Zaustavite MMF!
Analiti�ari procjenjuju da narodnjaci i SNP prakti�no �ele da se odugovla�i pitanje organizacije referenduma ra�unaju�i da s vremenom na snazi dobija njihovo zalaganje za o�uvanje zajednice Crne Gore i Srbije, pogotovo ukoliko u me�uvremenu Jugoslavija postane �lan jo� nekih me�unarodnih organizacija
Do
kraja godine zvani�na Podgorica �e inovirati Platformu za razgovore sa
novoizabranim vlastima u Srbiji o ure�enju odnosa izme�u Crne Gore i
Srbije. To je najavio krajem pro�le nedjelje Milo Djukanovi� predsjednik
Crne Gore. Istina, podgori�ki razgovori stranaka vladaju�e koalicije na
nivou stru�nih timova o tom dokumentu zapali su u �orsokak. Prekinuti su
zbog nemogu�nosti usagla�avanja stavova Demokratske partije socijalista
(DPS) i Socijaldemokratske partije (SDP) na jednoj i Narodne stranke (NS)
na drugoj strani, oko, kako je saop�eno, osnovnog pitanja � me�unarodnog
subjektiviteta Crne Gore.
Naime, DPS i SDP su saglasni oko toga da Crna Gora i Srbija postanu me�unarodno priznate nezavisne dr�ave i da se nakon toga razmotri mogu�nost pravljenja saveza Crne Gore i Srbije koji bi imao tri zajedni�ke funkcije � vojsku, spoljnu politiku i monetu. O tim modalitetima, me�utim, za sada dok ne sa�ini kona�an tekst Platforme, ne �eli iz pomenutih partija niko da govori. Poznato je, me�utim, da je predlo�eno da Srbija i Crna Gora imaju svoje vojske kojima �e komandovati predsjednici nezavisnih dr�ava, ali da bi se dogovorom ustanovilo neko tijelo koje bi koordiniralo funkcionisanje vojski, odnosno odbranu. Srbija i Crna Gora imale bi sopstvene diplomatije, s tim �to bi se, opet, koordinirao rad na poljima od zajedni�kog interesa. Moneta bi u po�etku bila njema�ka marka, nakon �ega bi se pre�lo na euro.
Srbija i Crna Gora bi u pomenutom predlou trebalo da se dogovore o slobodnom prometu roba i ljudi izme�u dvije dr�ave, To uklju�uje kretanje bez paso�a, eliminaciju carina u me�usobnim robnim transakcijama, garantovanje ste�enih imovinskih prava gra�ana, prava na �kolovanje, rad, zdravstvenu za�titu i sli�no. Najkra�e re�eno, po predlo�enim rje�enjima Beogra�anin nema razloga da strahuje za vikendicu na moru ili drugdje u Crnoj Gori, kao ni preduze�a iz Srbije koja imaju imovinu u ju�noj republici. Ta prava bi ostala netaknuta, jednako kao i prava na �kolovanje u Beogradu ili Podgorici, lije�enje i sli�no, jer bi ona me�usobnim ugovorima bila definisana otpirlike kao i do sada � svaka dr�ava bi snosila tro�kove za svoje dr�avljane.
To su na�ela iza kojih �vrsto stoje DPS i SDP, dok Narodna stranka insistira na tome da se novoj vlasti u Srbiji ponudi pro�logodi�nja platforma vlade Crne Gore, koja nije predvi�ala pojedina�ni ve� samo me�unarodni subjektivitet zajedni�ke dr�ave. Svoje protivljenje Narodna stranka obrazla�e tvrdnjom da je u programu stranke jedno od osnovnih na�ela borba za o�uvanje zajedni�ke dr�ave Crne Gore i Srbije i da ona to sada ne �eli da mijenja. Uz to spo�itava Demokratskoj partiji socijalista i SDP-u da je koalicija na poslednjim parlamentarnim izborima pobijedila upravo zalaganjem za zajednicu Crne Gore i Srbije, integrisanu u me�unarodnu zajednicu.
Problem unutar vladaju�e koalicije poku�a�e da se rije�i na sastanku lidera vladaju�ih stranaka � Mila �ukanovi�a, �arka Rak�evi�a i Dragana �o�a. Do zaklju�enja ovog broja "Vremena", razgovor nije zakazan, ali bez obzira na to DPS i SDP rade na tekstu platforme i razra�uju detalje, opet uz najavu da �e platforma biti usvojena do kraja godine, �ak i bez Narodne stranke.
Kako i na koji na�in � ostaje da se vidi, ali je najizglednije da �e se to uraditi u Vladi Crne Gore koja je i do sada usvajala sli�na akta. Tu mogu�nost najavio je i predsjednik crne Gore Milo �ukanovi�, a u tom slu�aju vjerovatno bi rje�enje bilo u preglasavanju. To bi onda moglo da izazove reakciju Narodne stranke, �ime bi bila destabilizovana vlada, odnosno raspala se vladaju�a koalicija.
Predsjednik �ukanovi� ka�e da postoje modaliteti koji bi mogli obezbijediti stabilnost crnogorske vlasti u vrijeme dono�enja najavljenih zna�ajnih odluka, ali nije pomenuo nijedan od njih. Na to, u izjavi za "Vreme", lider NS-a Dragan �o� ka�e da bi njegova partija pristala na to da se prvo organizuje referendum sa veoma preciznim pitanjem � jeste li za nezavisnu me�unarodno priznatu Crnu Goru, pa da se tek tada pravi platforma za razgovor sa vlastima Srbije, koja bi, kako ka�e, zadr�ala volju gra�ana iskazanu na referendumu.
Na taj predlog opet predstavnici DPS-a i SDP-a odmahuju glavom i �ini se da �e se stvar razjasniti na sastanku vode�e trojke vladaju�e koalicije. No, u slu�aju izlaska narodnjaka iz vlasti moglo bi se o�ekivati raspisivanje vanrednih izbora u Crnoj Gori ili bi se prekomponovanjem politi�ke scene obezbijedila manjinska podr�ka vladi. Djukanovi� ocjenjuje da bi na evenualnim novim izborima njegova stranka dobila jo� ve�u podr�ku gra�ana i da nema straha od tih eventualnih izbora, ali kako ka�e, bilo bi neracionalno i�i na vanredne izbore a potom na referendum, jer bi se i na izborima i na referendumu gra�ani izja�njavali o istoj stvari. Zato je bolje i�i na referendum a potom organizovati izbore na svim nivoima u zemlji.
Kojim �e se putem krenuti sasvim je neizvjesno, jer DPS i SDP ne �ele da uzmaknu kao, uostalom, ni Narodna stranka. Lider liberala Miodrag �ivkovi� najavio je da �e u slu�aju istupanja narodnjaka iz vlade, oni pru�iti podr�ku DPS-u i SDP-u u pripremi referenduma na kojem bi se gra�ani izjasnili o nezavisnosti Crne Gore. Socijalisti�ka narodna partija, sude�i prema rije�ima potpredsjedika Predraga Bulatovi�a, smatra nezamislivim bilo kakvu prekompoziciju politi�ke scene bez vanrednih parlamentarnih izbora, tako da analiti�ari procjenjuju da narodnjaci i SNP prakti�no �ele da se odugovla�i pitanje organizacije referenduma ra�unaju�i da s vremenom na snazi dobija njihovo zalaganje za o�uvanje zajednice Crne Gore i Srbije, pogotovo ukoliko u me�uvremenu Jugoslavija postane �lan jo� nekih me�unarodnih organizacija, prije svega MMF-a.
Istra�ivanja javnog mnjenja opet govore o rastu broja pristalica nezavisne Crne Gore, tako da Sr�an Darmanovi�, direktor podgori�kog Centra za demokratska istra�ivanja, ka�e da bi se u ovom trenutku 65 odsto gra�ana Crne Gore izjasnilo za nezavisnost. Poslije promjena u Beogradu, sve �e��e se mogu �uti ocjene da nezavisnost izborena i sa malom natopolovi�nom ve�inom sada ne bi bila nikakav rizik za o�uvanje stabilnosti, odnosno da bi se izbjegli sukobi u Crnoj Gori koji su bili realnost donedavno i pri samom pominjanju referenduma.
Velizar Brajovi�
