Vreme broj 527, 8. februar 2001.

Za generaciju koja se �ivo se�a pun�e Jovanke Broz, samoupravljanja i sletova, hrvatsko-srpski nostalgi�ni pojmovnik na internetu bi�e pravo osve�enje. Za mlade nara�taje eto prilike da saznaju koje su to male i velike stvari obele�ile mladost njihovih roditelja

Ikonografija i leksikografija biv�e Jugoslavije, rastere�ena uzro�no-posledi�nog obra�ivanja jedini�nih pojmova, danas je u republikama i autonomnim pokrajinama koje su sa�injavale ovu nekad simpati�nu socijalisti�ku federaciju �isti camp (engl. afektacija). Tako je Tito, omra�eni komunisti�ki lider koji je postavio temelje Ku�e strave iz Devedesetih i postarao se da jednoumlje �ivi jo� dugo posle njegove smrti, postao simpati�ni �ikica u belom koji se igrao sa svojim paunovima i dru�io se sa pionirima, ili veliki vladar izuzetnih diplomatskih sposobnosti, itd. Komunizam i njegova produ�ena ruka ne izgledaju vi�e tako stra�no sad kad su, nadajmo se, prohujali zauvek.

Na web-sajtu www.geocities.com/yu leksikon pokrenutom u Hrvatskoj krajem pro�log milenijuma u toku je akcija o�uvanja kulturnog nasle�a biv�e Jugoslavije iz perioda od 1945. godine do danas. Septembra pro�le godine, nakon posete Vladimira Arsenijevi�a Hrvatskoj, ova akcija se pro�irila na Srbiju, a sredinom ove godine izdava�ke ku�e "Arkzin" i "Rende" pripremaju �tampano izdanje pod nazivom "Leksikon YU-mitologije". Sve �to ima kolektivnu ali i intimnu vrednost, sve �to je �inilo kulturnu svakida�njicu u biv�oj Jugoslaviji, sve �to je nestalo ili nestaje a vredi zapamtiti, ulazi u leksikon � ka�u prire�iva�i leksikona. Borosane, Kvisko, Crtani film u 19.15, "Ma�e, ide� kod Kljuz?", Kra�ove bajadere, "morava" bez filtera, spomenari i darkeri, �imike i "Buco" sir, partija i komiteti... svi oni karakteristi�ni, sme�ni i apsurdni pojmovi koji su sa�injavali ex-YU svakida�njicu nalaze se na ovom sajtu, i svi posetioci su pozvani da u�estvuju u kreiranju karte kolektivne memorije. Prire�iva�i najavljuju da �e se uskoro pojaviti i knjiga istoimenog naslova.

"�tampano izdanje 'Leksikona YU-mitologije' pojavi�e se u prodaji sredinom godine kao zajedni�ki projekat dve izdava�ke ku�e, a u okviru edicije 'Ledolomac' ", ka�e Vladimir Arsenijevi�, jedan od urednika ovog izdanja. "Su�tina ove edicije su kontakti sa autorima i izdava�kim ku�ama sa prostora biv�e Jugoslavije. U Hrvatskoj postoji niz izdava�a koji su po senzibilitetu veoma sli�ni nama, a zajedni�kim projektima i saradnjom posti�i �emo ve�u i uzbudljiviju komunikaciju." Arsenijevi� ka�e da je ideja za zajedni�ki leksikon nastala prilikom njegove posete Hrvatskoj, gde su ga zamolili da u Srbiji "povu�e �to vi�e ljudi za rukav da pi�u pojmovnike". YU-pojmovnik, po Arsenijevi�evim re�ima, pi�u obi�ni ljudi, a javne li�nosti su zastupljene tek toliko da poslu�e kao podstrek posetiocima sajta. "Leksikon obra�uje jugonostalgiju, a ugao gledanja razlikuje se od republike do republike � jugonostalgija druga�ije izgleda u Splitu, Kumanovu, Po�arevcu, ili Biha�u." Arsenijevi� ka�e da �e pojmovi biti objavljeni na jeziku autora � ukoliko je autor iz Slovenije, pisa�e na slovena�kom, iz Makedonije na makedonskom jeziku, itd. "Kako pi�e autor, tako �emo objavljivati, na�i �e se ekavica i ijekavica na jednom mestu." "Leksikon YU-mitologije", bogato ilustrovan i u koloru, iza�i �e istovremeno u Hrvatskoj i Srbiji sa identi�nim dizajnom. Vladimir Arsenijevi� ka�e da �e izdava�ka ku�a "Rende" poku�ati da ostvari saradnju sa izdava�kom ku�om "Moderna vremena" povodom "Antologije mlade srpske i hrvatske proze". "Cilj nam je da, izme�u ostalog, pokrijemo �itav srpsko-hrvatski prostor, i ostvarimo multiplikovanje tira�a."

Dubravka Ugre�i�, hrvatski prire�iva� veb sajta i urednik knjige u pripremi, podse�a da "nema kulture bez kulturnog sje�anja i da se represija zaboravom osve�uje". Ova hrvatska knji�evnica pokrenula je YU-leksikon u saradnji sa urednicima nekada�njeg zagreba�kog magazina "Start" Ivanom Molekom i Dejanom Kr�i�em, sada�njim urednikom izdava�ke ku�e "Arkzin". Polaznu osnovu autora ovog projekta predstavljala je teza da ne postoji leksikon doma�e popularne kulture, artikulisani pojmovi koji bi pripomogli u definisanju na�eg identiteta �to, po mi�ljenju autora, dana�nja politi�ka situacija jasno pokazuje. Prire�iva�i sajta na kojem je postavljen interaktivni leksikon zamislili su ovaj projekat kao neku vrstu borhesovske enciklopedije, a od svojih saradnika, tj. od svakog posetioca sajta o�ekuju ma�tovitu obradu pojmova, mitova i fenomena iz jugoslovenske svakida�njice (politi�ke, ideolo�ke, potro�a�ke, medijske itd.) od 1945. godine do danas. "U Amsterdamu 1996-97, gdje sam na amsterdamskoj slavistici predavala 'na�u knji�evnost', suo�ila sam se s apsurdnom situacijom", pi�e Dubravka Ugre�i� u uvodu. "Naime, studenti su bili 'na�i', ve�ina njih izbeglice, a novi kontekst zahtijevao je od mene da 'na�u' knji�evnosti, 'na�' jezik, 'na�e' kulturno naslije�e podijelim prema novonastalim politi�kim pravilima. Apsurd se umno�avao, jer je 'na�' Danilo Ki� prema novim pravilima trebao spadati u srpsku knji�evnost, a 'na�' Ivo Andri� u srpsku, hrvatsku i bosansku knji�evnost."

A neko vickast dosetio se da defini�e pojam "na�i" na leksikon-sajtu, podeliv�i ga u grupe i podgrupe: "NA�I � eufemizam za (biv�e) Jugoslavene koji se nalaze vani, bez obzira iz koje biv�e republike dolaze. Ova naizgled nedu�na rije�ca dokazuje da je sav krvavi trud ulo�en u rastavljanje biv�e Jugoslavije na sastavne dijelove bio jalov � iako se biv�e republike SFRJ fizi�ki jesu razdvojile jedna od druge, nisu se uspjele razdvojiti u glavi njihovih (biv�ih ili sada�njih) stanovnika. Da je tome pouzdano tako, uvjerila sam se izme�u ostalog kada sam pre�ula jednog Bad Blue Boysa, veterana Domovinskog rata i po�rtvovanog Hrvata, kako ka�e, citiram: 'Na�ih ima svugdje, i ovih i onih.' Drugim rije�ima, i ove iz Hrvatske i one iz drugih biv�ih jugoslavenskih republika, sve ih je nesvjesno posvojio rije�com � na�i. Valja jo� napomenuti da se ova pridjevna zamjenica u goreopisanom zna�enju koristi isklju�ivo samostalno, dakle kao imenica; kada se koristi kao pridjevna zamjenica u kombinaciji sa imenicom, kao npr. u sintagmi 'na�a stvar', ona implicira ne�to sasvim drugo. Sufiksalnom tvorbom od ove je imenice izveden poimeni�eni pridjev na�ki, koji ozna�ava jezik kojim govore na�i. Na�ki obi�no implicira neku varijantu hrvatskog ili srpskog jezika."

Tragovi tog vremena jo� su oko nas � sigurno negde u ku�i imate zaturenu crvenu pionirsku maramu, ili diplomu "Ivo Lola Ribar" (za �ta to be�e?) �u�nutu negde me�u starim �kolskim sveskama. Budite malo "kemp" i svoj predlog po�aljite na e-mail adresu [email protected].

Biljana Vasi�

Izbor pojmova iz "Leksikona YU-mitologije"

AF�: Antifa�isti�ki front �ena � organizacija za emancipaciju lep�eg dela

�ove�anstva. Nepismenim doma�icama dr�ana su predavanja tipa: "Rad je stvorio �oveka", "SSSR � prva zemlja socijalizma" i sl. Epska scena: predava� govori o Frankovom re�imu u �paniji, a jedna od slu�ateljki ka�e: "�ubre jedno fa�isti�ko, dosta je on nas trov'o!" (pobrkala Franka i Franck-kavu).

(Dragan Jovanovi�)

ANA VOLI MILOVANA

Najpopularnija srpskohrvatska palindromna ili ra�ja re�enica, tj. re�enica koja se jednako �ita slijeva nadesno i zdesna nalijevo. U na�im enigmatskim listovima objavljeno je jo� mnogo takvih re�enica, pa i varijacija ove: Anja voli milovanja, Ana voda Radovana.

(Jovan Nedi�)

BERNARDA MAROVT

Jedna od posljednjih, ako ne i posljednja YU misica. Meni se �inilo da je izgledala vi�e kao dana�nje manekenke, a manje poput uobi�ajenog balkanskog mu�kog sna. Sje�am se da je ro�ena u Logarskoj dolini i da je odmah nakon izbora dala interview "Startu". Prvi je ples po dolasku u Zagreb otplesala na gala ve�eri u Intercontinentalu sa Zdravkom �oli�em.

(Sandra Antoli�)

BUCO SIR

Osnova je �uta kao mu�ak, masna i jeftina. Neprivla�na. Ime je igrom trokrilnog ogledala, kao indigom, od�tampano triput. Dizajner je povr�inu �itave forme presekao debelom bledocrvenom linijom, kao da njom ne�to treba naglasiti. Alhemijska me�avina tri boje, kao fleka, gradi ror�ahovski prepoznatljivo lice de�aka s komadi�em bledunjavog hleba, suvog ili ne, zaglavljenog me�u prstima neprirodnog i tajanstvenog porekla. Iz mraka o�iju i usta probija se osmeh melanholije, kao predznak. Kao neotkrivena dimenzija. Kao se�anje na miris i ukus iz detinjstva, bez prava na pogled i dodir, kao kazna zbog preteranog konzumiranja hlep�i�a s premazom. Iz knjige Andersenovih bajki, kao bookmarker, deceniju ili dve kasnije, kao iz herbarijuma, ispada izlizano i spljo�teno kartonsko pakovanje "topljenog sira za mazanje: Buco". Kao i sve ostalo. Sada.

(Predrag Doj�inovi�)

BUDNOST

Dominantno stanje svesti u kojem se nalazio �lan Partije. Podrazumevalo je stalnu podozrivost prema svemu �to se ne uklapa u zadati �ablon mi�ljenja zacrtan u najsve�ijim partijskim dokumentima. Po�to je okosnica partijskog delovanja bila borba protiv spoljnjeg i unutra�njeg neprijatelja, a po�to, poznato je, neprijatelj nikada ne spava, to je i �lan Partije morao da stalno bude budan. Neke �aljivd�ije su partijske kadrove (v.) vrednovali po veli�ini i boji podo�njaka koje su imali.

(�ivoslav Miloradovi�)

DRUGARSKA KRITIKA

�in kolektivne egzaltacije �lanova SKJ tokom koje su na partijskom sastanku (v.), u ime Partije te progresivnih dru�tvenih snaga, na ra�un jednog od njih sipali gomile optu�bi, odnosno kritikovali njegovo partijsko delovanje, privatno pona�anje i veoma �esto � li�no mi�ljenje. Drugarskoj kritici prethodili su poku�aji da se zabludeli drug prizove pameti i uvidi svoje gre�ke u razgovoru sa radnom grupom (v.) sastavljenom od odabranih �lanova osnovne organizacije ili vi�e partijske instance. Zato se drugarska kritika uvek zavr�avala partijskom kaznom (v.) jer je prva prilika za pokajanje ve� bila propu�tena. Tokom drugarske kritike optu�eni je ne samo po prvi put saznavao za svoje grehe nego je tek tada uspevao da sazna sa kakvim je to tipovima do sada �iveo ili radio. Zato je drugarska kritika bila obostrano pou�na ali od te pouke za ka�njenog obi�no nije bilo neke posebne vajde. Naprotiv.

(�ivoslav Miloradovi�)

KOLED�ICE

Nosili su ih �minkeri. Naj�minkerskija vrsta bile su one bordo boje. Obavezna je bila platnena markica na njima da bi se znalo da su originalne jer su se nakon nekog vremena pojavile i doma�e replike. �minkeri su ih kombinirali sa trapericama kroja "mrkva" i vestama ispod kojih se je nosila sportska majica, ali s obaveznom kragnom preko ovratnika veste. Osamdeset i neke najavljen je veliki sukob ha�omana i �minkera, a glavni se je okr�aj trebao zbiti u Bogovi�evoj ulici, ispred zagreba�kog disca Big Ben. O tome je pisao "Polet" i mislim podgrijavao atmosferu.

(Sandra Antoli�)

KVISKO

- (im.): 1. Jedan od najpopularnijih likova u istoriji jugoslovenske televizije.

Etimolo�ki re� "K." poti�e od im. �. roda "Kviskoteka", �to je bio naziv za kviz serijal RTZ osamdesetih godina XX veka. 2. Kao zbirna imenica m. roda "K."ozna�ava predmet specifi�nog oblika, naj�e��e izra�en od drveta u vidu stonog ukrasa. Izgledom asocira na �tetne insekte i Olivera Mlakara. Istorija me�utim bele�i i "K." izra�enog u obliku betonskog spomenika, monumentalne tapiserije i priveska za klju�eve (vidi "Natje�aj za najljep�eg kviska", RTZ, 1984). 3. Upotrebna vrednost "K." sastoji se u "ulaganju" bodova osvojenih tokom kviza (npr. na osobu "C") sa mogu�no��u njihovog dupliranja. Pored utilitarne, K. ima i estetsku vrednost: znatno pove�ao ukupnu koli�inu lepote na prostorima SFRJ. Mo�da je jedino Vu�ko bio lep�i. 4. U poeziji izraz "K." se koristi kao metafora i hiperbola: "ima glavu ko Kvisko" (nar.).

(Dejan Nova�i�)

LOKICE

1. Beogradska plesna grupa pod vodstvom Lokice Stefanovi�, naj�e��e nastupa za TV, repertoar: sve od diska do folka, 2. frizura po uzoru na plesa�ice (tako�er poznata i kao "kahlica").

(Tamara Gruber)

"MAJKU TI PANKERSKU!"

�iroko prihva�ena psovka (porijeklom u ranim osamdesetim u doba cvatnje novokomponirane "kulture") kojom se izra�avalo �u�enje i osuda ne�ije izmje�tenosti i avangardnosti koja je u o�ima psova�a zna�ila izvitoperenu i nastranu, nepotrebnu promjenu uperenu protiv dru�tva i sistema vrijednosti koje je poznavao i pretpostavljao kao oslonac.

(Branimir Doliba�i�)

NEMCI

1. Narod indoevropskog porekla. 2. Krvolo�na bi�a odevena u prepoznatljive �tofane uniforme koja uni�tavaju pred sobom sve oblike �ivota, a sa posebnim zadovoljstvom partizanske ranjenike. �ivotni ciklus "N." odvija se u dve posebne i me�usobno isklju�ive faze. U prvoj fazi "N." se �ire prostom deobom, kre�u se u svim pravcima i veoma su agresivni. Me�utim, u drugoj fazi, a nakon primene Bate �ivojinovi�a (ponekad u koktelu s Borisom Dvornikom), dolazi do njihovog masovnog uginu�a, pani�nog bega ili kukavi�ke predaje. Nema�ki jezik � u prvoj fazi sastavljen isklju�ivo od imperativa ("hende hoh", "�nel", "los"), u drugoj brzo degradira u nefonemske usklike iznena�enja i bola. 3. Jedna od ekipa u de�joj igri "partizana i nemaca", po pravilu sastavljena od intelektualno i fizi�ki slabijih i neuglednijih de�aka iz ulice. 4. Vlasnici nov�anih apoena BRD. Najradije vi�eni dragi gosti u SFRJ. Ljubav lokalnog stanovni�tva prema "N." masovno je iskazivana parolom "Zimmer frei" koja je u znak dobrodo�lice bila istaknuta na svaku ku�u u potezu Luka Koper � Ohridsko jezero.

(Dejan Nova�i�)

NNNI

"Ni�ta nas ne smije iznenaditi" � aktivnosti i ve�be u sklopu ONO i DSZ za odbranu od unutra�njih i spoljnih neprijatelja. Prilika da se razni frustrirani tipovi iska�u kao komandni kadar u preduze�u, gradu i sl. Ponegde je skra�eno nazivana samo ENENI. Jedna objava iz tog perioda: "Ve�ba NNNI odla�e se za idu�u nedelju zbog iznenadne ki�e."

(Dragan Jovanovi�)

PANKERIJADA

U Pinkiju, sedamdeset i osma (ili se to zvalo PANK MASKENBAL). Pobe�uje moja grupa, Lucifer, a Cane, tada u grupi Kopilad ima pesmu "Pips za seljaci" i prska zemunsku mangupariju pipsom. Isti mu ne�to kasnije lome vilicu.

(Sr�an Dragojevi�)

PED�A D' BOJS BEND

Beogradska rok grupa s najve�im hitom "Jugoslovenka, ljupka oko pupka...", Ped�u se tako�er mo�e vidjeti u filmu �ivojina Pavlovi�a "Kad budem mrtav i beo" kao pjeva�a-debitanta u sekvenci kontesta tipa "Prvi pljesak".

(Tamara Gruber & Ana Bo�i�evi�)

STARKE

(im.): Skra�eno od "All Star" � vrsta tenisica marke "Converse". Platnene tenisice odli�nog, jednostavnog dizajna. Dio obu�e ameri�kih zatvorenika ve� od ranih pedesetih. U nas njihovo vrijeme po�inje po�etkom osamdesetih, nakon kraja vladavine "adidasica". Kao i ve�ina tenisica proizvode se u dvije verzije: tzv. "niske" (srp. "plitke") i "visoke" (srp. "duboke", tj. do iznad gle�njeva). Ove potonje na �lanku imaju karakteristi�an amblem � bijeli krug s plavom zvijezdom u sredini. Bitna ideolo�ka razlika: "niske" su obu�a �minkera (mladi zagreba�ki i beogradski �minkeri obla�ili bi ih uglavnom na bosu nogu) dok "visoke" nose "alternativci". Na peti nove "Starke" imaju utisnut logo "All Star" � ta se slova najprije izli�u, pa ostaje prazan pravokutnik. Ranih osamdesetih i dio imagea novovalne rock scene. Pripadnici scene sjetit �e se �este kombinacije: crni (ili tamni) sako, hla�e od odijela i visoke "Starke" (VIS Idoli npr.). Najpopularnije su najprije crne i bijele, a poslije i bordo. "Starke" u drugim bojama dolaze tek kasnije.

(�or�e Mati�)

�ATROVA�KI GOVOR

Rasprostranjen me�u mladim Beogra�anima i stanovnicima okolnih ve�ih gradova. Koreni �atrova�kog govora le�e jo� u predratnom (II svetski rat) Beogradu. Red slogova u re�i mora biti izme�an, kao u slede�em primeru: tibi ili ne tibi � biti ili ne biti; dije nagov � jedi gov.., etc. Va�no je da roditelji ne razumeju o �emu se radi. Ina�e, dobra gimnasti�ka ve�ba za mozak. Ko nije razumeo, va�io je kao panglu (glupan).

(Dragan Ahmedovi�)

prethodni sadr�aj naredni