Po�ta

Vreme broj 521, 28. decembar 2000.

Kriti�ki duh
"No� u molitvi"; "Vreme" br. 518; "Nema dr�avne religije"; "Vreme" br. 520

Da li �emo od jednog autoritarnog re�ima, re�ima jednog �oveka, pre�i u dru�tvo kojim �e posredno vladati onaj drugi bog, koji �e pla�iti i zastra�ivati ljude? Da li �e Crkva opet biti sredstvo i argument kojim �e se ljudi dr�ati u pokornosti? Jesam za demokratske promene u dru�tvu. Ali nisam za dru�tvo u kome vlast koristi crkvenu predstavu Boga kao nepobedivo sredstvo pritiska za postizanje svojih ciljeva � i obrnuto. Nisam za Pavlovo mi�ljenje da je "vlast od Boga postavljena i odre�ena, ona 'slu�i Bogu' da ma�em 'pravedno kazni' onoga koji �ini zlo" (Rim 13).

Uostalom kakve veze ima demokratija sa onim delovima u Bibliji u kojima se pojavljuje onaj surovi i ka�njavaju�i bog? Vi�e po�tovanja prema �oveku, pa �ak i prema �ivotinjama, vi�e ljubavi i tolerancije vidim u na�em ustavu nego u takvom crkvenom u�enju.

Kao majka, kao profesor, kao akademski gra�anin koji je za stvarna ljudska prava i slobode ljudi protiv sam nekog napre�ac donetog zakona kojim �e se unakaziti mlade generacije. Mladi ljudi moraju imati pravo da sami odlu�e u kakvog �e boga verovati, i da li �e uop�te verovati u njega. A to mogu odlu�iti samo kao zreli, suvereni, punoletni, samosvesni ljudi vaspitani da po�tuju ljudska prava, slobodu govora, mi�ljenja i verskog opredeljenja svakog �oveka.

Za�to ne istorija religije sa predava�ima kriti�kog duha, koji kriti�ki smeju i mogu sagledavati i prou�avati sve postoje�e religije? Za�to popovi jedne konfesije?

Sne�ana Milovanovi�, Beograd

Predsedni�e, pro�itajte to ponovo
"Sevap u somunu"; "Vreme" br. 520

Taman sam se bila zabrinula da �e nestajanje op�tenarodne psihopatologije sa javne scene zna�iti i manjak inspiracije za izvanrednog Teofila Pan�i�a, ali mi je "Sevap u somunu" vratio nadu. Bi�e, dakle, jo� veselja u rubrici "Nuspojave", a bogami i �ire... G. Ko�tunice �to se ti�e, verujem (a) da, kao normalan �ovek, �ita novine; (b) da, kao pametan �ovek, ozbiljno shvata ono �to o njemu pi�u pametni ljudi i (c) da je, kao ozbiljan �ovek i politi�ar, spreman da u�i i ispravlja svoje gre�ke. Elem � pro�itajte to ponovo, Predsedni�e. I dr�ite se � nije vam lako, o�ekivanja su ogromna. Otprilike onolika koliki su po�tovanje, poverenje i podr�ka koje imate.

Nada Kora�, Beograd

U�iti i samo u�iti
"Nit"; "Vreme" br. 520

Da li se za bli�u ili dalju budu�nost razmatra ideja formiranja institucije koja bi se bavila �kolovanjem visokog kadra za saveznu ili republi�ku administraciju (primer ENA u Frnacuskoj � Ecole Nationale d'administration � koja formira budu�e ministre, prefee, diplomate, ali i �efove velikih nacionalnih firmi)? Tako bi budu�e generacije kona�no imale prave stru�njake na pravim mestima u zemlji a i u inostranstvu, �ime bi se izbeglo da raznorazne kursad�ije, prvoborci, podanici, lojalni i ostali... sa nikakvim poznavanjem svetskih kretanja i politike, sa do suza sme�nim (ne)poznavanjem stranih jezika, monumentalno nestru�ni, zastra�uju�e sumnjivog morala i integriteta i uverljivo necivilizovani zauzimaju najvi�e i najodgovornije funkcije � i to godinama!!! (I usput u�asno zaga�uju sve vrste i oblike medija svojom izuzetno bogatom panoplijom neznanja i arogantnom zatucano��u.)

Primera je toliko, gospodo, da svi, u to sam siguran, ne bi stali u celokupnu antologiju "Vremena".

Stoga, da ne bismo imali �losere za bankare, hirurge za zidare, a budale za vladare, uzdam se u va�, za sada razvijen, ose�aj odgovornosti prema vremenu koje dolazi.

Svetislav Ikovi�, Pariz

prethodni sadr�aj naredni

vrh