| Politika |
Vreme broj 485, 22. april 2000. |
|
Oru�ane snage i politika Ko komanduje vojskom? Ima li vojska Jugoslavije vrhovnog komandanta?
Taj problem se re�ava na slede�i na�in: "Javnosti, a naro�ito ljudima koji raspola�u potpunijim uvidom u stanje u mnogim dr�avama, kao i u strukturu i na�elo funkcionisanja Vojske Jugoslavije, poznato je da je komandovanje njena specifi�na i nezamenljiva funkcija. Stoga se mo�e (i treba) smatrati formalnim to �to se u Ustavu SRJ i drugim normativno-pravnim aktima ne upotrebljava eksplicite termin vrhovni komandant"� Da bi bilo jo� jasnije, Tanjug ka�e: "Za potpunije razumevanje navodnog problema o kojem je re� neophodno je apostrofirati najzna�ajnija na�ela: jednostare�instvo i jedinstvo komandovanja. Iz toga proizilazi da se funkcija predsednika SRJ u komandovanju Vojskom Jugoslavije (su�tinski, logi�ki i jezi�ki) opravdano smatra funkcijom vrhovnog komandanta. Re� je o stanju de facto, �to zna�i da je jezi�ki iskaz samo na�in njegove potvrde"� I dalje: "Funkcija predsednika SRJ u sebi sadr�i i funkciju vrhovnog komandanta, bez obzira na to �to nije izri�ito nagla�eno i, �to je najva�nije, ne menja su�tinu odnosa na relaciji: predsednik SRJ � Vojska Jugoslavije." Kona�no: "Nezaobilazna je i nesporna �injenica da Ustav SRJ i pojedini zakoni obavezuju predsednika SRJ da komanduje VJ u miru i ratu u skladu sa odlukama Vrhovnog saveta odbrane, kao kolektivnim telom �iji je predsednik. Polaze�i od �injenice da u ratu General�tab VJ ima funkciju �taba Vrhovne komande logi�no se name�e zaklju�ak da �tabu Vrhovne komande (na �ijem je �elu na�elnik �taba Vrhovne komande), kao i u miru (na�elnik General�taba VJ) bude pretpostavljeni vrhovni komandant." O vrhovnom komandantu i Tanjugu Dragan Vuk�i�, penzionisani pukovnik VJ i Savetnik u Pokretu za demokratsku Srbiju, ka�e: "Istina je, �to i Tanjug priznaje, da u Ustavu i zakonima izvedenim iz Ustava nema termina vrhovni komandant. Ono �to nema u Ustavu ne mo�e se nikome nametnuti, niti iko mo�e sebi prisvojiti. To samo kod nas ne va�i, jer nije prvi put da se Ustav kr�i i zloupotrebljava. Ne�e biti ni poslednji. Bi�e tako dok sada�nji car bude car." U vezi s pozivanjem na principe jednostare�instva i jedinstva komandovanja vojskom, Vuk�i� podse�a da jednostare�instvo i jedinstvo komandovanja nisu ustavne kategorije i ne mogu poslu�iti za proizvoljno tuma�enje ustavnih odredaba. To su principi na kojima se bazira svaka vojna organizacija i oni se pominju u zakonima i pravilima izvedenim iz Ustava koji su po zna�aju ispod ustavnih odredbi. Drugo, su�tina je u tome da Ustav obavezuje predsednika da Vojskom komanduje u skladu sa odlukama Vrhovnog saveta odbrane, ali ne u svojstvu vrhovnog komandanta nego predsednika dr�ave. "Namera je jasna: Savet ne funkcioni�e i ne donosi odluke i to ve� poodavno (poslednji put se sastao kad je smenjen Peri�i�) � �to je protivustavno. Zato se njegova uloga i zna�aj minimiziraju i zaobilaze, a ako bude trebalo bi�e i izbrisan iz Ustava. Tad bi car bio u situaciji da ni sa kim ne deli pravo odlu�ivanja o upotrebi VJ." Tako�e, Ustav ne poznaje ni kategoriju �taba Vrhovne komande, a u �lanu 5 Zakona o VJ pi�e da je General�tab VJ najvi�i stru�ni �tabni organ za pripremu i upotrebu Vojske u miru i u ratu. Dakle, kad bi negde i pisalo da General�tab u ratu postaje �tab Vrhovne komande, bilo bi to po zna�aju ispod onog �to je utvr�eno u Ustavu. Nije nepoznato za�to se to radi. Predsednik jednostavno �eli da bude vrhovni komandant, jer to jo� jedino nije bio. Roksanda Nin�i� |