Milo�evi� i D�ekson

Simboli�na �rtva "tri pe�aka"

Ako je vjerovati izvorima "Vremena" iz redova delegacije, svi su iz Beograda poslije dva dana oti�li uvjereni da je bombardovanje pogre�no, nemoralno i kontraproduktivno, kako sa stanovi�ta ameri�kih nacionalnih interesa, tako i sa stanovi�ta bogoboja�ljivosti

Slobodan Milo�evi� i D�esi D�ekson napravili su minulog vikenda u Beogradu jako dobar posao. D�ekson je dobio tri najtra�enija ameri�ka vojnika, dok je Milo�evi� zadobio 18 vjerskih lidera, plus jednog kongresmena. Simboli�kom "�rtvom" tri pje�aka, veliki igra� stekao je krupnu takti�ku prednost, a D�eksonu je omogu�io da se u Va�ington vrati ovjen�an slavom. "Njujork tajms" je to propratio sljede�im rije�ima: "Slobodan Milo�evi� je jo� jednom doveo NATO, a posebno Va�ington i London, u defanzivni polo�aj, prisiljavaju�i Alijansu da se suo�i sa svojim stvarnim ratnim opcijama. Jedna je da nastavi da bombarduje i da rizikuje da se na�e u situaciji da na teren jo� ovog ljeta �alje kopnene trupe kako bi Milo�evi�a poku�ala da svrgne sa polo�aja, a druga je da sada odmah stupi u ozbiljne pregovore kako bi okon�ala prvi NATO rat u Evropi, pa makar ostavila Milo�evi�a na polo�aju".

Ma koliko je D�esi D�ekson bio oprezan, i ma koliko se pri povratku u Sjedinjene Ameri�ke Dr�ave trudio da otkloni svaku primisao da je u Beogradu "iskori�ten" u propagandne svrhe, u�inio je na ameri�kom tlu upravo ono �to je Milo�evi� od njega htio, �to �e re�i da je rekao upravo ono �to je Bijela ku�a strahovala da �e re�i. Zatra�io je od ameri�ke vlade da odmah objavi prekid, odnosno pauzu u bombardovanju, i da neodlo�no stupi u nove mirovne pregovore. �to je jo� va�nije, sa autoritetom sve�tenog lica i osvjedo�enog borca za mir, upozorio je svoju vladu i svoje sunarodnike da rizikuju da nastavljanjem bombardovanja pre�u u "moralnu defanzivu". To ovdje u Beogradu mo�da "ne pije vode", ali u Va�ingtonu, za divno �udo, narod i dalje mahom vjeruje da bombardovanje Srba nosi sa sobom neki moralni presti�.

Nije isklju�eno da je sa takvim uvjerenjem u Beograd pro�log �etvrtka uve�e doputovalo i 18 lidera ameri�kih vjerskih zajednica (predstavnici ruske i srpske pravoslavne crkve u SAD, rimokatolici, metodisti i baptisti, Jevreji i predsednik Borda Ameri�kog Muslimanskog Savjeta), sa kojim je do�ao i Rod Blagojevi�, jedini ameri�ki kongresmen srpskog porijekla. Najistaknutiji �lan delegacije je, kad su vjerske zajednice u pitanju, bila je D�oan Braun Kempbel, generalni sekretar ameri�kog Nacionalnog savjeta crkava, organizacije koja okuplja 47 miliona hri��anskih vjernika u Americi. Svi su odreda u sastavu delegacije bili izrazito uticajni, anga�ovani i artikulisani lideri svojih vjerskih zajednica. Ako je vjerovati izvorima "Vremena" iz redova delegacije, svi su iz Beograda poslije dva dana oti�li uvjereni da je bombardovanje pogre�no, nemoralno i kontraproduktivno, kako sa stanovi�ta ameri�kih nacionalnih interesa, tako i sa stanovi�ta bogoboja�ljivosti.

Mo�da je "vatreno kr�tenje" prve no�i njihovog dvodnevnog boravka u Beogradu sa tim imalo neke veze. NATO je te no�i posebno �estoko bombardovao Beograd, a sa srpske strane je pred zoru bombama pridodat i zemljotres. Sutradan se na njihovim iscrpljenim licima vidjelo da im nije prijala prva no� u "Hajatu". U toku popodneva su se sporje�kali oko toga ko �e u posjetu vojnicima Krisu Stounu, Endruu Ramirezu i Stivenu Gonzalesu. Jugoslovenske vlasti su unaprijed dozvolile da dva �lana delegacije posjete vojnike prvi dan boravka delegacije u Beogradu, a zatim su na D�eksonovo navaljivanje dopustile da u zgradu Vojnog suda u Beogradu (gdje je do�lo do susreta sa vojnicima) do�u i dva novinara. (U pratnji delegacije bilo je osam ameri�kih novinara, snimatelja i foto-reportera, me�u kojim naravno CNN, "Njujork tajms", a najve�a novinarska zvezda bila je Andrea Mi�el sa NBC televizije: njena slava dijelom dolazi otuda �to se skoro udala za Alena Grinspena, direktora ameri�ke Centralne banke.) Onda se ispostavilo da uz D�esija D�eksona kod vojnika ho�e da ide kongresmen Rod Blagojevi�, koji je na sebe jo� u Va�ingtonu navukao gnjev delegacije jer je poredio Slobodana Milo�evi�a sa nacistima, �to se vjerskim liderima u�inilo neprili�nim uo�i mirovne misije. Blagojevi� nije bio dovoljno d�entlmen da ustupi mjesto D�oan Kempbel, najva�nijoj �lanici delegacije kad je vjerski sastav u pitanju, �to je dodatno rasrdilo sve�tena lica, koja su u petak uve�e razmi�ljala o tome da u znak protesta jo� prije isteka misije napuste Beograd. Ekumenska sloga na�la se na ozbiljnom ispitu. No, razum je prevladao, vjerski lideri su se strpili i sutradan je njihovo strpljenje krunisano trijumfom. U petak ve�e ih je �ekalo jo� jedno isku�enje: beogradski doma�ini odveo ih je pred kraj dana u posjetu BK televiziji, gdje ih je doma�inski i srda�no do�ekao ministar u srpskoj vladi Bogoljub Kari�. Potom su se oglasile sirene za uzbunu, i me�u �lanovima delegacije se munjevito pronijela vijest da se nalaze u zgradi koja je jedan od deklarisanih ciljeva NATO. Nervozno su tra�ili da se �to prije vrate u "Hajat". Kari� im se kasnije tamo pridru�io: njegova gostoprimljivost i�la je dotle da je delegaciju uvjeravao da ga je te ve�eri "slomila" i uvjerila da vojnike treba pustiti da se vrate ku�i.

D�esi D�ekson je te ve�eri suvereno demonstrirao svoje mirovnja�ke sposobnosti i izmirio je delegaciju. Za nekoga ko je izrazito medijski verziran, nije se, me�utim, dokazao kao naro�ito revnostan gledalac CNN-a jer nije prepoznao �eljka Ra�natovi�a Arkana koji mu je u holu "Hajata" srda�no stegao ruku i �estitao na dolasku u Beograd. D�ekson je uzvratio stisak, i tek kasnije je saznao sa kim je imao �ast. Ameri�ki novinari su tu vest cenzurisali.

Sutradan je, u subotu, D�esi D�ekson ponovo imao priliku da poka�e Beogradu kako se to radi u Va�ingtonu. Po�to je naglasak neprestano bio na tome da je posjeta Beogradu vjerska, a ne politi�ka, D�ekson je natjerao sve svoje sagovornike da se mole zajedno sa njim, ili da se barem grade da to �ine. �ivorad Jovanovi� je dva puta imao tu �ast - jednom prilikom boravka delegacije u Saveznim ministarstvu za spoljne poslove, a drugi put u Belom dvoru, kada je D�ekson zgrabio za ruku i njega i Slobodana Milo�evi�a i sageo glavu za molitvu.

D�esi D�ekson: Jedna karijera

Pedesetsedmogodi�nji D�esi D�ekson ima bogatu politi�ku biografiju i reputaciju istaknutog borca za ljudska prava u svojoj domovini, no za ulogu koju je upravo odigrao u Beogradu nije ni�ta manje va�no to �to je on istovremeno i baptisti�ki sve�tenik. I ne samo baptisti�ki sve�tenik, ve� i li�ni ispovjednik predsjednika SAD Bila Klintona. U toj ulozi se pro�log ljeta naprasno na�ao u centru pa�nje ameri�ke javnosti, kada je pru�io "duhovnu utjehu" predsjedniku �ije su la�i bile kratkih nogu. Navodno mu je pomogao da se izmiri sa iznevjerenom suprugom i razo�aranom k�erkom.

Rodom sa dubokog Juga (Grinvil, Ju�na Karolina), D�esi D�ekson po�eo se baviti politikom jo� u studentskim danima, kada se pridru�io Martinu Luteru Kingu i njegovom pokretu za gra�anska prava crnaca. Nikada nije biran ni u jedno predstavni�ko tijelo, mada se osamdesetih godina u dva navrata (1984 i 1988) kandidovao za predsjednika SAD, nastoje�i da pribavi nominaciju Demokratske stranke. Nije uspio, ali je postao najpoznatiji i najuticajniji crni politi�ar svoje generacije. Osnovao je Duginu koaliciju (Rainbow Coalition), koja se zala�e za investicije privatnog sektora u siroma�ne �etvrti.

Na me�unarodnom planu se sedamdesetih godina borio protiv aparthejda u ju�noj Africi, a 1984. se proslavio uspje�nim posredovanjem u osloba�anju mornari�kog poru�nika Roberta Gudmena iz ruku Sirijaca (Gudmen je oboren dok je bombardovao sirijske protivavionske polo�aje u Libanu). Samo nekoliko mjeseci kasnije, D�ekson je na Kubi izdejstvovao osloba�anje 48 ameri�kih i kubanskih politi�kih zatvorenika, a 1990.godine je bio isto tako uspje�an pri osloba�anju 500 britanskih i ameri�kih civila koje je Irak zadr�ao kao taoce.