Pad Berlinskog zida: Deset godina posle

Ubrzanje istorije

Doga�aji su burne 1989. godine sustizali jedni druge u ludoj utrci, kad se doimalo kao da Historija sama - kao nekakav kapriciozni akter - igra po svojoj �elji i za svoju du�u

Prije to�no deset godina, u no�i s devetog na deseti novembra, pao je Berlinski zid - simbol poslijeratne podele Evrope i ideolo�ko-politi�ko-vojne konfrontacije Istok-Zapad. "Revolucija", koja je ponovno po�ela u Poljskoj, kao i osam, dvadeset osam, ili trideset tri godine ranije - u najbuntovnijoj, dakle, provinciji imperija - za samo nekoliko meseci zahvatila je Ma�arsku, zatim �ehoslova�ku i na kraju sve isto�noevropske dr�ave. Bila je to velika demonstracija onoga �to bismo mogli nazvati zakonom historijskog mimetizma. Sru�eni su polustoljetni jednopartijski ili preru�eni jednopartijski sistemi, i na tragu tog dubokog tektonskog potresa nestale su vladaju�e nomenklature, �uvari ideolo�ke istine i armije komunista - tih ljudi posebnoga kova - kako je govorio �eli�ni Staljin. No, povrh toga, kao prva velika dr�avno-politi�ka posljedica - do�lo je, godinu dana kasnije, do ujedinjenja dviju nema�kih dr�ava nastalih nakon Drugog svjetskog rata na osnovu tada postoje�ih okupacionih zona, ali i do raspada, dvije godine kasnije, triju federativnih dr�ava: mirno, u slu�aju �ehoslova�ke i, manje-vi�e mirno, u Sovjetskom Savezu, te ratovima u slu�aju federacije Ju�nih Slavena.

Govorilo se tada me�u analiti�arima me�unarodnih odnosa o ubrzanju historije: i s pravom, jer doga�aji su te burne 1989. godine sustizali jedni druge u ludoj utrci, kad se doimalo kao da Historija sama - kao nekakav kapriciozni akter - igra po svojoj �elji i za svoju du�u, tako da su �ak i oni najmo�niji, �elnici velikih dr�ava, izgledali samo kao privilegirani posmatra�i iz pregledne lo�e, dok milijuni obi�nih smrtnika - zbijeni u parketu - izvijaju vratove da bi osmotrili scenu koja se odvijala nedaleko od njih, i vodili ra�una ponajprije o tome da se ru�evine komunisti�kog zdanja ne sru�e na njih same.

APARAT�ICI U DEMOKRAT�IKE: Nezaboravni prizor kod svega toga ostaje - psiholo�ki shvatljiva komedija - preobra�enje milijuna i milijuna komunista u demokrate, kr��anskog ili socijalnog rezus-faktora, i ostale nepokolebljive liberale - aparat�ika u demokrat�ike - i to bukvalno preko no�i, kao da su se svi odjednom na�li na obalama rijeke Jordana, gdje im je oprost od grijeha, zabluda i tolikih zlo�ina dao osobno sam Jovan Krstitelj.

Podsjetimo na najva�nije doga�aje: u Poljskoj, u junu 1988, nakon Gorba�ovljeva posjeta, u kojem je Poljake jo� uvijek pozivao da "crpe inspiraciju iz �ivota i bitaka Vladimira Ilji�a Lenjina", Voj�eh Jaruzelski i premijer Mje�eslav Rakovski pu�taju probne balone u smjeru sindikata Solidarnost �ije su se prista�e okupili u Komitetu gra�ana. Na samom po�etku te 1989, 6. januara, odigrava se spektakularna sjednica Centralnoga komiteta na kojoj se Jaruzelski izjasnio protiv �vrstoruka�a u najvi�oj partijskoj instanci te izjavio: "Nacionalni je osje�aj postao va�niji od suradnje sa Sovjetima." Mjesec dana kasnije otvara se u rezidenciji poljske vrhu�ke, zvanoj Magdalenka, okrugli stol - institucija koju �e kopirati i druge zemlje, a koja �e se posvuda o�itovati kao jednostavna pogodba: "Mi vama vlast, vi nama amnestiju!", a koji �e trajati sve do 5. aprila. Dan kasnije Solidarnost biva zakonski priznata.

Istodobno, bilo je to 11. februara, ma�arska vladaju�a partija - koja se radi politi�ke travestije naziva Ma�arska socijalisti�ka radni�ka partija, kao �to i Poljska ima Ujedinjenu radni�ku partiju a Isto�na Njema�ka Jedinstvenu socijalisti�ku partiju - donosi odluku o uspostavljanju vi�epartijskoga sistema, a nakon �to je u zemlji organiziran ukop posmrtnih ostataka Imre Na�a, kad je vi�e od 100.000 ljudi odalo po�ast ubijenom lideru ma�arske revolucije iz 1956. U februaru, tako�er, Moskva povla�i svoje posljednje vojnike iz Afganistana. Drugog maja u Ma�arskoj, koja dotle kopira poljsko novoste�eno iskustvo - i gdje je, u me�uvremenu, na vlast do�ao kvartet u kojem ve�inu �ine prista�e "perestrojke" i Gorba�ova osobno: Imre Po�gaj, Re�e Njere�, ali i Miklo� Nemet te Karolj Gros - donosi se uistinu smiona odluka: uklanjanje nekih sofisticiranijih oblika grani�ne kontrole prema Zapadu, �to �e za samo nekoliko mjeseci izazvati spektakularne posljedice.

Trinaestog juna, dakle samo tjedan dana nakon �to je na pekin�kom Tjenanmenu u krvi ugu�ena studentska pobuna, i u Ma�arskoj se pokre�e okrugli sto, na kojem se raspravlja o organiziranju slobodnih izbora, dok samo pet dana kasnije u Poljskoj Solidarnost trijumfalno pobje�uje na prvim poluslobodnim izborima - kako se tada govorilo - izborima �ije je odr�anje bilo predvi�eno jo� 1945. na Jalti, kad je Ruzvelt rekao Staljinu da "na njih ne bi smjela pasti sumnja kao ni na Cezarovu �enu". Na osnovu ove izborne pobjede, u Poljskoj je 24. avgusta osnovana prva nekomunisti�ka vlada pod predsjedanjem Tadeu�a Mazovjeckog, po formuli predsjednik komunist-premijer iz redova Solidarnosti.

PAD �ELJENE ZAVJESE: Dan ranije svijet je obi�la jedna od najpotresnijih slika tog vremena: u povodu 50. obljetnice potpisivanja Pakta Molotov-Ribentrop, oko milijun ljudi, dr�e�i se za ruke, pravi ljudski lanac od Talina do Vilnusa, preko teritorije triju balti�kih dr�ava. Dva tjedna kasnije, 10. septembra, u Ma�arskoj se potpuno otvara granica s Austrijom: pala je �eljezna zavjesa koja je bila povu�ena od Baltika do Trsta, po rije�ima Vinstona �er�ila, iz njegova znamenitog govora u Fultonu (1945). Kroz taj otvor pro�i �e - bolje re�i provaliti - desetine i desetine tisu�a gra�ana Isto�ne Njema�ke na putu u Zapadnu Njema�ku. Prvog oktobra, i Isto�nim Nijemcima, koji su se bili sklonili u ambasade Savezne Republike Njema�ke u Pragu i Var�avi, dopu�ta se slobodan ulazak u Zapadnu Njema�ku. Sve velike svjetske agencije i glasila prenose 6. oktobra vijest da se ma�arska vladaju�a partija odri�e naziva koji nije nosila - komunisti�ka - i da postaje socijalisti�ka partija, �to je uvijek i bila. �estog i sedmog oktobra Mihail Gorba�ov posje�uje Isto�nu Njema�ku, prigodom ceremonije 40-godi�njice njena osnutka. Do�ekala ga je velika masa svijeta uz skandiranje: Gorbi! Gorbi! On tada ka�e rije�i ne�uvene za jednoga gen-seka sovjetske Komunisti�ke partije. Na adresu Eriha Honekera, i u javnoj formi, on �e iznijeti slijede�e upozorenje: "�ivot ka�njava one koji zaostaju u prilago�avanju novome!"

RAT KOGA NIJE BILO: Samo desetak dana kasnije - 18. oktobra - Honeker, koji �vrstom rukom upravlja Isto�nom Njema�kom od 1971, odlazi s vlasti, a na njegovo je mjesto imenovan blijedi aparat�ik Egon Krenc. Izbijaju velike manifestacije diljem Isto�ne Njema�ke. Istog dana Ma�arska nastavlja promjenu etiketa, te prestaje biti "narodna republika". �etvrtoga novembra pak izbijaju goleme manifestacije u Isto�nom Berlinu - u�estvuje najmanje milijun ljudi, dakle tri �etvrtine stanovni�tva - koje �e okon�ati padom Berlinskog zida u no�i s devetog na deseti novembra. Istoga dana kad pada Berlinski zid, u Sofiji s vlasti odlazi Todor �ivkov, komunisti�ki dinosaurus koji je vladao Bugarskom jo� od 1954. godine. Sedamnaestog novembra u Pragu izbijaju manifestacije koje obilje�avaju po�etak takozvane "pli�ane revolucije", izazvane glasinama o pogibiji jednog studenta, za kojeg �e se brzo doznati da je, Bogu hvala, �iv, da nije student, ali da umjesto toga jest agent tajne policije. Sutradan i preksutradan Prag je poplavljen velikim manifestacijama u kojima sudjeluje najmanje 200.000 ljudi. Tri dana kasnije, vo�stvo �ehoslova�ke komunisti�ke partije, to�nije Milo� Jake� i �ef gradske komunisti�ke organizacije Miroslav Stepan, nare�uju miliciji da rasturi demonstrante, ali tek �to su se postrojile u borbeni poredak jedinice dobivaju nare�enje o povla�enju. Misterija, kao i ona o tobo�njem ubojstvu studenta Smida - koja ni dan-danas nije razja�njena. Dvadeset�etvrtog novembra Jake� daje ostavku. Premijer Adamec odlazi 3. decembra u Moskvu, istoga dana kad je i sastavio novu vladu, i na nagovor Gorba�ova, koji se upravo vratio sa susreta s ameri�kim predsjednikom Bu�om na Malti, daje ostavku. Dva dana kasnije ostavku daje i Gustav Husak, predsjednik dr�ave, a komunisti�ki parlament jednoglasno - kako je i red - bira Vaclava Havela, lidera Gra�anskog foruma za novog predsjednika dr�ave. Spomenimo jo� i to da je njema�ki kancelar Helmut Kol, 28. novembra, objavio svoj plan o njema�kom ujedinjenju.

Doga�aji, dakle, koji su izmjenili lice staroga kontinenta i za koje bi se mogli re�i da su nalik ratu kojega nije bilo.

Nije �esta pojava da lider jedne velike sile oslobodi zemlje koje su pod njegovom kontrolom. Gorba�ov & Comp imali su, zacijelo, u glavi zamisao da liberaliziraju, reformiraju ove re�ime, ne i da se odreknu geostrate�kih tekovina II svjetskog rata i da raspuste Var�avski pakt. No, po�ev od tog inicijalnog plana, a pred silinom doga�aja, po�elo je vrludanje - ona �uvena Babeljova definicija lenjinske politike: ravna krivulja - i dolazi do potpunog gubljenja kontrole nad situacijom. Gorba�ov nije prestao uva�avati Jaruzelskog i Kadarovo iskustvo u Ma�arskoj; zauzvrat, htio se otarasiti �etvoro�lane bande (Honekera, �au�eskog, �ivkova i Husaka) kao ostatka staljinsko-bre�njevljevske stagnacije. Veliki uspjesi u me�unarodnoj politici, veliki u njegovim o�ima, prije�ili su povratak metodama koje su jedine mogle, ali to je sada historijsko stihoklepstvo, zaustaviti takav razvitak doga�aja. Kako je to jo� 1988. dobro istaknuo Mi�nik: "Gorba�ov je �rtva uspjeha svoje vanjske politike."

Frano Cetini�