<< VESTI | | 13.11.2016 22:56
Izbori u Bugarskoj >
Pobedio general Rumen Radev, socijalista
 Izjavio da Bugarska treba ostane aktivan član EU i NATO, ali zastupa tešnju saradnju s Putinom i ukidanje sankcija Rusiji
Kandidat Bugarske socijalističke partije BSP, general Rumen Radev u drugom krugu izbora pobedio je kandidatkinju desne partije GERB dosadašnju predsednicu parlamenta Cecku Cačevu.
General-major Rumen Radev rođen je 18. juna 1963. godine u Dimitrovgradu u Bugarskoj. Nakon završetka matematičke gimnazije upisuje Vojnu vazduhoplovnu školu u Dolna Mitropolija. Obučavan je i u Sjedinjenim Američkim Državama. Završio je bugarsku vojnu akademiju Georgi Rakovski. Godine 2000. postao je doktor vojnih nauka. Od 2003. do 2009. bio je načelnik štaba i komandant vazduhoplovne baze, "Graf Ignatijev". Od 2009. do 2014. je bio zamenik, potom komandant bugarske avijacije. U avgustu 2016. godine demonstrativno je podneo ostavku i krenuo je u izbornu kampanju kao nezavisni kandidat, ali je dobio podršku Socijalističke partije Bugarske.
On će u petogodišnjem mandatu naslediti Rosena Plevnelijeva, proevropski orjentisanog predsednika, koji je otvoreno iznosio kritike na račun ruskog predsednika Vladimira Putina.
Naglasio je da namerava da vodi izbalansiranu spoljnu politiku, tako da bi Bugarska mogla aktivno učestvuje u formiranju evropske i međunarodne politike, da ostane aktivan član EU i NATO. U toku kampanje Radev je inače pozivao je na ukidanje sankcija Rusiji.
Bugarski portal news.bg , pozivajući se na agenciju AFP, iznosi ocenu da "general Rumen Radev, novoizabrani bugarski predsednik rusofil, bivši komandant vazduhoplovnih snaga, bez ikakvog političkog iskustva, može najbedniju zemlju u evropi da odvede u moskovsku orbitu..."
Agencija AFP zapravo ide dalje i kaže pozivajući se na "posmatrače" kako će eks-komunistička Bugarska, koja odavno hoda po žici izeđu Moskve i Brisela, krenuti prema ruskoj orbiti, što je trend viđen širom istočne i centralne Evrope u okviru rastućeg evroskepticizma, a da je obližnja Moldavija spremna da izabere a proruskod predsednika...
Ruski mediji su javljali o pobedi Radeva, koga i oni nazivaju proruskim kandidatom, ali su, čini se, veće interesovanje pokazali za izbore u Moldaviji i za pobedu socijaliste Igora Dodona, koji se zalaže za tešnje veze s Rusijom i zastupa ideju o rešavanju problema Pridnjestrovlja federalizacijom Moldavije, što, pre svega znači da ruski mirotvorci ostanu u Moldaviji, što ne žele pristalice konkurentskog kandidata Maje Sandu koja teži ujedinjavanju s Rumunijom, ali ni SAD...
Agencija Rojters navodi da Radev tečno govori engleski, nemački i ruski, da mu je omiljena knjiga "Braća Karamovi" Fjodora Dostojevskog i knjigu Odisej iz Bagdada" Erika Emanuela Smita koja govori o iračkom emigrantu.
Radio Svoboda, bugarska verzija američkog Radija Slobodna Evropa ga naziva «bugarskim mini-Trampom», i konstatuje da njegov program sadrži borbu protiv korupcije, zatvaranje granice za emigrante s bliskog istoka, i bolje odnose s Vladimirom Putinom.
Radio Svoboda citira bugarskog ekonomistu i politikologa, direktora ekonomskog programa Centra za izučavanje demokratije iz Sofije Ruslana Stefanova, koji konstatuje da je Radev školovan u SAD, ali da je u njegovim mnogobrojnim izjavama izbornoj kampanji, Rumen Radev davao prednost tesnijim vezama Bugarske s Rusijom. Po Stefanovu, general Radev je još kao glavnokomandujući bugarskih vazdušnih snaga davao podršku vojno-tehničkoj saradnji s Moskvom. Iz njegove biografije može se videti da se školovao u NATO, ali da u političkom životu u poslednje vreme jasno zauzeo poziciju na proruskom krilu bugarske politike.
Razloga za to su, po Stefanovu, dva: prvo, Radev je vojnik, a bugarske oružane snage, posebno vazduhoplovstvo odranije u značajnom stepenu zavise od ruske vojne tehnike i tehnologije. Radev je kao vojni pilot bio s Rusima povezan od samog početka karijere. Drugo, proruska nastrojenja u Bugarskoj su u celini dovoljno jaka, osobito među pristalicama Socijalističke partije, koja je podržala kandidaturu Radeva. Proruske izjave su deo populističke platforme. Uz to Radev je, takođe imao i nacionalističku platformu, a u Bugarskoj nacionalizam je iz istorijsko-kulturnih razloga povezan s proruskom orijentacijom. Retorika Radeva je bliska ljudima starijih godišta, a oni su veoma "elektoralno aktivni", smatra Stefanov.
Cecka Cačeva, povezana s desnom partijom GERB i njenim proevropskim kursom je u predizbornoj kampanji jasno stavljala na znanje da Bugasku vidi kao deo evroatlantskog društva. Rumen Radev se na tom planu kolebao: on ne odriče važnost evropskih i evro-atlantskih integracija, ali je pored toga bilo primećeno, da on govori jedno u krugu "svojih" birača, a malo drugačije širokoj publici.
Radev je u izjavi posle izbora potvrdio pretpostavku o tome da će zazeti mekši stav prema Rusiji: «Ja ću biti aktivan u politici za ukidanje sankcija protiv Rusije. Već su mnoge zemlje pozvale na to. Ja ću blisko sarađivati sa vladom i našim partnerima u Evropskoj Uniji o ovoj temi, obećao je Radev.
Agencija Rojters citira izjavu Radeva da je Bugarska mnogo izgubila pretvarajući Rusiju u neprijatelja i konstatuje da Radev zastupa bliže veze s Rusijom i zahteva ukidanje sankcija prema Moskvi. On izjavljuje da Bugarska ne treba da dozvoli da postane "migrantski geto" i zalaže se da bugarska vojska interveniše na granici prema Turskoj u slučaju eskalacije migrantske krize.
Predsednik u Bugarskoj nema velika ovlašćenja, ali izbor za predsednika ima velike političke posledice.
Bugarski premijer Bojko Borisov najavio da će zbog poraza kandidatkinje GERB-a Cačeve podneti ostavku. Ruska agencija Itar Tas konstatuje da otstavka bugarske vlade koja verovatno sledi 15. novembra, neće označiti raspuštanje Narodnog obranja Bugarske i raspisivanje novih parlamentarnih izbora, pošto mandat sadašnjeg predsednika države Rosna Plevnelijeva završava za manje od 3 meseca - 22 januara 2017, pa zato Plevnelijev ne može da raspusti Narodno sobranje, ali može da formira tehničku vladu. O vanrednim izborima će odlučivati Rumen Radev, kada stupi na dužnost. Agencija se poziva na eksperte koji previđaju da će Bugarska narednih meseci prolaziti kroz političku krizu. Socijalistička partija saopštava da neće učestvovati u tehničkoj vladi i da će se boriti za korektnije izborne uslove.
"Bojko Borisov je dugo premijer, ali svojim nedavnim akcijama je pokazao nedostatak državničkog razmišljanja. Očigledno je uplašen, moraće da se radi sa nekim kome neće moći da se komanduje", rekao je general Radev. (novini.bg: Бойко Борисов е дълго време премиер, но с последните си действия показа липса на държавническо мислене. Явно се изплаши, че ще трябва да работи с някой, който няма да може да командва, разкри ген. Радев.)
( Над 2 млн. души гласували за Радев на балотажа, novini.bg, 13.11.2016 | 22:28 )
( Factbox: Former air force commander set to be Bulgaria president, Reuters, Sun Nov 13, 2016 | 2:40pm EST)
( Румен Радев: Днес демокрацията в България победи апатията и страха novini.bg )
( Болгарский мини-Трамп, Радио Свобода, 13 ноября 2016)
( Новият български президент русофил, news.bg 13.11.2016 23:54:48 14.11.2016 00:16:55)
( Bulgaria PM quits after pro-Russia candidate wins presidential vote , AFP, 13. 11. 2016)
( Премьер Болгарии объявил об отставке правительства, ТАСС)
( К России с любовью: на президентских выборах в Молдавии и Болгарии лидируют социалистыrussian.rt.com)
( Болгарские министры не хотят видеть президентом "красного генерала" Радева, ria.ru, 16:3707.11.2016)
POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI | ODŠTAMPAJ TEKST | ||||
|
POVEZANI ČLANCI
Balkan – Između Moskve i Vašingtona >
Bugarska raskrsnica
Milan MiloševićKo je Bojko Borisov
M. M.Megaprojekti >
Rusija obustavlja "Južni tok"
Dokumentacioni centar "Vremena"Bugarska – prevremeni izbori >
Pod udarom narodnog nezadovoljstva
Mila PopovaPala vlada u Bugarskoj
R. S. V.Bojko Borisov osvojio najviše glasova
M. V.Balkanska veza – Svi ljudi Joce Amsterdama >
Bugarski dani i veze Joce Amsterdama
Dejan AnastasijevićAfere >
Pukovnik u bukagijama
Dejan Anastasijević
Sastav bugarske skupštine
• GERB- Građani za evropski razvoj Bugarske (буг. Граждани за европейско развитие на България) (Парламентарна група на ПП ГЕРБ) - 84 poslanika
• Bugarska socijalistička partija leva Bugarska (Парламентарна група "БСП лява България") - 38 poslanika
• Pokret za prava i slobode (Парламентарна група "Движение за права и свободи") - 30 poslanika
• Reformski blok (Парламентарна група "Реформаторски блок") - 22 poslanika
• Patriotski front (Парламентарна група "Патриотичен фронт") - 17 poslanika
• Bugarski demokratski centar (Парламентарна група "Български демократичен център - Народен съюз") - 14 poslanika
• ABV (Парламентарна група "АБВ") - 11 poslanika
• Parija Ataka (Парламентарна група на партия АТАКА) - 11 poslanika
• Van parlamemntarnih grupa (Нечленуващи в ПГ) - 13 poslanika
( Народно събрание на България, 43-то Народно събрание, Парламентарни групи Народното събрание на България )