| MERIDIJANI |
Vreme broj 446, 24. jul 1999. |
|
London
Pomra�enje Sli�na je situacija i u Turskoj, gde je ove godine bilo dosta te�ko
za turizam zbog u�estalih bomba�kih napada i pretnji kurdskih
pobunjenika (slu�aj Od�alan). Me�utim, sre�a im se osmehnula, svi
hoteli u zoni pomra�enja su puni. Hoteli su bukirani i u Ma�arskoj,
uprkos pove�anju cena od 30 odsto - "taksa za pomra�enje".
Skup�tina je odbacila predlog opozicije da proglasi dr�avni praznik 11.
avgusta, ali mnoge firme �e biti zatvorene toga dana - ve�ina
zaposlenih najavjuje da �e uzeti slobodan dan. Policija strahuje da �e
"mra�an letnji dan" pru�iti kriminalcima neverovatne mogu�nosti.
"Bilo ko mo�e da isprazni banku za dva minuta, a d�eparo�i jedva
�ekaju svojih pet minuta", upozorava policija i moli gra�ane da ne
potpadaju pod uticaj samozvanih proroka koji samo �ire paniku prizivanjem
kraja sveta. U Minhenu se priprema specijalna zabava na kojoj �e u�estvovati
40.000 plesa�a iz Afrike, Azije i Latinske Amerike. Dr�avna televizija
ZDF direktno �e prenositi doga�aj iz aviona posebno iznajmljenog za tu
priliku. Opti�ari �irom sveta upozoravaju na opasnost od direktnog
gledanja u sunce, a specijalne za�titne nao�ari su ve� u prodaji u
mihnenskim radnjama. Totalno pomra�enje sunca po�inje na obali Nove �kotske,
putuje Atlantikom brzinom od 1500 milja na sat, dodiruje ostrva Britanije
i zatim prelazi preko Francuske, Nema�ke, Austrije, Ma�arske, Rumunije,
Bugarske, Turske, Iraka, Irana i Pakistana. Kijev Dolari za �ernobil Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj (EBRD) obezbedi�e iznos od
111,6 miliona eura (116,06 miliona US dolara) za hitne radove na uni�tenom
nuklearnom �ernobilskom reaktoru u Ukrajini, saop�tili su zvani�ni
ukrajinski predstavnici. Na�a �umak, portparol ukrajinske dr�avne
nuklearne agencije "Energoatom", izjavila je za Rojters da �e
taj iznos obezbediti me�unarodna fondacija, na osnovu projekta popravke
za�titnog krova nuklearnog reaktora, koji su odobrile zapadne zemlje.
"U okviru tog ugovora fondacija �e pokriti tro�kove nabavke
specijalne opreme i kontrolnog sistema, ali �e obezbediti novac i za re�avanje
problema vode ispod za�titnog krova", rekla je �umakova. U izjavi
je nazna�eno da je ugovor potpisan, ali se ne spominje datum isplate
novca. �etvrti �ernobilski reaktor eksplodirao je 1986. godine i izazvao
najve�u nuklearnu katastrofu (radioaktivno zra�enje) nad civilnim
stanovni�tvom �irom Ukrajine, Rusije, Belorusije i mnogih evropskih
zemalja. Stru�njaci iz te oblasti ka�u da su delovi betonskog
"sarkofaga", izgra�eni na brzinu nakon katastrofe, u prili�no
lo�em stanju i da moraju da se poprave �to je pre mogu�e. Zapadne
zemlje su zabrinute �to se stanje sarkofaga pogor�alo iako je me�unarodna
zajednica odobrila 760 miliona dolara za njegovu popravku pre dve godine.
�umakova ka�e da su vlasti u biv�oj sovjetskoj dr�avi primile iznos od
250 miliona dolara od po�etka implementacije tog plana. Ukrajina je bila
manje uspe�na u postizanju dogovora sa Grupom sedam najrazvijenijih
zemalja sveta o nov�anoj pomo�i za �ernobil. Ukrajina �eli da
iskoristi taj novac za zamenu dva reaktora na drugim nuklearnim
postrojenjima. Me�utim, evropske �lanice G7 odlo�ile su odluku o
odobravanju novca pod pritiskom antinuklearnih organizacija, a Kijev ka�e
da �e �ernobil nastaviti sa radom �ak i ako �lanice G7 ne obezbede obe�anih
1,2 miliona dolara na vreme. |