Autor

lični stav >

Nauka je nežna biljka

Nekome ko nije pokazao minimum volje i kapaciteta da sačini svoj program rada, nego je prepisivao tuđi i zastareli program, ne treba dati na upravljanje jednu od vodećih naučnih kuća u Republici Srbiji

Institucija u kojoj radim, Institut za multidisciplinarna istraživanja Univerziteta u Beogradu, jedna je od vodećih naučnoistraživačkih organizacija u Srbiji. Sa 72 doktora nauka i 32 doktoranda, 50 godina tradicije i velikim brojem nacionalnih i međunarodnih projekata, naš Institut ispunjava sve uslove za status instituta od nacionalnog značaja. Mi spadamo među pet najstarijih multidisciplinarnih instituta na svetu, a naš alumni obuhvata veliki broj ostvarenih naučnih radnika i stručnjaka u različitim oblastima.

Zbog svega navedenog mogu sa sigurnošću reći da Institut predstavlja vredan resurs Republike Srbije. Taj resurs je važan za obrazovanje (ne samo studenata doktorskih i redovnih studija, već i lekara i drugih struka sa kojima sarađujemo), upravu (kroz ekspertize, izradu planova i strategija), privredu (na nedavni poziv Fonda za inovacionu delatnost, naš Institut je prijavio više inovacija od bilo koje druge institucije u Republici), međunarodnu saradnju i promociju zemlje.

Povod za ovaj tekst su aktuelni izbori za direktora Instituta, na kojima je Upravni odbor podržao kandidata koji je dobio negativno mišljenje Naučnog veća. Po Zakonu o nauci i istraživanjima član 62, Naučno veće u procesu izbora direktora daje mišljenje Upravnom odboru. Mišljenje o kandidatima se može a ne mora prihvatiti, što je, čini se, u koliziji sa Zakonom o visokom obrazovanju u kome član 6 kaže da autonomija univerziteta, a naš Institut je deo Univerziteta u Beogradu, podrazumeva i pravo na izbor organa upravljanja. No, bilo kako bilo, ono što najviše zabrinjava jesu razlozi dati u obrazloženju negativnog mišljenja:

1. Neispunjavanje uslova konkursa, po kojima kandidat mora da ima iskustvo u rukovođenju naučnoistraživačkim projektom ili potprojektom.

2. Preuzimanje značajnog dela Programa i plana rada Instituta iz 2008. godine, koji je podneo tadašnji direktor Instituta. Kada kažem preuzimanja, mislim prepisivanja od reči do reči teksta starog više od decenije u Programu i planu za period 2020–2023, zbog čega je podnet i zahtev za utvrđivanje povrede Kodeksa profesionalne etike Univerziteta u Beogradu.

3. Kandidat nema nijedan rad u najvišoj naučnoj kategoriji, niti razvijenu međunarodnu saradnju.

Sve ovo, a posebno skandal sa prepisivanjem, indukovalo je diskusiju između zaposlenih, Veća, Upravnog odbora i Ministarstva, u kojoj se navode različiti formalni i neformalni argumenti. Međutim, čini se da se iz vida gubi jednostavna činjenica da nekome ko nije pokazao minimum volje i/ili kapaciteta da sačini svoj program rada, nego je prepisivao tuđi i zastareli program, ne treba dati na upravljanje jednu od vodećih naučnih kuća u Republici Srbiji.

Zanimljivo je da čitav proces prate i intenzivni pritisci. Na Institutu je pokrenuto potpisivanje "Peticije za poštovanje profesionalnih i etičkih kriterijuma i uslova konkursa za izbor direktora", koju je potpisalo oko polovine naučnika Instituta koji su trenutno u zemlji. Mnogi istraživači, posebno oni mlađi, zbog pritisaka i širenja dezinformacija, nisu se usudili da daju podršku. Takođe, meni lično je priprećeno, kada se raščulo da ću postupiti kao uzbunjivač po ovom pitanju, da će se u medijima postaviti i pitanje mojih "krivičnih prijava", koje nisu ništa drugo do lažne anonimne dojave i kuloarska ogovaranja. Vezano za to mogu samo da kažem: Izvolite, gospodo, izaći pod imenom i prezimenom, pa se vidimo na sudu.

Za kraj, možemo mi diskutovati da li je konkurs sproveden po zakonu ili ne i da li je reč o plagijatu ili ne, ali se ne može raspravljati o zdravom razumu. Ako hoćemo da Univerzitet u Beogradu napreduje na Šangajskoj listi, čemu instituti daju izuzetan doprinos (naš Institut generiše svake godine oko 100 radova, od čega je polovina u najvišoj naučnoj kategoriji), moramo pažljivo negovati nauku koja može mnogo da doprinese, ali predstavlja "nežnu biljku", fragilan sistem koji zahteva i dobro rukovođenje i atmosferu koja promoviše kreativan rad i naučnu izvrsnost. Zato molim u ime mojih kolega i našeg Instituta, kao i nauke u Srbiji: Draga moja državo, ne traći svoje resurse, budi dobar baštovan.

Autor je naučni savetnik


 

POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI ODŠTAMPAJ TEKST