| Politika |
Vreme broj 469, 1. januar 2000. |
Istraga u toku Udar po "drugom e�alonu" Kako je krenulo, telohranitelji opozicionih vo�a mora�e i sami da tra�e li�no obezbe�enje
Mesec dana kasnije, 4. novembra, prona�eno je telo Branka Vasiljevi�a (36), �lana Demokratske stranke. Supruga ga je zatekla u njihovom stanu u Ulici Save Kova�evi�a, na krevetu, s pi�toljem u ruci i prostrelnom ranom na glavi. Istra�ni sudija nije do�ao na mesto doga�aja. Predsednik Demokratske stranke Zoran �in�i� izjavio je da je re� o uzornom sportisti koji nikad nije bio ume�an ni u kakve kriminalne afere, koji je iza sebe ostavio bebu i tek zapo�et brak. Takav �ovek nije sklon samoubistvu, zaklju�io je �in�i� i dodao da ne mo�e da sumnja ni u koga, ali da garantuje da je re� o ubistvu. Na mitingu saveza za promene u Ni�u gradona�elnik ovog grada i potpredsednik stranke Zoran �ivkovi� tako�e je izrazio sumnju u samoubistvo tvrde�i da su u Vasiljevi�evom telu prona�ena tri metka. "Tra�imo od MUP-a da hitno ka�e istinu o tome �ta se desilo, ako to ne uradi, oni su ga ubili." Ne�to uzdr�aniji bio je potpredsednik DS-a Slobodan Vuksanovi� koji je izjavio da postoje nerasvetljene okolnosti, ali da stranka ne �eli da politizuje taj slu�aj s obzirom na okolnosti u kojima se Srbija nalazi. Kako se nezvani�no saznaje, ulazna rana na Vasiljevi�evoj glavi nalazi se iza uha. Bez obzira na to, veruje se da je ipak re� o samoubistvu, mada ne mo�e da se odbaci mogu�nost izuzetno profesionalno izvedene i dobro maskirane egzekucije. U novinskom oglasu povodom �etrdesetodnevnog pomena izme�u ostalog stoji: "Pro�lo je 40 dana od kada su te ubili, a jo� nema izve�taja nadle�nih dr�avnih organa o ovom zlo�inu." Osim naju�e porodice, oglas su potpisali - Vuk Dra�kovi� i Zoran �in�i�. To nije neobi�no jer se zna da je Branko Vasiljevi� svojevremeno bio �lan Gradskog odbora Srpskog pokreta obnove, da bi zajedno sa Vladanom Gaji�em i Mikicom Markovi�em pre�ao 1996. godine u DS. Po profesiji pravnik, radio je kao pripravnik u Petom op�tinskom sudu, pa kao sekretar Skup�tine grada Beograda u vreme kada je �in�i� bio gradona�elnik. Kasnije je pre�ao u advokaturu. Kao majstor borila�kih ve�tina, pratio je �in�i�a na putovanja, a brinuo se i o bezbednosti krunskog princa Aleksandra Kara�or�evi�a prilikom njegove posete postojbini. Tri puta je bio na rati�tu i nema sumnje da je bio blizak Osmajli�u, Vu�urovi�u i Rako�evi�u s kojima je po prirodi du�nosti provodio mnogo vremena. Ako u prethodnim slu�ajevima i ima dilema, ono �to se desilo Bogdanu Bojatu (23), �efu obezbe�enja koordinatora Saveza za Promene Vladana Bati�a, nesporno je. Bojata je u ponedeljak, 22. decembra uve�e, na ulazu u zgradu u kojoj je �iveo sa�ekao nepoznati napada� ispaliv�i na njega sedam hitaca od kojih su sre�om samo tri pogodila cilj. Napada� je utekao, a Bojat je preba�en u bolnicu gde se sada polako oporavlja. Bogdan Bojat ina�e je student Vi�e �kole unutra�njih poslova u Zemunu i u stranci tvrde da nikada nije imao problema sa zakonom. U saop�tenju Bati�eve Demohri��anske stranke Srbije, izra�ava se o�ekivanje da "nadle�ni organi otkriju po�inioce ovog zlo�ina koji je jedan u seriji krivi�nih dela sa politi�kom pozadinom sa o�itim ciljem da se izazove uznemirenje javnosti i stvori atmosfera straha". U svih pet slu�ajeva re� je o ljudima koji su brinuli o bezbednosti lidera opozicionih stranaka. Svi su bili majstori borila�kih ve�tina; osim Bojata koji je premlad, svi su na po�etku vi�estrana�ja bili pristalice Vuka Dra�kovi�a i �lanovi Srpske garde; svi su bili veterani uli�nih demonstracija ne samo u Beogradu, a neki (mo�da i svi) i�li su i na rati�te. Kad se sve sabere, neko zlonameran mogao bi da primeti da je neobi�no to �to za kratko vreme, u trenutku kada kulminira medijska kampanja protiv opozicije, ginu i bivaju ranjeni ljudi iz "drugog e�alona", i to oni koji bi re�imu mogli da se suprotstave ne samo re�ima. Mogao bi da pomisli i da je re� o okrutnoj opomeni strana�kim liderima. I ne samo njima. Nedavno razre�eni sudija Petog op�tinskog suda u Beogradu Bo�o Prelevi� podse�a na neke prethodne doga�aje: "Kada se na onakav na�in razre�ava republi�ki javni tu�ilac, kada se mimo Ustavom i zakonom odre�ene procedure razre�avaju sudije, kada Skup�tina ne �eli da raspravlja o kontroli rada organa bezbednosti �to joj je ustavna du�nost - postavlja se pitanje kako nazvati bilo koju dr�avu u kojoj se to de�ava?" Stvarno, kako? Petar A. �ivkovi� |
| prethodni sadr�aj naredni |