagreb je imao predispozicije da postane jedan od svjetskih centara. Me�utim, kreteni, na temelju misli koja je vodila i Franju Tu�mana � sve je to isti kurac, sve su upropastili. U Krle�u su se svi kleli. Bio je veliki literat � tome svaka �ast � ali kakve to veze ima sa likovno��u? Likovno je Krle�a bio zaostao.

Odnosi izme�u Srbije i Hrvatske, izvinjavanja...

Ma, ko jebe izvinjavanja, bitna je lova. Ako �e Hrvatska i Srbija sura�ivat' na normalnom planu, ko jebe izvinjavanja. Bitno je da ljudi imaju posla, da imaju kruha, da Srbi mogu do�i ma more, na svoje more laditi dupe i da Hrvati mogu prodavati svoje proizvode u Srbiji. Sve ostalo je sranje, uvijek je bilo sranje.

Sne�ana Risti�
Radonja Leposavi�

prethodni sadr�aj naredni