Vreme broj 477, 26. februar 2000.

Neobi�no sam se obradovala i radoznalo uzela u ruke �lanak "Virginia Woolf" o meni dragoj romansijerki koja spada u sami vrh engleske, a time i svetske knji�evnosti. Ali avaj!! O tome ima vrlo malo re�i. Autorki �lanka poslu�ila je ova velika romansijerka da bi dala na volju svom veoma vulgarnom pojednostavljenom i time �tetnom feminizmu u vreme kada se na takav na�in sti�u poeni u karijeri.

U tome autorka ovog �lanka nije originalna, na�alost nije ni izolovani slu�aj. Prolazimo, nadam se ne zadugo, kroz period negiranja sveg onog �to je umetnost, u ovom slu�aju knji�evnost, dala u smislu duhovnog napretka �ove�anstva. Sve se pot�injava drugom cilju, ne osvetljavanju njene li�nosti i njenog doprinosa modernoj knji�evnosti, ve� zastupanju onog �to se danas smatra feminizmom, a �to �e vi�e �koditi nego koristiti istinskoj borbi za prava i ravnopravnost �ena.

Pisanija ovakve vrste pogubna su za neukog �itaoca jer ga zavode krivim putem i jednom zauvek odvra�aju od knji�evnosti. Ako se uzme u obzir da ovaj �lanak dolazi ex cathedra od autorke koja predaje na univerzitetu i ima direktan pristup studentima, onda je jo� o�iglednija �tetnost nakazno shva�enog feminizma koji ovakvom analizom odvra�a pa�nju od pravih vrednosti doprinosa knji�evnosti Virginije Woolf i raznim vulgarnim i upro�tenim "storijama" o velikim li�nostima srozavaju veli�ine neposredne pro�losti kojih ionako nema mnogo.

Virginia Woolf dala je nemerljivo mnogo kulturnom proboju �ena u borbi za ravnopravnost na sasvim druk�iji na�in i sasvim druk�ijim postupcima u svom �ivotu nego �to to pokazuje ovaj vulgaran, knji�evno nedovoljno obave�teni �lanak.

Vida E. Markovi�, profesor emeritus Univerziteta u Beogradu

Stanje svinjokolja
"Knja�eva ve�era"; "Vreme" br. 475

"Vreme u�ivanja" u "Vremenu" br. 475, ina�e jedna od mojih omiljenih rubrika, za mene je bila daleko od svakog u�ivanja. Pridavanje besmisleno velikog zna�aja mesu u evoluciji, civilizaciji (?) i naravno razvoju mozga jer je meso "hrana za glavu", navelo me da se zapitam �ime to "bezubi" vegetarijanci izazivaju takav otpor i u�asavanje brojno nadmo�nijih mesojeda, u koje ubrajam i novinara "Vremena". Iako ih je malo, njih je zapravo puno: megakorporacije nas okru�uju sa svih strana, pod pla�tom zdrave hrane nude�i bezmesni bu�kuri� od kojeg se, u najmanju ruku, dobija tuberkuloza... Uzbuna! Vi�e se ni termi�ka obrada ne preporu�uje, jer je najzdraviji � krvav biftek!

Prosje�an vegetarijanac koji u ishrani koristi mlijeko i jaja nema razloga da se brine za svoje zdravlje. Zbog ishrane takve "neprirodne" jedinke nije potrebno brutalno ubijati �ivotinje klanjem, pri �emu svi ti prasi�i, jagnjad i ostali kulinarski specijaliteti pro�ivljavaju u�as, patnju, strah i bol. Ko za sve ovo ima "stomak", ili kome stomak kreira stanje duha, mo�e da slegne ramenima ili da se, osjetiv�i se ugro�enim, hrani i opravdava na bilo koji na�in.

"Okrutnost prema �ivotinjama �kola je okrutnosti prema ljudima", napisao je prije nekoliko godina u svom pismu jedan va� �italac. Krvavi doga�aji koji su potom uslijedili potvrdili su istinitost ovih rije�i. U zemlji gdje je svinjokolj "divan stari obi�aj" u kom u�estvuje cijela porodica, zaista se treba zamisliti nad stanjem duha. A okrutnosti se ne treba �uditi, jer se ona tradicionalno odr�ava i njeguje.

Danijela Kora�, Novi Sad

prethodni sadr�aj naredni