Hrvatska u očekivanju izbora

Senka Tuđmanove bolesti

Tek se sad ustanovilo da hrvatski ustav nema rješenja za situacije poput ove, za slučaj da je predsjednik "trajno nesposoban" da obnaša svoju dužnost

Bez obzira na prijedlog opozicije da se Saboru, zbog bolesti hrvatskog predsjednika, produži mandat do kraja novembra, po odluci vladajućeg HDZ-a, Sabor se raspušta 12. novembra, izbori će biti raspisani tri dana kasnije, a održat će se, kao što je i najavljivano, 22. decembra. "Ti su datumi u kalendaru HDZ-a i od njih se neće odustati, jer za to nema nikakva razloga", riječi su glasnogovornika vladajuće stranke Ivice Ropuša. Stanje u državi nije dramatično, kaže Ropuš, pa dodaje: "Degutantno je uopće i komentirati izjave oporbenih čelnika vezanih uz predsjednikovo zdravlje i njihovu učestalu potrebu da sve što se u ovoj zemlji događa dramatiziraju do najveće mjere. Onaj tko nekome, a osobito predsjedniku Republike, ne želi izraziti želju za ozdravljenje, trebao bi se barem suzdržati od neodgovornih i morbidnih izjava."

Sve je, dakle, u Hrvatskoj normalno - nakon "rutinske operacije" perforacije divertikula debelog crijeva 1. novembra, te kao posljedice upale potrbušnice - javnost i dalje ne zna detalje o bolesti i prognozama zdravlja predsjednika Tuđmana. Svakodnevnim zdravstvenim biltenima se ne vjeruje; ovih se dana prisjeća čaršija kako je čak i Tito u Ljubljani, nakon operacije noge, pripustio TV-kamere da posvjedoče narodu da se on doista osjeća dobro. O Tuđmanovom karcinomu (primarno, kažu, na prostati, potom na želucu) nitko, osim bivšeg šefa liječničkog konzilija dr Andrije Hebranga, ne govori, iako se Tuđman već tri godine liječi od karcinoma, za koji je javnost saznala nakon što je CNN objavio Tuđmanov boravak u američkoj bolnici Walter Reed.

Uslijedilo je liječenje u Francuskoj u veljači 1997. godine, ali je i to bilo obavijeno tajnovitošću, da bi Tuđman - samo dan kasnije nakon povratka iz Vatikana i ljutnje na novinarsko pitanje o njegovom zdravlju - ponovo "fasovao" bolnicu.

MANJAK SUĆUTI: To je okvir u kojem se odvijaju pripreme za predstojeće parlamentarne izbore u Hrvatskoj: bolesni predsjednik koji drži kompletnu državnu vlast u svojim rukama, opozicija koja postavlja "neodgovorna i morbidna" pitanja o zdravstvenom stanju vrhovnika, te HDZ koji nastoji javnost uvjeriti u odsustvo mogućnosti bilo kakvih "izvanrednih" situacija.

U svemu tome, HDZ - koji ima, s obzirom na istraživanja javnog mnijenja, razloga strahovati od rezultata predstojećih izbora - vidi Tuđmana kao jedinog garanta političke stabilnosti u predizborno vrijeme. U tome su suglasni svi analitičari, dok se u procjenama javnog mnijenja ne mogu složiti. Neki čak idu dotle da sugeriraju manjak sućuti kod običnih ljudi za oboljelog Tuđmana. Žalosno je reći, tvrdi jedan od njih, ali u Hrvatskoj ima mnogo ljudi koji su, slušajući liječničke izvještaje o zdravstvenom stanju vrhovnika Tuđmana, izjavili da se nadaju da će, za dobro zemlje i naroda, taj čovjek što prije napustiti politički život i kormilo države.

No, da se i bez prisutnog Tuđmana vodi tuđmanovska politika, govori i činjenica da je hrvatska vlada odbacila sve zamjerke iz demarša Evropske unije. Navedene kvalifikacije, kaže se u odgovoru hrvatske vlade Evropskoj uniji, uključujući i optužbe o političkoj samoizolaciji, Vlada smatra neadekvatnim i neutemeljenim. One ne mogu biti konstruktivan doprinos Evropske unije pred početak predizborne kampanje i, na neki način, pretpostavljaju budući razvoj događaja i sam rezultat izbora, kaže se u odgovoru, uz konstataciju da se formalni odgovor Evropske unije više ne očekuje, jer "Vlada drži zaključenom raspravu o navedenim pitanjima".

A Evropska unija zamjerila je Hrvatskoj gotovo sve: od datuma izbora 22. decembra (uoči katoličkog Božića) do izbornog zakona (kojeg je glasačka mašinerija HDZ-a usvojila ne obazirući se na prijedloge opozicije), i dalje postojeće "liste za dijasporu", te onemogućavanja izbjeglim Srbima - hrvatskim državljanima - da glasaju na parlamentarnim izborima. Hrvatska aktualna vlast sve je to nazvala tek "neozbiljnim papirićem, pamfletom činovničića koji ni sami u njega ne vjeruju" i nastavila provoditi ono što je zacrtala. Izborne jedinice iskrojene su po mjeri najnovijih hadezeovskih potreba (Zagreb je, na primjer, podijeljen u tri izborne jedinice, od kojih jedna seže čak duboko u Slavoniju!), u posljednji trenutak prijedlog izbornog zakona je promijenjen, pa će se u 10 domaćih izbornih jedinica birati po 14 zastupnika (umjesto 12), dok se broj zastupnika dijaspore određuje naknadno, u odnosu na broj izašlih birača. Manjine su spale svaka na po jednog predstavnika, ukupno pet, pa je tako - na primjer - srpska manjina izjednačena u broju predstavnika sa gotovo deset puta malobrojnijom talijanskom manjinom.

SKANDAL DO SKANDALA: Problem kontrole izbora dodatno je zakompliciran: ne samo da hadezeovci računaju da će zbog Božića većina diplomata i stranih predstavnika napustiti Hrvatsku tih dana, nego je i Ustavni sud Hrvatske na kraju mandata, pa tako i režimu omraženi predsjednik Suda Jadranko Crnić. Ni tu se nije moglo bez skandala: u nelegalnom postupku predloženo je osam novih sudaca Ustavnog suda, mimo mišljenja struke, od kojih su i dva iz redova opozicije (čime se ni opozicija nije proslavila, dakako). Ustavni sud u još aktualnom sazivu o tome će raspravljati 11. ovog mjeseca, ali u međuvremenu se na sve nakalemio još jedan skandal: splitski Feral Tribune je, naime, objavio svjedočenje jedne Muslimanke (objavljeno u knjizi koju je izdao Centar za istraživanje i dokumentaciju Saveza logoraša BiH) o tome kako ju je 1993. godine, u logoru Vojno kod Mostara, silovao Vice Vukojević, jedan od sudaca imenovanih u Ustavni sud. Optimisti vide samo jedan mogući izlaz iz situacije: da sadašnji saziv Ustavnog suda odbaci imenovanje osam novih sudaca, te da sebi produži mandat sve do izbora i uspostavljanja novog Sabora.

Dakako, sve i dalje ovisi o dobrom zdravlju predsjednika Tuđmana. Tek se sad ustanovilo da hrvatski ustav nema rješenja za situacije poput ove, za slučaj da je predsjednik "trajno nesposoban" da obnaša svoju dužnost. O toj činjenici bi također trebao raspravljati Ustavni sud, te ukoliko situaciju procijeni upravo takvom, vlast bi trebalo privremeno predati predsjedniku Sabora. No, i njemu će - paralelno sa raspuštanjem Sabora - prestati mandat, a kako vladajući ne razbijaju glavu ustavnim kategorijama, govori i činjenica da u timu, koji je na sebe praktično preuzeo predsjedničke ovlasti, Vlatka Pavletića, predsjednika Sabora - nema!

Zato su u pravu oni koji se pribojavaju i mogućeg neustavnog izbornog raspleta u Hrvatskoj.