Svedok vremena: Miodrag Vukovi�
Trka s demonstrantima
"Ulazi �ukanovi�, dr�i mobilni telefon u ruci, dobija informaciju da je grupa krenula od Skup�tine ka vladi, rukuje se sa Konti�em, i uz jednu, za Crnogorce svojstvenu psovku energi�no se okre�e i ulazi u auto. Mi svi za njim. Po�to je sastanak bio u vili Gorica, udaljenoj od Vlade nekoliko kilometara, nastala je luda trka. Upravo kada smo ulazili u Vladu kroz kordon ve� postavljene milicije, masa "mirnih demonstranata" dolazila je predvo�ena rukovodstvom SNP-a i dok je jedna grupa simulirala spremnost na razgovore, druga je lomila zgradu"
U 1997. godini po�eo je
lom unutar crnogorske vladaju�e partije. U prvim mesecima te godine Milo �ukanovi� je
dao �uveni intervju "Vremenu" u kome je ocenio da je Slobodan Milo�evi�
"prevazi�en politi�ar". Taj lom na dr�avnom nivou traje i danas. Svedok tih
doga�aja i sagovornik "Vremena" je Miodrag Vukovi�, tada potpredsednik
crnogorske vlade a danas visoki funkcioner DPS-a i savetnik Mila �ukanovi�a.
"VREME": Kada se po�eo nadzirati raskol u Demokratskoj partiji socijalista (DPS) i �ta ga je to podsticalo?
VUKOVI�: Mogao je DPS CG poslije izbora iz 1996. godine i dalje da vlada. Dobio je ubjedljivo te izbore, izabrao vladu, imao parlamentarnu ve�inu. Ali desio se poznati slu�aj personalne promjene na �elu savezne dr�ave i do�lo je do zahtijeva da se, navodno zbog ve�eg demokratskog sadr�aja, predsjednik dr�ave bira neposredno a ne u parlamentu. Crna Gora, a prije svega njena vladaju�a partija usprotivila se tome. Po�to oni koji su to zamislili od te ideje nijesu odustajali, krenuli su na Crnu Goru i njenu vladaju�u partiju., Da je uspio poku�aj unutra�njeg udara u partiji promijenio bi dr�avnu orijentaciju Crne Gore. To se nije desilo. DPS je izdr�ao taj udar, ostao na nogama, konsolidovao se, napravio sa drugim demokratskim partijama front odbrane Crne Gore i njene demokratije. Bilo je o�igledno da je po ko zna koji put u ovom vijeku otvoreno pitanje prava Crne Gore da se zove dr�avom. �eljelo se njoj to pravo oduzeti, a ona pretvoriti u region, autonomiju... To se nije smjelo dozvoliti jer je Crna Gora stara dr�ava, a to obavezuje. Nije se, dakle, dozvolio rascjep u DPS na dvije strukture. Na onu autenti�nu koja je ostala privr�ena izvornom programu, crnogorsku, i onu drugu, neautenti�nu, koja je okupila dotad razbijene nacionalisti�ke i komunisti�ke nacionalne i ekstremne snage i krenula da slu�i onima koji su naru�ili projekat unitarne Jugoslavije bez Crne Gore u njenom sastavu kao dr�ave.
Da li se taj udar mogao naslutiti? Iskreno, bilo je mogu�e. Ali te�ko ga je bilo o�ekivati u trenutku kada smo ubjedljivo dobili izbore i mogli sami i dalje, uz uva�avanje politi�ke opozicije, da oblikujemo Crnu Goru. Lomovi u partijama su zakonitost, sve partije u Crnoj Gori prolazile su periode vlastitog stasavanja i faze manjih ili ve�ih unutra�njih lomova, i LSCG, i Narodna stranka, i ostali. Malo je neobi�no da se to desi vladaju�oj partiji i to samo dva meseca po�to je ubjedljivo dobila izbore.
Koliko je na to uticao Slobodan Milo�evi�, koga je favorizovao i zbog �ega?
Nikada za gospodina Milo�evi�a ne mo�ete na�i dokaza da je on nekoga favorizovao, bar ne direktno. Milo�evi� najvi�e �uti i otuda fama nedodirljivog, misti�nog, zami�ljenog �ovjeka. Ali zato ima mnogo portparola od kada je nastao rascjep u DPS-u. Da li slu�ajno, ja mislim uop�te ne, do�la je delegacija SPS-a da podr�i manjinsko krilo u tom unutra�njem sukobu ili navodno unutra�njem sukobu DPS-a. Sje�a se na�a javnost kako je ta delegacija pro�la, kako je do�ekana u samoj Podgorici. Kasniji slijed doga�aja pokazao je da je sve bilo inscenirano sa strane, a da je moglo biti ostvareno jer je bilo dovoljno "materijala" u Crnoj Gori da se to uradi. Sve savezne institucije stavljene su u funkciju na strani ove manjinske politi�ke grupe. Bio je to juri� na dr�avu Crnu Goru. Sje�am se predsjedni�kih izbora i �injenice da je navodno Savezni ustavni sud imao svog kandidata na predsjedni�kim izborima u Crnoj Gori, na sramotu prava i ru�e�i pravni sistem Crne Gore. Pomahnitala je i dr�avna medijska infrastruktura Srbije, koja je vi�e prote�irala tog kandidata za predsjednika Crne Gore nego �to je, u isto vrijeme, prote�irala kandidata aktuelnog re�ima za predsedni�kog kandidata Srbije. �injenica da im je bilo vi�e stalo da njihov pro�e u Crnoj Gori za predsjednika nego u Srbiji govori da li je ovo bio autonoman proces ili proces sa direktnim uticajem sa strane.
Jeste li se sretali sa Milo�evi�em?
Da, dva puta. Prvi put sam ga vidio kada je pozvao crnogorsko rukovodstvo da pojasnimo neke stvari koje su se pojavile spornim u ura�enom ustavu nove SRJ. Dakle, to je bilo nekoliko dana prije 27. aprila 1992. godine, kada je Savezno ve�e Skup�tine SRJ proglasilo Ustav SRJ koji su prethodno usvojile skup�tine dvije republike. Drugi put sam ga vidio kada su ponovo dvije delegacije, Crne Gore i Srbije, radile u Beogradu na prvom zakonu nove Jugoslavije. To je Zakon o izboru predsjednika SRJ. Kasnije sam ga gledao u nekoliko navrata u parlamentu SRJ i na drugim mestima.
Kakav je utisak na vas ostavio?
Bi�u iskren, vrlo jak i dan-danas imam dosta konfuzan odnos kada je on u pitanju. Sje�am se, u tom prvom susretu, da je jednog �lana delegacije Srbije koji je, po�to smo pojasnili sporno, 20 minuta pri�ao o Ustavu SRJ prekinuo re�ima, odnosno pitanjem da li je �itao taj ustav. �ovjek se zgranuo. Zamucao, a Milo�evi� ga je ohrabrio re�ima da se ne ljuti jer ni on nije �itao taj ustav. Nisam mogao vjerovati da �ovjek koji je suvereno vladao Srbijom i koji je insistirao da zajedno sa na�im crnogorskim rukovodstvom napravimo tre�u Jugoslaviju nekoliko dana pred njenu promociju nije pro�itao pripremljeni, najva�niji akt te dr�ave. Tada je demonstrirao prema svojim saradnicima jedan odnos svojstven ljudima koji su svjesni da imaju apsolutnu vlast nad situacijom i nad njima samima.
Sje�am se da se istom tom prilikom obratio ljudima iz rukovodstva Crne Gore rije�ima da je imao problem sa jednim Crnogorcem u Beogradu koji je tih dana barja�io legitimacijom najve�eg Srbina i koji je bio jedan od glavnih juri�nika na crnogorsko dr�avno i nacionalno ime.
Uzgred, radilo se o �ovjeku u godinama koji je dugo bio na crnogorskoj kadrovskoj listi, pa kada ga je Crna Gora zamolila da ode u penziju, on je oti�ao u Beograd i postao va�an borac za "srpsku stvar" iako je prethodnih decenija govorio i pisao eseje o crnogorskom nacionalnom pitanju. Milo�evi� je rekao da je taj gospodin do�ao kod njega vrlo uzbu�en zato �to je po njemu Milo�evi� napravio �tetu "op�toj stvari" time �to je tih dana izjavio da su crnogorski i srpski narod dva, ali bliska naroda. Milo�evi� je tra�io od njega da mu ka�e gdje je tu �teta, na �ta mu je ovaj odgovorio da je to jedan narod, zahtijevaju�i da se Milo�evi� samodemantuje, na �to je on odgovorio: "Ajde ne avetaj!"
Sje�am se tako�e da je vrlo insistirao da se �to pre usvoji zakon o predsjedniku republike, a posebno deklaracija koja je trebalo da prati ustav ove dr�ave. Bio je kratak u iskazu, i nije ga trebalo "prevoditi".
A Mirjana Markovi�?
Tu gospo�u sam upoznao na jednoj od sjednica onog, ve� mo�da zaboravljenog odbora za obnovu SK koji je formiran na inicijativu Milo�evi�a, a nakon raspada te partije na �etrnaestom kongresu. Pojavila se na sjednici odbora �iji smo �lanovi ispred Crne Gore bili Momir Bulatovi�, Miroslav Ivanovi�, koji je tada bio predsjednik SO Budva i predsjednik tog odbora, i ja. Gospo�a Markovi� je, �ini mi se, tada predstavljala novokonstituisani SK pokret za Jugoslaviju. Sje�am se njenog vrlo energi�nog dijaloga sa gospodinom Nijazom Durakovi�em iz SK BiH. Vidio sam da je energi�na �ena i vrlo izri�ita u stavu. Nijesam imao prilike da je kasnije sretam. Istina, vidio sam je poslije nekoliko godina u Pekingu. Tada je Jugoslavija poslala u Peking dr�avnu delegaciju na �elu sa prof. dr Milo�em Radulovi�em, predsjednikom Vije�a Republike Savezne skup�tine u kojoj sam bio i ja kao savezni poslanik. Na sjednici interparlamentarne skup�tine �itavo vrijeme smo imali visok rejting i punu logisti�ku podr�ku na�e ambasade. Jednog dana, sve je to nestalo. Pro�itali smo da je u Peking do�la gospo�a Markovi� da promovi�e jednu od svojih knjiga. Kompletan servis ambasade Jugoslavije pre�ao je sa dr�avne delegacije na delegaciju koja je u Kini pratila gospo�u Markovi�. Tada sam shvatio da je gospo�a Markovi� "vrlo va�na".
U kakvoj su atmosferi proticali sastanci DPS-a u trenutku kada je po�injao sukob?
Najbolji odgovor na to pitanje bi�e mogu� kada se otvore partijske arhive i objave stenogrami sa tih sjednica. Bi�e interesantno �uti �ta je ko govorio. Mnogi �e tada shvatiti kako se lako prepustio manipulaciji. Posle raspada odr�ani su jedan ili dva sastanka glavnog odbora, i onda su oni oti�li, organizovali svoj kongres, maltretirali Crnu Goru, promijenili ime i tako do danas.
Na po�etku je samo sedam �lanova Glavnog odbora podr�alo �ukanovi�a. Kako je ta grupa ostvarila pobjedu?
To je vrlo pojednostavljeno tuma�enje. Traje do danas. Ipak je to bio kompleksniji odnos. Rekao sam ve� da smo ubjedljivo dobili izbore. �ukanovi�a je Bulatovi� predlo�io za predsjednika vlade. Ponovo, iako se on opirao. �ukanovi� je ipak predlo�io vladu. Na Glavnom odboru je Bulatovi�, predsjednik dr�ave i partije, tra�io da se �ukanovi� i njegova vlada izglasaju bez diskusije i aplauzom. Taj aplauz se dogodio, i po�eli smo da radimo. Ja sam bio potpredsjednik vlade. Izabran sam a da me niko nije pitao da li to ho�u, osim �ukanovi�a, kome to nisam mogao da odbijem jer mi je rekao da ni on nije htio biti predsjednik vlade, ali je prihvatio jer to tra�i partija. Pristao sam da radim sa tim �ovjekom, i to je jedan od najboljih perioda u mojoj politi�koj karijeri.
A onda je
"iznenada" do�la sjednica GO DPS-a na kojoj Bulatovi� izlazi sa �etiri
kumulativna zahtjeva, po sistemu - uzmi ili ostavi. Sjednica duga, do zore... Svi koji
nijesu bili u igri, a to je ogromna ve�ina �lanova Glavnog odbora, pa i sam �ukanovi�,
bili su zbunjeni. Kome to treba? On je to �ak i na Glavnom odboru rekao, Bulatovi� je
sistemom "uzmi ili ostavi" uslovio i svoj ostanak na funkciji predsjednika
dr�ave. Ako ne uzme�, on podnosi ostavku. Zbunjena ve�ina je glasala za zaklju�ke! Ali
nevoljno, da bi sa�uvali dr�avu, da se ne u�e u krizu odlaskom predsjednika, jer smo
vjerovali da je spreman to da u�ini. Onda su novine objavile da je samo sedmoro ljudi
bilo za Mila �ukanovi�a. U me�uvremenu, sjednica vlade na kojoj je �ukanovi� rekao da
je shvatio o �emu se radi, da on nije htio taj sukob, da zna njegove razloge ali da �e
ga oni koji ga ho�e imati. Slede�a sjednica, a i mnoga de�avanja izme�u, svima nama su
otvorila o�i.
�to se mene ti�e, recimo, postoje neke interesantne stvari. Bio sam potpredsjednik vlade i tada je javnost brujala da je prvi potpredsjednik vlade okrenuo le�a �ukanovi�u. Nije mi bilo lako, ali je tada �ukanovi� pokazao koliko je velik. Pozvao me na razgovor i, uz rije�i da ne tra�i od mene obja�njenje za stav, obavijestio me da je shvatio su�tinu, da mu ne pada na pamet da se povu�e, da na samoj sjednici ni sam nije znao kako da se pona�a, ali da odustati ne�e. Ka�em, odr�ali smo sjednicu vlade i dogovorili se. Idemo dalje.
Evo i ne�eg �to je javnosti manje poznato. Kada je zavr�eno to �uveno glasanje sa rezultatom "samo sedam za �ukanovi�a", nas �etvorica smo tra�ili da pojasnimo za�to smo bili za ili protiv. Ja sam tada ustao i rekao da sam glasao za zaklju�ke a protiv �ukanovi�a samo zato �to je u �etvrtom stavu tra�ena odgovornost mog kolege potpredsjednika i jednog ministra. Tra�io sam odgovornost, ako postoji razloga, za �itavu vladu �iji sam i ja bio �lan. Rekoh, ve� slede�a sjednica potpuno je objasnila stvari: kada je Bulatovi� vidio da nema vi�e prostora za manipulaciju, oti�ao je sa sjednice a da je kao predsjednik formalno nije ni otvorio, jer smo ga svi �ekali da nam pojasni mnogo toga �to nam je u me�uvremenu samima postalo jasno. Uskratio nam je na toj sjednici to zadovoljstvo, ali je pomogao DPS CG i Crnoj Gori.
Da li je bilo poziva iz Beograda i Milo�evi�evih poku�aja da izgladi sukob?
Koliko ja znam, nije bilo direktnih, mo�da je bilo poziva upu�enih nekim ljudima. Bilo je u Crnoj Gori zabrinutih, dobrih ljudi koji su nas molili da sukob prevazi�emo jer je pretio da pre�e u krizu politi�kog sistema. To se kasnije i desilo.
Gdje ste vi bili u svemu tome, �ta vas je opredijelilo da �vrsto stanete uz �ukanovi�a?
Nisam �elio da radim u vladi. Ne volim taj ritam. �ukanovi�u sam i ranije zahvaljivao na ponudi i imao njegovo razumijevanje. Pred same ove doga�aje pozvali su me na jedan razgovor da me ubijede da je �ukanovi� odsko�io od politi�kog programa partije i da treba napraviti unutarpartijsko poja�njenje. Bio sam samo poslanik i rekao da ako je to ta�no onda svim tim ljudima treba re�i istinu. I desilo se da me ti isti koji su �ukanovi�a optu�ivali po�alju da budem potpredsjednik vlade. Tada sam shvatio svu igru. Ina�e, zadovoljstvo je raditi sa �ukanovi�em. Napravili su mi uslugu. Opredijelio sam se da ostanem uz �ukanovi�a jer je njegov projekat onaj koji sam od po�etka smatrao svojim i koji nas i danas povezuje. Taj projekt je autenti�no crnogorski, demokratski, to je projekat svekolike crnogorske tolerancije i nu�nosti crnogorske integracije u �ire me�unarodne politi�ke tokove.
Gde ste bili one krvave no�i 13. januara?
Ja sam ro�en 14. januara, i rekao sam, kada je sve to pro�lo, da niko vatrenije nije proslavio ro�endan. Bio sam u zgradi vlade. Bio je tu predsjednik �ukanovi�, predsjednik Marovi�, predsjednik Milica Pejanovi�, ministar Vujanovi�, ministar Kujovi�, jo� nekoliko na�ih kolega i ja... Do�ivio sam nevjerovatnu no�. "Mirni demonstranti" ru�ili su zgradu vlade. Mislio sam da �ivim poslednji dan. Soba puna suzavca, polomljenih prozora i nevjerovatno odlu�nog lica i stava ljudi koji su unutra bili. Poslije odbijanja vandala od zgrade i povre�ivanja 40 mladih policajaca koji su goloruki od zgrade vlada odbijali "nenaoru�ane demonstrante", koji su vitlali kala�njikovima, pre�li smo u zgradu MUP-a CG, odakle je dr�avno rukovodstvo pratilo saniranje situacije.
Vi znate da je prethodnih dana na podgori�kim ulicama trajao tragikomi�an festival. Do�ivela je Podgorica da joj sa stepenica parlamenta "mirni demonstranti" uzvikuju da su zavr�ili posao i da Podgorica vi�e ne funkcioni�e. Palili su balvane na glavnoj podgori�koj ulici, dok su Podgori�ani bolesne morali voditi sokacima Podgorice u bolnicu.
Kada je propao taj "miting", jedan broj nesre�nika dovedenih sa strane, mnogi od njih po prvi put u Podgorici, nije znao da na�e �eljezni�ku stanicu, nije znao kako da se vrati ku�i, odakle je manipulacijom doveden u Podgoricu. Tri dana su dozirani alkoholom i politi�kom demagogijom, a onda su tako ostavljeni lutali mra�nim ulicama.
Koliko je zaista bilo realno da se vojska uklju�i u sukobe?
�uo sam od ljudi sa kojima sam bio da se od te mogu�nosti vrlo zazire. Govorilo se da je to realna opasnost. Pri�alo se da je dijeljeno oru�je pred te demonstracije narodu po Crnoj Gori, a da je tu kriti�nu no� poku�ano da se to radi u kasarnama Podgorice, a cilj je bio, da ne zaboravimo, da se sprije�i inauguracija �ukanovi�a, novoizabranog predsjednika RCG.
No, da se vratim pitanju. Kasnije smo saznali da je bilo zahtijeva u vladi Jugoslavije. Zahtijeva upu�enih tada�njem premijeru Radoju Konti�u da uvede vanredno stanje. �ak su neki poku�ali u Konti�evom odsustvu da to urade. Odluka nije donijeta jer je glasano 3:2 protiv te odluke, pri �emu je i jedan potpredsjednik iz Srbije bio protiv. �uli smo da je protiv izvo�enja vojske na ulice, na �emu su insistirali Crnogorci u Beogradu, bio na�elnik General�taba, general Peri�i�. To �to se vojska tada suzdr�ala i nije u�la u politi�ki sukob, izuzetna je istorijska �injenica, i to je pomoglo da jedna paranoja bude pora�ena bez upotrebe ve�e sile.
Da li je bila komunikacija sa Beogradom?
Ono u �ta sam siguran jeste da su "vo�e mirnih demonstranata" bili na direktnoj vezi sa Beogradom. Nas �to se ti�e, ne vjerujem. Nemam tih informacija. Jedino smo komunicirali sa saveznom vladom, odnosno predsjednikom Konti�em.
Da li je Radoje Konti� bio u Podgorici sa zadatkom da prenese poruke Milo�evi�a?
Gospodin Konti� je do�ao u Podgoricu, obavijestio nas je o stavovima Milo�evi�a, ali je insistirao da se odmah iza�e iz krize i ponudio svoju pomo�. Sa njim su bili njegovi saradnici iz savezne vlade. Sje�am se gospodina Gorana Mati�a. Poslednji put Konti� je do�ao da bude medijator izme�u politi�ke grupe SNP-a i delegacije DPS-a. Prethodno je poku�ao, dok su trajale demonstracije, da smiri situaciju. Razgovarali smo pred njim: trojica iz SNP-a, trojica iz DPS-a i o svemu se navodno dogovorili, ali za d�abe. Miting je i dalje trajao, a onda poslednji poku�aj Konti�a, dogovor doveden do kraja; ostala su otvorena dva potpuno benigna pitanja, lako savladiva, ali ljudi iz SNP-a ustaju�i reko�e, ne mo�e ovo biti re�eno ovdje. Najbolje da Konti� pozove �ukanovi�a i Bulatovi�a da to rije�e, i odo�e. Pozvao je Konti� �ukanovi�a da do�e. Mi iz DPS-a, nas trojica, �ekali smo svog predsjednika. Ljudi iz SNP-a su neopa�eno oti�li. Ulazi �ukanovi�, dr�i mobilni telefon u ruci, dobija informaciju da je grupa krenula od skup�tine ka vladi, rukuje se sa Konti�em i, uz jednu, za Crnogorce svojstvenu psovku, energi�no se okre�e i ulazi u auto. Mi svi za njim. Po�to je sastanak bio u vili Gorica, udaljenoj od vlade nekoliko kilometara, nastala je luda trka. Upravo kada smo ulazili u vladu kroz kordon ve� postavljene milicije masa "mirnih demonstranata" je dolazila pred vladu predvo�ena rukovodstvom SNP-a; i dok je jedna grupa simulirala spremnost na razgovore, druga grupa je lomila zgradu vlade, a tre�a krenula na televiziju.
Bilo je izvjesno da su se organizatori demonstracija na�li pred dilemom kako da zavr�e naru�eni posao, kako da nasilno uzmu vlast. Mogli su jedino krvavo, juri�om na vladu ili prevarom da izvedu �lanove vlade da u�u u zgradu i objave da su preuzeli vlast. Upravo su to poku�ali da realizuju. Zato su hteli da prevare i Konti�a i �ukanovi�a. Hteli su da isprazne zgradu vlade da bi u nju u�li bez ve�ih problema. Me�utim, �ukanovi� se na vreme vratio u zgradu, i tako je propala ta prevara i ta mogu�nost. Krenulo se onda krvavo i divlja�ki.
I �ta �e po va�oj procjeni biti na kraju?
Te�ko je predvi�ati. Siguran sam da budu�nost pripada demokratiji i politi�koj istini. Budu�nost pripada autenti�nim politi�kim programima. Imaju�i to u vidu budu�nost pripada vladaju�oj politi�koj strukturi i ve�inskoj demokratskoj Crnoj Gori. �injenica da je re�im u Beogradu potpuno izolovan, da su protiv njega svi - i demokratska Crna Gora, i demokratski svijet, i demokratska Srbija - objektivno govori da taj re�im nema budu�nost. Jedino je pitanje kako �emo do�ekati tu budu�nost. Ja mislim da svi dobronamjerni, a njih je ve�ina, imaju pravo na optimizam i nadu da �e se ovo te�ko klupko konflikata na demokratski na�in rasplesti.
Velizar Brajovi�
