Hrvatska u o�ekivanju izbora

Senka Tu�manove bolesti

Tek se sad ustanovilo da hrvatski ustav nema rje�enja za situacije poput ove, za slu�aj da je predsjednik "trajno nesposoban" da obna�a svoju du�nost

Bez obzira na prijedlog opozicije da se Saboru, zbog bolesti hrvatskog predsjednika, produ�i mandat do kraja novembra, po odluci vladaju�eg HDZ-a, Sabor se raspu�ta 12. novembra, izbori �e biti raspisani tri dana kasnije, a odr�at �e se, kao �to je i najavljivano, 22. decembra. "Ti su datumi u kalendaru HDZ-a i od njih se ne�e odustati, jer za to nema nikakva razloga", rije�i su glasnogovornika vladaju�e stranke Ivice Ropu�a. Stanje u dr�avi nije dramati�no, ka�e Ropu�, pa dodaje: "Degutantno je uop�e i komentirati izjave oporbenih �elnika vezanih uz predsjednikovo zdravlje i njihovu u�estalu potrebu da sve �to se u ovoj zemlji doga�a dramatiziraju do najve�e mjere. Onaj tko nekome, a osobito predsjedniku Republike, ne �eli izraziti �elju za ozdravljenje, trebao bi se barem suzdr�ati od neodgovornih i morbidnih izjava."

Sve je, dakle, u Hrvatskoj normalno - nakon "rutinske operacije" perforacije divertikula debelog crijeva 1. novembra, te kao posljedice upale potrbu�nice - javnost i dalje ne zna detalje o bolesti i prognozama zdravlja predsjednika Tu�mana. Svakodnevnim zdravstvenim biltenima se ne vjeruje; ovih se dana prisje�a �ar�ija kako je �ak i Tito u Ljubljani, nakon operacije noge, pripustio TV-kamere da posvjedo�e narodu da se on doista osje�a dobro. O Tu�manovom karcinomu (primarno, ka�u, na prostati, potom na �elucu) nitko, osim biv�eg �efa lije�ni�kog konzilija dr Andrije Hebranga, ne govori, iako se Tu�man ve� tri godine lije�i od karcinoma, za koji je javnost saznala nakon �to je CNN objavio Tu�manov boravak u ameri�koj bolnici Walter Reed.

Uslijedilo je lije�enje u Francuskoj u velja�i 1997. godine, ali je i to bilo obavijeno tajnovito��u, da bi Tu�man - samo dan kasnije nakon povratka iz Vatikana i ljutnje na novinarsko pitanje o njegovom zdravlju - ponovo "fasovao" bolnicu.

MANJAK SU�UTI: To je okvir u kojem se odvijaju pripreme za predstoje�e parlamentarne izbore u Hrvatskoj: bolesni predsjednik koji dr�i kompletnu dr�avnu vlast u svojim rukama, opozicija koja postavlja "neodgovorna i morbidna" pitanja o zdravstvenom stanju vrhovnika, te HDZ koji nastoji javnost uvjeriti u odsustvo mogu�nosti bilo kakvih "izvanrednih" situacija.

U svemu tome, HDZ - koji ima, s obzirom na istra�ivanja javnog mnijenja, razloga strahovati od rezultata predstoje�ih izbora - vidi Tu�mana kao jedinog garanta politi�ke stabilnosti u predizborno vrijeme. U tome su suglasni svi analiti�ari, dok se u procjenama javnog mnijenja ne mogu slo�iti. Neki �ak idu dotle da sugeriraju manjak su�uti kod obi�nih ljudi za oboljelog Tu�mana. �alosno je re�i, tvrdi jedan od njih, ali u Hrvatskoj ima mnogo ljudi koji su, slu�aju�i lije�ni�ke izvje�taje o zdravstvenom stanju vrhovnika Tu�mana, izjavili da se nadaju da �e, za dobro zemlje i naroda, taj �ovjek �to prije napustiti politi�ki �ivot i kormilo dr�ave.

No, da se i bez prisutnog Tu�mana vodi tu�manovska politika, govori i �injenica da je hrvatska vlada odbacila sve zamjerke iz demar�a Evropske unije. Navedene kvalifikacije, ka�e se u odgovoru hrvatske vlade Evropskoj uniji, uklju�uju�i i optu�be o politi�koj samoizolaciji, Vlada smatra neadekvatnim i neutemeljenim. One ne mogu biti konstruktivan doprinos Evropske unije pred po�etak predizborne kampanje i, na neki na�in, pretpostavljaju budu�i razvoj doga�aja i sam rezultat izbora, ka�e se u odgovoru, uz konstataciju da se formalni odgovor Evropske unije vi�e ne o�ekuje, jer "Vlada dr�i zaklju�enom raspravu o navedenim pitanjima".

A Evropska unija zamjerila je Hrvatskoj gotovo sve: od datuma izbora 22. decembra (uo�i katoli�kog Bo�i�a) do izbornog zakona (kojeg je glasa�ka ma�inerija HDZ-a usvojila ne obaziru�i se na prijedloge opozicije), i dalje postoje�e "liste za dijasporu", te onemogu�avanja izbjeglim Srbima - hrvatskim dr�avljanima - da glasaju na parlamentarnim izborima. Hrvatska aktualna vlast sve je to nazvala tek "neozbiljnim papiri�em, pamfletom �inovni�i�a koji ni sami u njega ne vjeruju" i nastavila provoditi ono �to je zacrtala. Izborne jedinice iskrojene su po mjeri najnovijih hadezeovskih potreba (Zagreb je, na primjer, podijeljen u tri izborne jedinice, od kojih jedna se�e �ak duboko u Slavoniju!), u posljednji trenutak prijedlog izbornog zakona je promijenjen, pa �e se u 10 doma�ih izbornih jedinica birati po 14 zastupnika (umjesto 12), dok se broj zastupnika dijaspore odre�uje naknadno, u odnosu na broj iza�lih bira�a. Manjine su spale svaka na po jednog predstavnika, ukupno pet, pa je tako - na primjer - srpska manjina izjedna�ena u broju predstavnika sa gotovo deset puta malobrojnijom talijanskom manjinom.

SKANDAL DO SKANDALA: Problem kontrole izbora dodatno je zakompliciran: ne samo da hadezeovci ra�unaju da �e zbog Bo�i�a ve�ina diplomata i stranih predstavnika napustiti Hrvatsku tih dana, nego je i Ustavni sud Hrvatske na kraju mandata, pa tako i re�imu omra�eni predsjednik Suda Jadranko Crni�. Ni tu se nije moglo bez skandala: u nelegalnom postupku predlo�eno je osam novih sudaca Ustavnog suda, mimo mi�ljenja struke, od kojih su i dva iz redova opozicije (�ime se ni opozicija nije proslavila, dakako). Ustavni sud u jo� aktualnom sazivu o tome �e raspravljati 11. ovog mjeseca, ali u me�uvremenu se na sve nakalemio jo� jedan skandal: splitski Feral Tribune je, naime, objavio svjedo�enje jedne Muslimanke (objavljeno u knjizi koju je izdao Centar za istra�ivanje i dokumentaciju Saveza logora�a BiH) o tome kako ju je 1993. godine, u logoru Vojno kod Mostara, silovao Vice Vukojevi�, jedan od sudaca imenovanih u Ustavni sud. Optimisti vide samo jedan mogu�i izlaz iz situacije: da sada�nji saziv Ustavnog suda odbaci imenovanje osam novih sudaca, te da sebi produ�i mandat sve do izbora i uspostavljanja novog Sabora.

Dakako, sve i dalje ovisi o dobrom zdravlju predsjednika Tu�mana. Tek se sad ustanovilo da hrvatski ustav nema rje�enja za situacije poput ove, za slu�aj da je predsjednik "trajno nesposoban" da obna�a svoju du�nost. O toj �injenici bi tako�er trebao raspravljati Ustavni sud, te ukoliko situaciju procijeni upravo takvom, vlast bi trebalo privremeno predati predsjedniku Sabora. No, i njemu �e - paralelno sa raspu�tanjem Sabora - prestati mandat, a kako vladaju�i ne razbijaju glavu ustavnim kategorijama, govori i �injenica da u timu, koji je na sebe prakti�no preuzeo predsjedni�ke ovlasti, Vlatka Pavleti�a, predsjednika Sabora - nema!

Zato su u pravu oni koji se pribojavaju i mogu�eg neustavnog izbornog raspleta u Hrvatskoj.