| Mozaik |
Vreme broj 462, 13. novembar 1999. |
Kompjuteri i privatnost Neko nas posmatra Ni Internet nije ono �to je nekad bio. Vi�e nikad ne�ete biti sigurni �ta sve prolazi kroz telefonsku �icu koja vas vezuje sa svetom
Ovde je re� o Internetu. Globalna svetska ra�unarska mre�a do sada se uspe�no opirala svim poku�ajima monopolizacije i instrumentalizacije od strane onih koji ne dr�e previ�e do privatnosti i slobode re�i. �tavi�e, Internet je vremenom postao sinonim za liberalnu komunikaciju koja ignori�e dr�avne granice i uspe�no premo��ava rasne, verske i intelektualne razlike. U tom obilju informacija, svako �e, pre ili kasnije, prona�i kutak u kome �e imati iluziju da predstavlja gra�anina sveta. Me�utim, nema tog medija koji se ne mo�e upotrebiti u krajnje sumnjive svrhe. Nedavno je objavljena vest da program RealJukebox namenjen slu�anju muzike sa ra�unara, proizvod poznate ameri�ke firme RealNetworks, �pijunira (muzi�ke) afinitete i aktivnosti svojih mnogobrojnih korisnika (13,5 miliona registrovanih mu�terija). Princip po kome RealJukebox funkcioni�e vrlo je jednostavan: kad god pokrenete ovaj program sa �eljom da jo� jednom u�ivate u svom Vivaldiju ili kradom (od onih naiv�ina koje vam veruju za Vivaldija) preslu�ate novi CD �emse&�abana, "Veliki Brat" vas ipak gleda i zna �ta radite. Ukoliko ste istovremeno priklju�eni i na �emsu i na Internet, program konspirativno �alje gomilu interesantnih podataka iz va�eg kompjutera pravo u centralu RealNetworks-a. Kompanija �e iz obilja dostavljenih informacija saznati koliko muzi�kih fajlova trenutno imate u svom ra�unaru, koji muzi�ki format preferirate, koji je audio kvalitet va�e elektronske muzike, koji �anr najradije slu�ate, koji ste CD upravo ubacili u svoj kompjuter, i jo� mnogo toga. Podaci nisu anonimni - zajedno sa njima �alje se i identifikacioni broj koji se unikatno dodeljuje svakom novom korisniku prilikom registracije. Prema tome, ako ste legalni vlasnik pomenutog "d�uboksa", vi�e ne vredi da la�ete sve oko sebe kako popodne provodite metani�u�i uz klasi�nu muziku. Zaposleni u RealNetworks-u vrlo dobro znaju �ta prija va�em uhu. Kompanija smatra da se ovim ne povre�uje privatnost korisnika. Kako odgovorni u kompaniji tvrde, ne postoje fascikle sa dosijeima pojedinaca, niti se sakupljeni podaci distribuiraju drugim zainteresovanim firmama, niti je registracija besplatne verzije programa obavezna da bi program funkcionisao. Sakupljeni podaci koriste se u sasvim benigne, uglavnom marketin�ke svrhe. Oni treba da pomognu kompaniji da bolje profili�e svoju ponudu za odre�ene segmente tr�i�ta uga�aju�i individualnim sklonostima svojih mu�terija. Me�utim, kompanija je zatrpana pritu�bama gnevnih korisnika i organizacija za za�titu privatnosti na Internetu. I jedni i drugi se sla�u da je RealJukebox pravi "trojanski konj", program koji kobajagi radi ne�to korisno dok kri�om pravi �tetu, uhodi ili potkazuje svog korisnika. Pritisak onih koji veruju kako nijedna kompanija nema pravo da �pijunira svoje konzumente postao je toliko veliki da je morao da reaguje i Rob Glejzer, direktor RealNetworks-a: "Po�to smo sagledali situaciju, do�li smo do zaklju�ka da smo zeznuli stvar [ba� tako, tim re�ima, prim. aut.] i da pod hitno moramo ne�to da uradimo. Za po�etak, prestali smo da uz informacije koje dobijamo putem Interneta utvr�ujemo i identitet korisnika." Da ironija bude ve�a, Glejzer je nekada bio �lan upravnog odbora fondacije Electronic Frontier, neprofitne organizacije koja se bavi za�titom privatnosti u sajberspejsu. Nakon svega, kompanija sada zna da neko u sajberspejsu sada slu�a �emsu, ali vi�e ne zna o kome se ta�no radi. Da vam mo�da nije pao kamen sa srca? Famozni identifikacioni kod nije izmi�ljotina programera iz RealNetworks-a. Majkrosoftov multimedijalni plejer tako�e generi�e jedinstveni mati�ni broj koji se potom koristi prilikom kupovine putem Interneta. Vrlo zgodno za pra�enje ukusa potro�a�a ili dubine ne�ijeg d�epa, zar ne? Da stvar bude jo� gora, mnoge velike firme imaju nameru da unikatne serijske brojeve ugra�uju i u hardver ra�unara, kao da je re� o traktorskoj �asiji ili kamionskoj prikolici. Stvar je postala vrlo �kakljiva kada je Intel u svoj novi mikroprocesor ubacio identifikator koji pogodnim programom mo�e da se o�ita a zatim koristiti za pra�enje kretanja korisnika ra�unara po Internetu. Oko �itavog slu�aja podigla se velika pra�ina, iako je Intel neprestano ponavljao kako �e novi serijski broj radikalno pove�ati sigurnost elektronske trgovine i nov�anih transakcija, i ni�ta vi�e. Kompromis je na�en tek kada je Intel pristao da na novim procesorima inicijalno isklju�i ovu identifikaciju. Korisnik mo�e sam da je naknadno aktivira ako to �eli, na sopstvenu odgovornost, naravno. Sve u svemu, ni Internet nije ono �to je nekad bio. Verovatno da vi�e nikad ne�ete biti sigurni �ta sve prolazi kroz telefonsku �icu koja vas vezuje sa svetom i kakve sve tajne cure iz va�eg doma samo zato �to ste se polakomili na neko jeftino par�e softvera. Zato nam jedino ostaje da se nadamo kako �emo uz odli�an Zakon o informisanju uskoro dobiti i jo� bolji Zakon o Internetu koji �e ovim negativnim pojavama stati na put. Makar svi zajedno morali da se ponovo vratimo na gu��ije pero i mastionicu. Sa�a Markovi� |