Mozaik

Vreme broj 511, 19. oktobar 2000.

Ko�arka

Odlazak hladnog cara

Predsednik Virtusa Marko Madrigali je Predraga Danilovi�a pozdravio kao "novog kolegu, predsednika Partizana"

Specijalno za "Vreme" iz Milana

Ako se za jednog igra�a mo�e re�i da je bio nepredvidiv, onda je to Predrag Danilovi�. Tako je i odluku o svom povla�enju doneo samo nekoliko sati pre nego �to je to saop�tio javnosti. Do�ao je na predstavljanje ekipe Kindera, samo �etiri dana uo�i po�etka prvenstva, i pred zanemelim navija�ima saop�tio svoju odluku.

"Nema tu mnogo �ta da se pri�a", zapo�eo je �ustro, kao i uvek. "Umoran sam, ne mogu vi�e." Zahvalio se saigra�ima, trenerima i navija�ima, "koji su ga dugo trpeli". Govor je zavr�io suznih o�iju i drhtavim glasom. "Hladni Car", kako su ga �esto nazivali, nije predvideo da �e te ve�eri u Bolonji, pred povratak u Beograd, proraditi i emocije.

Odnos Danilovi�a i grada Bolonje, italijanske ko�arka�ke prestonice, zaista je specifi�an. Treba imati u vidu da je on svoje najve�e podvige postigao u dresu Virtusa, jer je igrao bolje i upe�atljivije nego u reprezentaciji i trofejnije nego u Partizanu.

A sam po�etak nije nimalo slutio na ljubav. Marta �92. godine, Partizan predvodjen Danilovi�em i �ordjevi�em eliminisao je Knor u svom pohodu na Evropu, a autobus Beogradjana je kamenovan. Bolonjeze je tada izludela hladnokvrnost Danilovi�a, koji ih je svojom arogancijom podse�ao na nekada�njeg omra�enog rivala iz Skavolonija, izvesnog Dragana Ki�anovi�a. Nisu ni slutili da �e ve� par meseci kasnije taj isti Danilovi� postati njihov idol i u narednoj sezoni doneti im titulu prvaka koju su �ekali vi�e od decenije, od vremena Kre�e �osi�a. Nisu znali za�to, ali navija�i Virtusa (alijas Knor, alijas Kinder, zavisno od sponzora) od tada su sve naredne titule proslavljali sa tri uzdignuta prsta, jer su tako nau�ili od svog idola. Sve do �92. ina�e, jedna od parola bila im je "Bolje lopov u ku�i, nego Srbin u ekipi".

Istorija bele�i da je u svoje prve tri sezone u Italiji Danilovi� doneo Virtusu tri titule prvaka. Za one koji veli�inu igra�a mere ciframa, zanimljiv je podatak da je u te tri sezone postigao u proseku 25,4 poena po utakmici, uz procenat �uta za dva poena od (za spoljnog igra�a neverovatnih) 65 posto. Nikada, ni u vrhuncu igra�ke forme, nije prekinuo da manijakalno uve�bava �ut na individualnim treninzima, prema navici koju je stekao kao de�ak kod svog u�itelja Duleta Vujo�evi�a. Za Italijane je on bio ono �to je Majkl D�ordan bio u Americi tih istih godina. Zato su ga i zdu�no gurali i hrabrili da se oproba u NBA ligi, svojatav�i ga kao svog predstavnika, pre nego jugoslovenskog. Izve�taj sa utkamice u Medison Skver Gardenu kada je Njujork Niksima ubacio sedam "trojki" (od sedam poku�aja) emitovan je i na RAI dnevniku. Nisu bili mnogo iznenadjeni kada se u svojoj debitantskoj utakmici u dresu Majamija potukao sa protivni�kim igra�em i zadobio nekoliko kop�i, jer su znali da na terenu ne po�tuje nikoga, �ak ni NBA zvezde.

Povratak u Bolonju 1997. godine, posle dve godine u Americi ("Dokazao sam da mogu da igram ravnopravno sa najboljima"), predstavljao je senzaciju. Odbio je NBA ponudu od par desetina miliona dolara jer nije mogao da zamisli da �ivi u Americi bar jo� sedam godina, koliko su ugovorom zahtevali od njega. Bio je to dokaz da svoju iskrenost ne mo�e da sakrije i da novac ipak stavlja u drugi plan. Ve� posle nekoliko meseci Bolonja je slavila �etvrtu �ampionsku titulu u Danilovi�evoj eri, a kona�no i prvi Kup �ampiona. Ovoga puta, Italijani su zbog Danilovi�a, ali i Savi�a i Nesterovi�a, morali da nau�e da pevaju i "Mese�inu".

Svoju "listu prioriteta" je potvrdio i ranim odlaskom u penziju, odbiv�i novi ugovor sa Kinderom i sigurnih dva miliona dolara. �eleo je da se vrati u Beograd ba� u ovom trenutku, kada emocije pe�albara bujaju dok do�ivljavaju "bager-revoluciju" preko televizora i telefona, i kada mu se nudi �ansa da se vrati na velika vrata u Partizan. Donedavno nije krio razo�arenje �to je o svojim snovima vezanim za Partizan morao da pregovara sa ministrima trgovine i portparolima re�ima. Iznad svega �eleo je da mu se dete, za koji mesec, rodi u Beogradu.

Da bi se do�aralo koliki trag je ostavio u italijanskoj ko�arci, i koliki �ok je nastao njegovim iznenadnim povla�enjem, dovoljno je re�i da je ve� godinama smatran za najve�eg igra�a u istoriji ovog sporta na Apeninima. "Svaki dan je zahtevao maksimum od sebe i od cele svoje okoline. Imao je takvu harizmu da je uvek zastra�ivao protivni�ke igra�e. Njegovim povla�enjem odlazi i deo na�eg �ivota", tu�no je komentarisao trener Etore Mesina. "Mogao je da igra jo� godinama, doziraju�i energiju i napore. Odlazi sa samo trideset godina kao Mi�el Platini, jer po�tuje sebe i ono �to je stvorio."

U Italiji ostaje upam�en kao igra� koji nikada nije proma�io odlu�uju�i �ut, a za njegovo ime ostaje vezana jedna akcija koja je ve� deo legende. U odlu�uju�oj utakmici finala plej-ofa 1998. godine protiv gradskog rivala Fortituda, nekoliko sekundi pre kraja je postigao "ko� za �etiri poena" (trojka plus faul Dominik Vilkinsa) i doneo Virtusu �ampionsku titulu. "Pobeda je sve", govorio je, "kad te vi�e ne bude bilo, ljudi �e te pamtiti samo po pobedama."

Predsednik Virtusa Marko Madrigali je Danilovi�a pozdravio kao "novog kolegu, predsednika Partizana", a za ponudu da se vrati da igra "kad god po�eli, iznos na �eku neka sam popuni", jugoslovenski as nije ostavio ni najmanju mogu�nost. "Ko me poznaje, zna da ne menjam odluke. Ne�u nikada biti trener ili politi�ar, kako bih mogao sa ovakvim karakterom?", na�alio se. "Ne vidim novog Danilovi�a, takvog ne�e biti", naglasio je za kraj. Njegov odlazak otvara "autoput" za karijeru Marka Jari�a, koji dobija ogroman prostor za igru i priliku da shvati da tajna Sa�e Danilovi�a nije u samoj "drskosti", nego u autoritetu kod saigra�a i protivnika. Istovremeno, stalno mesto u ekipi odmah dobija i Nikola Jestratijevi�, koji je zbog vi�ka stranaca trebalo da igra samo u Evroligi. Tako je penzionisani Danilovi� ve� dao svoj prvi doprinos jugoslovenskoj ko�arci.

Za kraj, radi ilustracije njegovog odnosa prema �tampi i javnosti, vredi preneti re�i uglednog novinara "Gazete delo Sport" Luke Kjabotija, koji ga je dugo pratio: "Danilovi� je zaista bio jedan od najve�ih igra�a u istoriji ko�arke, igra� koji je dominirao devedesetih. Ali njegov tvrdi karakter, shvatanje �ivota kao neprestane borbe, �ak i sa saigra�ima, i potreba da bude drzak po svaku cenu istro�ili su ga koliko i dugogodi�nja karijera. Ima samo trideset godina, ali je igra� mnogo stariji od �oveka. Njegov mit �e biti sjajan ali hladan, kao on u trenutku odlu�uju�eg �uta. Jedan osmeh bi produ�io njegovu karijeru i u�inio toplijim se�anje na njega. Ali to ne bi bio Danilovi�."

Ivan Jevtovi�

prethodni sadr�aj naredni

vrh