MERIDIJANI

Vreme broj 446, 24. jul 1999.

 

London

Pomra�enje

U zoni pomra�enja sunca, �irom Evrope i Azije sve do Bengalskog zaliva, slika je ista - hotelijeri zadovoljno trljaju ruke, policija upozorava na gu�vu u saobra�aju, a proroci Sudnjeg dana predvi�aju kraj sveta pre okon�anja ovog veka. Kreator Pako Raban je u strahu da je njegova slede�a modna revija mo�da i poslednja, i ube�en je da �e se ruska svemirska stanica "Mir" sru�iti na Pariz i uni�titi modnu prestonicu sveta. Pomra�enje sunca "pada 11. avgusta, ba� kao �to je Nostradamus i predvideo jo� u XVI veku", ka�e on. "Povukao sam svoju kolekciju iz Pariza i rekao svojim zaposlenim da nikako ne budu u Parizu tog dana." Glavni grad Francuske preplavljen je rekom astronoma koji nadiru. "Ovo je neverovatno, stvarno nemam predstavu gde da smestimo sve njih. Svi hoteli su krcati od po�etka godine", ka�e jedan od organizatora.

Sli�na je situacija i u Turskoj, gde je ove godine bilo dosta te�ko za turizam zbog u�estalih bomba�kih napada i pretnji kurdskih pobunjenika (slu�aj Od�alan). Me�utim, sre�a im se osmehnula, svi hoteli u zoni pomra�enja su puni. Hoteli su bukirani i u Ma�arskoj, uprkos pove�anju cena od 30 odsto - "taksa za pomra�enje". Skup�tina je odbacila predlog opozicije da proglasi dr�avni praznik 11. avgusta, ali mnoge firme �e biti zatvorene toga dana - ve�ina zaposlenih najavjuje da �e uzeti slobodan dan. Policija strahuje da �e "mra�an letnji dan" pru�iti kriminalcima neverovatne mogu�nosti. "Bilo ko mo�e da isprazni banku za dva minuta, a d�eparo�i jedva �ekaju svojih pet minuta", upozorava policija i moli gra�ane da ne potpadaju pod uticaj samozvanih proroka koji samo �ire paniku prizivanjem kraja sveta.

U Minhenu se priprema specijalna zabava na kojoj �e u�estvovati 40.000 plesa�a iz Afrike, Azije i Latinske Amerike. Dr�avna televizija ZDF direktno �e prenositi doga�aj iz aviona posebno iznajmljenog za tu priliku. Opti�ari �irom sveta upozoravaju na opasnost od direktnog gledanja u sunce, a specijalne za�titne nao�ari su ve� u prodaji u mihnenskim radnjama. Totalno pomra�enje sunca po�inje na obali Nove �kotske, putuje Atlantikom brzinom od 1500 milja na sat, dodiruje ostrva Britanije i zatim prelazi preko Francuske, Nema�ke, Austrije, Ma�arske, Rumunije, Bugarske, Turske, Iraka, Irana i Pakistana.

Kijev

Dolari za �ernobil

Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj (EBRD) obezbedi�e iznos od 111,6 miliona eura (116,06 miliona US dolara) za hitne radove na uni�tenom nuklearnom �ernobilskom reaktoru u Ukrajini, saop�tili su zvani�ni ukrajinski predstavnici. Na�a �umak, portparol ukrajinske dr�avne nuklearne agencije "Energoatom", izjavila je za Rojters da �e taj iznos obezbediti me�unarodna fondacija, na osnovu projekta popravke za�titnog krova nuklearnog reaktora, koji su odobrile zapadne zemlje. "U okviru tog ugovora fondacija �e pokriti tro�kove nabavke specijalne opreme i kontrolnog sistema, ali �e obezbediti novac i za re�avanje problema vode ispod za�titnog krova", rekla je �umakova. U izjavi je nazna�eno da je ugovor potpisan, ali se ne spominje datum isplate novca.

�etvrti �ernobilski reaktor eksplodirao je 1986. godine i izazvao najve�u nuklearnu katastrofu (radioaktivno zra�enje) nad civilnim stanovni�tvom �irom Ukrajine, Rusije, Belorusije i mnogih evropskih zemalja. Stru�njaci iz te oblasti ka�u da su delovi betonskog "sarkofaga", izgra�eni na brzinu nakon katastrofe, u prili�no lo�em stanju i da moraju da se poprave �to je pre mogu�e. Zapadne zemlje su zabrinute �to se stanje sarkofaga pogor�alo iako je me�unarodna zajednica odobrila 760 miliona dolara za njegovu popravku pre dve godine. �umakova ka�e da su vlasti u biv�oj sovjetskoj dr�avi primile iznos od 250 miliona dolara od po�etka implementacije tog plana. Ukrajina je bila manje uspe�na u postizanju dogovora sa Grupom sedam najrazvijenijih zemalja sveta o nov�anoj pomo�i za �ernobil. Ukrajina �eli da iskoristi taj novac za zamenu dva reaktora na drugim nuklearnim postrojenjima. Me�utim, evropske �lanice G7 odlo�ile su odluku o odobravanju novca pod pritiskom antinuklearnih organizacija, a Kijev ka�e da �e �ernobil nastaviti sa radom �ak i ako �lanice G7 ne obezbede obe�anih 1,2 miliona dolara na vreme.

 

prethodni sadr�aj naredni

Up_Arrow.gif (883 bytes)