---

Hrvatska kriza u BiH >

Utuk na utuk

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Volfgang Petrič donio je u svom mandatu do sada najoštriju političku odluku. Sa političkih i državnih funkcija smijenio je sve čelne ljude Hrvatske demokratske zajednice

Iako je do prije samo nekoliko mjeseci izgledalo da Bosna i Hercegovina dobiva konture stabilnog političkog društva, te da ratne rane postaju manje bolne, a nacionalne nesuglasice gube na intenzitetu, čemu su znatno doprinijele demokratske promjene u Hrvatskoj i Srbiji – zemlja se ponovo našla u teškoj političkoj krizi. Najjača stranka bosanskih Hrvata – Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), nezadovoljna zbog istiskivanja iz vlasti na državnom i entitetskom nivou – inicirala je proglašenje hrvatske samouprave, čime se faktički stvorio treći entitet u BiH.

Na Hrvatskom narodnom saboru održanom u Mostaru 3. marta predstavnici HDZ-a i delegati iz još nekoliko manjih stranaka, te predstavnici crkve i raznih društvenih organizacija, mahom iz Hercegovine, oformili su paradržavnu tvorevinu na teritoriji gdje većinski živi hrvatski narod.

Razlog za jednostrano formiranje novog entiteta u BiH seže u doba samog stvaranja Federacije BiH 1994. godine, zajedničkog entiteta Bošnjaka i Hrvata. Međutim, kako je ta tvorevina nastala pod međunarodnim pritisakom, i kako nikada nije istinski zaživjela zbog konstantnog sukobljavanja bošnjačkog i hrvatskog nacionalizma, predstavnici HDZ-a su uvijek isticali želju za posebnim – svojim – entitetom čime bi se, po njihovom mišljenju, stvorila BiH sastavljena od tri ravnopravna nacionalna dijela; svaki narod bi u tom slučaju imao jednaka prava u zajedničkim institucijama.

KRUPAN POREMEĆAJ: Direktan povod za konačno ostvarivanje ove težnje bilo je stvaranje Alijanse za promjene u Federaciji BiH, postizborne koalicije sastavljene od Socijaldemokratske partije (SDP) i Stranke za BiH, te još dvije manje hrvatske partije. Ova alijansa je preuzela vlast u Federaciji BiH, a HDZ potpuno istisnula iz vlasti. Slično je bilo i na državnom nivou, gdje se Alijansa udružila sa pojedinim srpskim partijama. U takvoj kombinaciji snaga, HDZ je i na državnom nivou prebačen u opoziciju.

Odlazak u opoziciju nije ništa čudno za jednonacionalna i demokratska društva. Ali u BiH, koja je tronacionalna država i u kojoj se u najvišoj vlasti primjenjuje personalni nacionalni ključ, istiskivanje iz vlasti HDZ-a moralo je dovesti do krupnih političkih poremećaja. Naime, HDZ je osvojio više od 70 odsto glasova bosanskih Hrvata na prošlim izborima. Dakle, uživa ogromnu podršku jednog od tri konstitutivna naroda u BiH. Međutim, Alijansa za promjene, zahvaljujući činjenici da ima parlamentarnu većinu i da se u okviru nje nalaze hrvatski kadrovi, imenovala je za hrvatske funkcije u vlasti Hrvate koji objektivno nemaju podršku hrvatskog glasačkog tijela.

Nakon toga HDZ je napustio najviše nivoe vlasti u državi, poručivši da neće priznavati nikakvu vlast bez predstavnika iz ove stranke. Cijelom ovom procesu kumovala je međunarodna zajednica, koja je otvoreno stala iza umjerenijih snaga u BiH, a HDZ, SDS i SDA proglasila krivcem za sve loše što se događalo posljednjih deset godina.

Na saboru u Mostaru donijeto je niz odluka čije će provedbe ozbiljno ugroziti opstanak Bosne i Hercegovine, a posebno Federacije BiH. Prevashodno je potcrtan stav da Hrvati u BiH više ne priznaju organe vlasti u BiH. Odlučeno je da se proglasi hrvatska samouprava na čijem će čelu biti Zakonodavno vijeće sastavljeno od predstavnika Hrvata koji su dobili glasove na prošlim izborima. Za izvršenje odluka ovog tijela biće formirana neka vrsta vlade. Funkcionisanje ovih institucija, ali i čitave paradržavne tvorevine, obezbjeđivaće se iz javnih prihoda koji će se preusmjeriti ka novim organima vlasti. Naime, područja na kojima su Hrvati u većini, po odlukama ovog skupa, trebalo bi da prestanu uplaćivati poreze i doprinose u budžet Federacije BiH, već ih preusmjeriti ka novoj, hrvatskoj jedinici. Naglašeno je da će ovakav ustroj vlasti postojati sve dok se ne izvrši ustavna transformacija Bosne i Hercegovine u kojoj bi se obezbijedila puna ravnopravnost hrvatskog naroda. U tom smislu Hrvatski narodni sabor je usvojio platformu za preuređenje BiH koju je proslijedio Vijeću sigurnosti UN, američkom predsjedniku Bušu i članicama Evropske unije. Insistira se na stvaranju federalne države Bosne i Hercegovine, koja bi se sastojala od više federalnih jedinica, s jednakim pravima i odgovornostima. Zanimljivo je da bi u svakoj jedinici jedan od konstitutivnih naroda bio većinski, ali bi i druga dva naroda bila potpuno ravnopravna i konstitutivna. Nova federalna država imala bi zajedničke institucije koje bi djelovale na načelu pariteta, konsenzusa i rotacije.

ZABRANE: Odmah nakon održavanja Sabora, stigle su žestoke reakcije iz međunarodne zajednice, koja već duže vrijeme upozorava HDZ da se okani nakane o stvaranju samouprave, koja je najgrublje kršenje Dejtonskog sporazuma. Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Volfgang Petrič donio je u svom mandatu do sada najoštriju političku odluku. Sa političkih i državnih funkcija smijenio je sve čelne ljude Hrvatske demokratske zajednice. Ova odluka obuhvatila je predsjednika stranke, inače člana Predsjedništva BiH Antu Jelavića, poslanika u BiH parlamentu i donedavnog predsjednika Federacije BiH Ivu Andrića Lužanskog, te visoke hrvatske dužnosnike Marka Tokića i Zdravka Batinića. Njima je zabranjeno svako političko angažovanje i učešće na izborima.

Takođe se razmatra mogućnost da se najvišim funkcionerima HDZ-a zabrani ulazak u zemlje Evropske unije, što je svojevremeno bila mjera protiv najbližih saradnika Slobodana Miloševića. Čak postoji i opcija da se od vlasti u Republici Hrvatskoj zatraži oduzimanje hrvatskih pasoša ovim funkcionerima, jer svi Hrvati u BiH imaju dvojno državljanstvo, bh i hrvatsko. No, pored personalnih sankcija, međunarodna zajednica planira i ekonomske sankcije protiv hrvatske samouprave. Iako je Petrič rekao da sankcije neće biti usmjerene protiv hrvatskog naroda, može se očekivati da će sve banke, preduzeća i institucije koje budu podržavale ovu samoupravu biti izolovane, a da će im bilo kakva međunarodna pomoć biti uskraćena. Jasno je da je međunarodna zajednica odlučna da ne dozvoli zaživljavanje hrvatske samouprave. Ozbiljna politička karijera visokih dužnosnika HDZ-a defnitivno je pokopana, a čitav privredni sistem u zapadnoj Hercegovini, inače veoma uspješan, biće uništen ukoliko se stavi na stranu samouprave.

SRPSKI ZAOKRET: Bošnjačke reakcije na formiranje hrvatske samouprave takođe su bile žestoke. Čelništvo Stranke demokratske akcije ocijenilo je da je najnovijim hrvatskim potezima uveliko kumovala međunarodna zajednica svojim pristrasnim odnosom prema Alijansi za promjene. Međutim, stvaranje Hrvatskog narodnog sabora nazvano je "opasnim i nelegalnim". Sve bošnjačke partije i institucije nazvale su hrvatsku samoupravu "reinkarnacijom Herceg-Bosne".

Kada je u pitanju srpska strana, došlo je do snažnog zaokreta u odnosu na ovaj problem. Tokom postratnih godina srpske stranke, a posebno SDS, imale su simpatije prema hrvatskim zahtjevima za stvaranje trećeg entiteta, jer su hrvatski zahtjevi bili u suštini decentralistički, što je odgovaralo i srpskoj strani.

Naime, i bh-Srbi i bh-Hrvati imali su zajednički stav da BiH mora biti apsolutno decentralizovana država sa minimumom zajedničkih nadležnosti. Stoga su srpske stranke smatrale da će i Republika Srpska imati više samostalnosti ukoliko se Federacija BiH podjeli na dva nacionalna dijela. Međutim, kako hrvatski zahtjevi za stvaranje trećeg entiteta nisu imali nikakvu podršku iz međunarodne zajednice, a u posljednje vrijeme ni iz Hrvatske, HDZ se odlučio da predloži stvaranje BiH sastavljene od više federalnih jedinica, što praktično znači ukidanje Republike Srpske i Federacije BiH. Ovakav prijedlog se temelji na procjeni HDZ-a da će međunarodna zajednica, ali i Bošnjaci, prije prihvatiti ovakvo preuređenje BiH nego čistu tronacionalnu podjelu.

Čim su dužnosnici HDZ-a predočili ovakve prijedloge, izgubili su svaku podršku iz Republike Srpske, jer su sve tamošnje političke snage izrazito protiv bilo kakve ideje o ukidanju ovog entiteta. HDZ je od dojučerašnjeg saveznika u decentralizovanju Bosne postao najveća opasnost za Republiku Srpsku. Ne treba stoga da čudi gotovo ekspresna izrada i potpisivanje sporazuma o specijalnim odnosima između Republike Srpske i SR Jugoslavije. Srpske vlasti su željele da i ovim sporazumom potcrtaju postojanje Republike Srpske. Ako bi neko čak i pokušao da ukine ovaj entitet, morao bi da se suprotstavi i novim vlastima u Jugoslaviji, koje imaju snažnu podršku međunarodne zajednice.

ZABRINUTA HRVATSKA: Bosansko pitanje je ponovo zabrinulo vlasti u Hrvatskoj. One nisu podržale odluku o hrvatskoj samoupravi u BiH, ali traže hitan dijalog. Predsjednik HSLS-a, iz hrvatske šestorke, Dražen Budiša predložio je da se defnira nova unutrašnja organizacija BiH kao države sa 10 do 12 kantona, i da se ukinu entiteti kao nacionalne ekskluzivne teritorije. Slično razmišlja i hrvatski predsjednik Stipe Mesić, i nije isključeno da Hrvatska uskoro izađe za zvaničnim stavom o preuređenju Bosne i Hercegovine.

Upravo zbog snažnog protivljenja srpske strane, nerealno je očekivati neku novu konferenciju o BiH, ili bar ne u obimu kakav priželjkuje HDZ. Neosporno je da je HDZ donekle skrenuo pažnju na problem Hrvata u BiH. Međunarodna zajednica već duže vremena vuče poteze koji vode relativiziranju nacionalnih isključivosti u BiH. Međutim, teško da će podržati zahtjeve za ukidanje entiteta jer bi to otvorilo krizu neslućenih razmjera. Ali, ipak, sve češći zahtjevi kako sa hrvatske tako i sa bošnjačke strane uzrokovaće da se Republika Srpska nađe pred sve oštrijim međunarodnim zahtjevima da se omogući nesmetan povratak izbjeglica i obezbjedi u njoj puna ravnopravnost Bošnjaka i Hrvata. Ako vlasti u Republici Srpskoj ove zahtjeve shvate ne kao nužno zlo već kao prihvatanje civilizacijskih vrijednosti, time će se na najbolji način suprotstaviti težnjama za ukidanje ovog entiteta.

 

POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI		ODŠTAMPAJ TEKST

---