Vreme broj 528, 15. februar 2001.

Alijansa za promjene ima snažnu podršku međunarodne zajednice, čiji se predstavnici do sada nisu trudili da sakriju odbojan stav prema nacionalnim strankama 

Iako su opšti izbori u BiH održani još u prvoj polovini novembra, organi vlasti u Federaciji BiH, ali i na nivou države Bosne i Hercegovine još nisu konstituisani. Razlog je sukob dvije političke grupacije unutar Federacije BiH. Prva je dosadašnji vladajući duo Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), koji je, gledano na nivou cijelog entiteta, dobio znatno manje glasova u odnosu na prethodne izbore. Međutim, između ove dvije stranke postoji snažna disproporcija u izbornom uspjehu, jer je glasove izgubila prvenstveno SDA, dobivši ispod 40 odsto povjerenja Bošnjaka, dok je HDZ čak i ojačao svoje pozicije sa preko 70 odsto hrvatskih glasova. Druga politička grupacija je Alijansa za promjene, postizborna koalicija sastavljena od Socijaldemokratske partije (SDP), Stranke za BiH i još nekoliko manjih stranaka, koje su "jezičak na vagi" i obezbjeđuju tijesnu parlamentarnu većinu. 

Zanimljivo je da nijedna od grupacija nije politički homogena i reklo bi se da je riječ više o savezima za dobijanje vlasti nego srodnim političkim grupacijama. Posebno je zanimljiva situacija unutar Alijanse za promjene gdje udružene partije imaju malo zajedničkog. SDP je klasična ljevica, dok je Stranka za BiH u suštini nacionalna stranka koja naginje udesno. U ovom savezu je još i Bosanska patriotska stranka nekadašnjeg komandanta Armije BiH Sefera Halilovića, te dvije hrvatske stranke – Nova hrvatska inicijativa i Hrvatska seljačka stranka, koje nemaju značajniju podršku hrvatskog naroda. Alijansa ima tijesnu većinu u Parlamentu Federacije BiH, a u državnom Parlamentu BiH mora da koketira sa strankama iz Republike Srpske, jer bez njih ne može da ostvari vlast.

REZULTAT REAKCIJA: Prvi rezultati postojanja Alijanse osjetili su se prilikom izbora čelnih ljudi Parlamenta Federacije BiH, kada su ključna mjesta dobili predstavnici stranaka iz ovog saveza. Bilo je to prvi put u poslednjih deset godina da su SDA i HDZ odstranjene iz vlasti. Međutim, zanimljivo je da se personalno rukovodstvo novog parlamenta nije previše izmijenilo, jer su na nekim čelnim funkcijama ostali kadrovi iz Stranke za BiH, koja je u starom sazivu bila sa SDA. Riječ je više o "presvlaćenju dresova", nego o suštinskim promjenama. Kako sada stvari stoje, Alijansa će uspjeti obezbijediti većinu i za formiranje vlada, kako u Federaciji BiH tako u savezu sa nekim srpskim strankama, i na nivou države BiH.

Na ovakav razvoj situacije žestoko je reagovala HDZ, koja je i na ovim izborima osvojila više od 70 odsto glasova bosanskih Hrvata. Ova stranka, naime, smatra da zahvaljujući tolikoj podršci hrvatskog glasačkog tijela, predstavlja ekskluzivnog reprezenta Hrvata u BiH i da njeno isključivanje iz vlasti znači ukidanje ravnopravnosti za hrvatski narod u BiH. S druge strane, Alijansa za promjene smatra da HDZ nije isključivi predstavnik bosanskih Hrvata i stoga za hrvatske funkcije u vlasti predlaže Hrvate iz SDP-a, donekle multietničke partije, i manjih hrvatskih partija, članica Alijanse, koje među Hrvatima imaju vrlo mali uticaj. HDZ naglašava da bi uvođenje u vlast osoba iz partija koje nisu većinska volja hrvatskog naroda bio snažan udarac ravnopravnosti u BiH i da bi time bio narušen konstitutivni položaj Hrvata u zemlji. Stoga su poslanici HDZ-a prekinuli sudjelovanje u Parlamentu Federacije, ljuti što niko iz njihove partije nije izabran u rukovodstvo.

Kada je u pitanju formiranje vlasti na nivou države, Alijansa za promjene ima većinu u parlamentu zahvaljujući načelnoj podršci dvije partije iz Republike Srpske – Partije demokratskog progresa, premijera RS Mladena Ivanića i Nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika. One se politički ne slažu sa Alijansom, ali podržavaju promjenu vlasti, a posebno mogućnost da njihovi kadrovi uđu u novu vladu BiH.

POLITIČKA KRIZA: Međutim, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nedavno je imenovalo Martina Raguža iz HDZ-a za mandatara Vlade BiH. Martin Raguž je istaknuti član HDZ-a, ali je političku karijeru počeo u Liberalnoj stranci. No, u trendu nacionalnih podjela početkom rata prešao je u najjaču hrvatsku stranku. Međutim, Ragužova kandidatura otvorila je političku krizu u zemlji, jer mu Parlament BiH, u kojem većinu ima Alijansa za promjene i pomenute dvije partije iz Republike Srpske, nije dao podršku. Sada je obaveza Predsjedništva da imenuje novog mandatara. SDP kao pojedinačno najjača stranka predložila je Božidara Matića, predsjednika Akademije nauka BiH. Matić, inače član SDP-a, po nacionalnosti je Hrvat, ali se uvijek zalagao za stvaranje građanske BiH i protiv je nacionalnog organizovanja. Ukoliko on bude izabran za premijera, na čelu države bio bi čovjek koji gotovo nema nikakvu podršku Hrvata u BiH, a faktički ih predstavlja. HDZ na tako nešto već dugo upozorava.

Ostaje veliko pitanje hoće li Predsjedništvo prihvatiti prijedlog SDP-a. Hrvatski i bošnjački član Ante Jelavić i Halid Genjac su iz HDZ-a i SDA, dok je predsjedavajući Živko Radišić, koji je na čelu Socijalističke partije, sada u postizbornom savezu sa SDS-om. Treba podsjetiti da je ovaj saziv Predsjedništva BiH star više od dvije godine i ne odražava volju birača koja se odslikava u Parlamentu BiH. Međutim, kako se opšti i predsjednički izbori nisu održali u isto vrijeme, ova disproporcija je logična.

Ante Jelavić je već izjavio da ni po cijenu smjene neće dati saglasnost za Matićevo imenovanje, a rukovodstvo HDZ-a je najavilo da će prekinuti sudjelovanje u vlasti i na državnom nivou, ukoliko ga Alijansa izgura iz vlasti i postavi svoje "hrvatske marionete". Neki pojedinci iz HDZ-a već najavljuju da će Hrvati, radi održanja ravnopravnosti, oformiti svoju teritorijalnu jedinicu – tzv. treći entitet, što bi praktično bilo mijenjanje Dejtonskog sporazuma, koji je stvorio dva entiteta. Međutim, međunarodna zajednica je u više navrata odbacila bilo kakvu ideju o stvaranju ovog entiteta. Posebno opasnom ovu odluku čini činjenica da teritorijalno razgraničenje između Hrvata i Bošnjaka nije napravljeno, te se mnogi gradovi smatraju nacionalno spornim. Dakle, pokušaj stvaranja novog entiteta možda bi mogao dovesti i do novog rata.

HDZ NA UDARU: Alijansa za promjene ima snažnu podršku međunarodne zajednice, čiji se predstavnici do sada nisu trudili da sakriju odbojan stav prema nacionalnim strankama. Posebno je na udaru HDZ, koji se već duže vrijeme otvoreno konfrontira sa međunarodnim autoritetima. Mnogi su skloni reći da je za preko 70 postotnu podršku Hrvata HDZ-u kriva upravo međunarodna zajednica, koja je nastojala da ovu partiju ocrni i proglasi antidejtonskom i šovinističkom. Takvi pokušaji su bosanske Hrvate, inače najmalobrojniji narod u BiH, još više učvrstili u ubjeđenju da im se žele oduzeti konstitutivnost i ravnopravnost. Očigledno se, bar kada je u pitanju HDZ, igralo na "pogrešnu loptu", koja je multiplicirala teškoće obuzdavanja konzervativnih i antidejtonskih struja unutar ove partije.

Shodno ovakvoj politici međunarodne zajednice, njeni pojedini predstavnici poduzeli su intenzivnu aktivnost na rušenju kandidature Martina Raguža. Na udaru su bili posebno članovi Predsjedništva BiH, koji po ustavu moraju predložiti mandatara državne vlade. U tom kontekstu treba posmatrati i nedavnu najavu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Živka Radišića o uskraćivanju agremana američkom ambasadoru Tomasu Mileru zbog "prekoračenja diplomatskih ovlaštenja". Pod tim je Radišić podrazumijevao miješanja u unutarstranačke odnose u zemlji.

Ambasador Miler, reagujući na prijetnju, saopštio je da je iz Vašingtona još jednom dobio punu podršku za svoje djelovanje u BiH. Tom prilikom je konstatovao da ovakvo ponašanje državnog predsjedništva može prvenstveno štetiti BiH, a ne njemu kao pojedincu. "U ovu zemlju SAD ulažu stotine miliona dolara. Kako da objasnim novoj administraciji da nastavi davati pare, a da prvi političar u BiH traži uskraćivanje povjerenja svom ambasdoru", rekao je Miler.   

Tomas Miler uživa veliku podršku bošnjačkih krugova u Sarajevu zbog snažnog zalaganja za očuvanje Bosne i Hercegovine. U nekoliko navrata je oštrim riječnikom kritikovao SDS i HDZ, a više puta je javno dao podršku Alijansi za promjene.

Međutim, Radišićeve kolege Genjac i Jelavić brzo su se ogradili od ovakve najave. To je kasnije uvijeno učinio i Živko Radišić. Ovakvo "pokajanje" tročlanog vrha države iskoristio je visoki predstavnik Volfgang Petrič koji je zatražio od Predsjedništva da hitno imenuje mandatara koji može obezbijediti većinu u parlamentu. Ako Predsjedništvo ostane dosljedno u neprihvatanju kandidata iz SDP-a, nije isključeno da Petrič iskoristi svoja ovlaštenja i nametne mandatara. To će definitivno značiti uvođenje protektorata u BiH, ali i pomicanje sa trenutne mrtve tačke.

Radenko Udovičić

prethodni sadržaj naredni