| Politika |
Vreme broj 523, 11. januar 2001. |
�panijaVojni �ernobil U celoj stvari brine poprili�na sebi�nost kako medija tako i zvani�nika
koji se gotovo isklju�ivo bave svojim vojnicima i njihovim zdravljem, a
retko ko postavlja klju�no pitanje koje, sva je logika, mora da glasi:
ako oboljevaju vojnici koji tamo privremeno borave, �ta je sa lokalnim
stanovni�tvom koje tamo �ivi �panija je, kao i druge zemlje Zapada �iji su vojnici u sastavu mirovnih snaga na Kosovu, ovih dana u stanju blage panike zbog oboljenja i smrti nekolicine savezni�kih vojnika koji su bili na Kosovu ili u Bosni i Hercegovini. Iako se vlada iz sve snage trudi da doka�e kako smrt �etiri vojnika, jednog koji je bio na Kosovu i trojice koji su slu�ili u Hercegovini, nema nikakve veze sa kori��enjem municije punjene osiroma�enim uranijumom koju je NATO upotrebio prilikom intervencije u Bosni i na Kosovu, sve je manje onih koji veruju u zvani�nu verziju a sve vi�e onih koji tra�e obja�njenja i garancije. U celoj stvari brine poprili�na sebi�nost kako medija tako i zvani�nika koji se gotovo isklju�ivo bave svojim vojnicima i njihovim zdravljem, a retko ko postavlja klju�no pitanje koje, sva je logika, mora da glasi: ako oboljevaju vojnici koji tamo privremeno borave, �ta je sa lokalnim stanovni�tvom koje tamo �ivi? Jedan od retkih izuzetaka je knji�evnik i istori�ar Alfred Bosk, koji je u nedeljnom broju "El periodiko de Katalunja" pod naslov "Amigo uranium" postavio to, rekli bismo, klju�no pitanje. "Ako nekoliko hiljada vojnika trpi toliko, �ta je sa lokalnim stanovni�tvom? Ko brine o obolelim Kosovarima? Koje su druge eksperimente oslobodioci izvr�ili sa ljudima koje su do�li da za�tite", pita se Bosk.
"Znali smo da je Pentagon od saveznika sakrio va�ne informacije �rtvuju�i istinu efikasnosti. Sada, me�utim, raste sumnja da �e vojnici koji nisu pali na bojnom polju do�iveti agoniju u bolnicama", pi�e Madridehos lansiraju�i tezu da bi posledice kori��enja municije sa osiroma�enim uranijumom mogle biti "blagi vojni �ernobil" prikriven rigoroznom vojnom cenzurom Atlantske alijanse. Autor podse�a da su Va�ington, London i Otava dve godine kasnili sa priznanjem zdravstvenih problema koje je imalo oko 100.000 vojnika koji su u�estvovali u Zalivskom ratu 1991. On tako�e zamera Evropi na poslu�ni�koj ulozi pred Va�ingtonom i podse�a da evropski saveznici nisu bili ni informisani ni saglasni sa bombardovanjem Televizije Beograd ili kineske ambasade u Beogradu. Na kraju, Madridehos tra�i zabranu ove vrste oru�ja. Dok ministar odbrane Federiko Triljo energi�no demantuje bilo kakvu uzro�no-posledi�nu vezu izme�u smrti �etiri �panska vojnika i kori��enja uranijuma, �tampa pa�ljivo analizira situaciju. Pozivaju�i se na Kancelariju za za�titu vojnika, novine pi�u da dvadesetak vojnika koji su bili na Kosovu i u Bosni ima "balkanski sindrom". Ne isklju�uje se preduzimanje legalnih akcija protiv nadle�nih organa vlasti ukoliko izve�taji nezavisne lekarske komisije, koja bi trebalo da se sastane tokom nedelje, daju dovoljno povoda za to. Isti izvori navode da �etiri vojnika boluju od leukemije, dok 13 ima "zabrinjavaju�e simptome" pre izricanja kona�ne dijagnoze. Dosad su u �paniji umrla �etiri vojnika koji su bili na slu�bi u Bosni i na Kosovu: Antonio Gonzales Lopez bio je na Kosovu a umro je od leukemije, dok su tri prethodna slu�aja vezana za boravak u Hercegovini, a uzroci smrti su rak i tumor na mozgu. Pukovnik Luis Viljaljonga, u ime Ministarstva odbrane, tvrdi da "nema dokaza" i da su se bolesti razvile "prirodnim putem". On tvrdi da su "sve probe pokazale negativne rezultate", mada ne navodi koliko je od 32.000 �panskih vojnika koji su bili na Balkanu podvrgnuto analizama i detaljnim pregledima. U izvesnoj suprotnosti sa njegovom tvrdnjom jeste otvaranje posebne slu�be "za konsultacije" u kojoj �e lekari de�urati 24 sata. Od politi�kih partija zasad su u prozivanju vlade najglasnije Ujedinjena levica, koja se tokom napada NATO-a na Jugoslaviju jedina otvoreno suprotstavljala bombardovanju, i PNV, Baskijska nacionalisti�ka partija. Bilo kako bilo, i �panija je u kolu u koje je u�la poslu�ni�ki sprovede�i "zajedni�ku evropsku politiku" diktiranu iz Va�ingtona, i sada mora da "igra" po neprijatnom taktu koji diktiraju sve ozbiljnije posledice "balkanskog sindroma". Javnost je sve nervoznija i s pravom se pita kako to da vojnici raznih nacionalnosti boluju i umiru od iste bolesti. Vladimir Stankovi� |