---

Sezona izbora na Balkanu - Republika Srpska >

Između izbora i gladi

"Ako bismo i na ovim izborima izabrali istu vlast, Republika Srpska bi u budućnosti bila zemlja bijede, bolesti, kriminala, izvorište terorizma, tamna rupa na vratima Evrope, zemlja bez nade i posla", upozoravaju neki od ovogodišnjih kandidata na izborima. U sve to, ovaj bosanskohercegovački entitet odavno je duboko zagazio

Ulog u ovogodišnjoj izbornoj kampanji u Srpskoj je kudikamo veći nego u svim dosadašnjim – ovog puta, po prvi put nakon rata, narodni predstavnici biće birani na četiri godine i prvi put po domaćem izbornom zakonu. Otuda i ne čudi prihvatanje makijavelističkog principa u gotovo svim političkim strankama. I dok se političari bore za svaki glas, građani su mahom nezainteresovani, iako su prezasićeni izborima, uglavnom gladni. Najnovija istraživanja o socijalnoj slici zemlje pokazuju da je svaki bosanskohercegovački stanovnik gladan, te da nam zemlja spada u 30 najsiromašnijih na svijetu.

Obećanja se dijele šakom i kapom unatoč tome što ni većina prethodnih nije iskorištena od strane onih kojima su i data. Sam lider Demokratske patriotske stranke Predrag Radić svjestan je da se do sada "previše obećavalo, a malo uradilo", te da "može bolje". Većina stanovnika Republike Sprske gotovo da je uvjerena da "gore ne može".

AFERA ZA AFEROM: A u najskorije vrijeme im se obećava preporod, udoban život bez kriza, zaposlenje, dobra plata... (Sadašnja prosječna plata u Srpskoj iznosi oko 350 KM, dok samo za potrošačku korpu na nju morate dodati još najmanje 150 KM). Neka od tih silnih obećanja sročena su u poruke na izbornim plakatima tako da bi građani iz njih trebalo da shvate kako su im miljenici "jaki na djelu", da su "sve vrijedno stvorili zajedno", da u obnovu zemlje idu "iz sve snage", da je napokon došlo "vrijeme za djela". Buđenje nacionalnih osjećanja ni ove godine nije izostalo tako da Srpska demokratska stranka od svojih glasača traži da glasaju srpski, ma šta to značilo, dok Ivanićeva Partija demokratskog preporoda obećava da će ovaj bh entitet "postati evropski, ali ostati srpski".

Ako se za tren vratimo u stvarnost, teško da bi se ovakvo obećanje moglo ispuniti. Najnovije afere u koje je Srpska upetljana do grla teško da joj mogu omogućiti mjesto u evropskoj porodici. Iz Republike Srpske ("Orao" iz Bijeljine) prodavani su rezervni dijelovi za oružje Iraku, američka vlada je uputila notu bosanskohercegovačkoj i istraga je u toku. Postoji "osnovana sumnja koja se može dokazati da je prekršena rezolucija Savjeta bezbjednosti UN koja se odnosi na Irak", kaže se u dokumentu američke vlade. Još uvijek se ne zna da li su u taj posao prodaje oružja bile uključene i entitetske vlasti, što bi državi, ukoliko se ispostavi tačnim, moglo donijeti ogromne probleme. Nekoliko mjeseci prije toga Vojska Republike Srpske uhvaćena je u prisluškivanju SFOR-a.

Međutim, gotovo je svima jasno kako bi pobjednički kolač mogao biti podijeljen.Većina izbornih ispitivanja pokazuje i dalje nadmoć nacionalnih stranaka, što bi ovoj zemlji moglo ubiti i posljednju nadu. Po dobrom starom običaju, Srpska demokratska stranka i dalje ima jaka uporišta u istočnom dijelu zemlje. Ako se tome doda da stanovnici ovog dijela Srpske u velikom broju izlaze na izbore (neki običavaju reći da se u tim dijelovima najlakše naprave izborne prevare), onda se može očekivati da će ova stranka i ostati najjača u entitetskom parlamentu. Tako da će biti gotovo nemoguće zaobići SDS prilikom stvaranja buduće vlade, što bi moglo dodatno zakomplikovati postizborne političke odnose.

BEZ VELIKOG ODAZIVA: Dragan Kalinić, predsjednik SDS-a, upozorava da u "Republici Srpskoj ne može biti stabilne vlasti bez SDS-a", a pozive nekih stranaka da poslije izbora vlast bude formirana bez SDS-a, on je nazvao "smiješnim spekulacijama". Čak i u redovima opozicije na ovu mogućnost vladanja sa SDS-om ne gledaju s gađenjem – mnogima u ovom trenutku izgleda prihvatljivije stvaranje vlade sa SDS-om nego s Ivanićevim PDP-om. Ako je suditi po žestokom izbornom ratu između Ivanićeve Partije demokratskog progresa i Dodikovih socijaldemokrata, teško je očekivati bilo kakvo postizborno približavanje ovih dviju stranaka.

Prema svim dosadašnjim procjenama, druga stranka u skupštini Republike Srpske mogao bi biti Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata. Najnovija istraživanja banjalučkih "Nezavisnih novina", koja istina zbog bliskosti s Dodikom treba uzeti s rezervom, ukazuju na potpuno izjednačavanje sa SDS-om u pogledu podrške birača.

Sva dosadašnja istraživanja pokazuju da na ovogodišnje izbore neće izaći veliki broj građana. Procjene govore da se radi čak o trećini stanovništva. Ako se tome doda i nekih 16 procenata još uvijek neopredijeljenih, onda je teško stvoriti pravu sliku o ishodu oktobarskih izbora. U javnosti se malo govori i o podatku da je do sada na svim izborima u inostranstvu bilo registrovano oko 150.000 glasača, koji su glasali za organe vlasti u Srpskoj. Na ovim izborima taj broj je sveden na trećinu, što će reći da bi mogao biti znatno smanjen broj poslaničkih mjesta bošnjačkih, prije svega nacionalnih stranaka, što bi opet u završnoj računici išlo u prilog ovdašnjim nacionalnim strankama.

Izborna trka je uglavnom dosadna, sa zamornim i dugim predstavljanjem političkih stranaka i njihovih kandidata, koji u principu "svi nude isto". Da kandidatima imena nisu titlovana uz stranku kojoj pripadaju, veliki broj glasača bi pomislio da svi pripadaju istoj partiji. Istina, svaki novi izbori su dobra prilika da se rezimira što je prethodna vlast učinila. Osim rada na stvaranju ekspertske vlade (koja nikad nije formirana), zavođenja više reda u poreskoj politici, dvojac SDS-a i PDP-a s Ivanićem na čelu mogao bi se pohvaliti, baš kao i njegovi prethodnici, brojnim aferama, koje su objelodanjene, ali se iz pragmatičnih predizbornih razloga nije dublje zadiralo u njih.

Carinska afera je "zataškana" smjenom direktora ove službe, da bi se poslije ispostavilo da afere, zapravo, nije ni bilo. Goran Popović, smijenjeni direktor, ipak nije vraćen na posao. Boško Čeko, isti revizor, koji je otkrio nepravilnosti u radu Dodikove vlade, zbog čega je podneseno nekoliko krivičnih prijava (protiv samog Dodika) ustanovio je da od istih bolesti boluje i sadašnja Ivanićeva vlada. Riječ je o milionskim oštećenjima budžeta Republike Srpske. Više miliona je potrošeno na plate i materijalne troškove u pojedinim ministarstvima.

SREBRENIČKA BLAMAŽA: U međuvremenu se vladin biro za odnose s Haškim tribunalom pošteno izblamirao svojim najnovijim izvještajem o broju srebreničkih žrtava, tako da su ih sustigle kritike sa svih strana, posebno iz krugova međunarodne zajednice. Otišlo je čak tako daleko da bi vlada mogla da se odrekne biroa koji je ustanovila i opere ruke od tog sramotnog izvještaja, za koji navodno nije ni znala da se radi. U izvještaju su retuširani podaci iz Srebrenice, a Ratko Mladić je prikazan kao čovjek koji je radio na evakuaciji Muslimana. Uvidom u ratne snimke Srpske radio-televizije, današnjeg RT RS-a, isti Ratko Mladić je tražio dobrovoljce za "likvidaciju paketa".

Dijelom i zbog toga, Dodikov kandidat za Predsjedništvo BiH Nebojša Radmanović, koji ovakav odnos Vlade RS prema Haškom tribunalu označava mangupskim, upozorava da, "ako bismo i na ovim izborima izabrali istu vlast, Republika Srpska bi u budućnosti bila zemlja bijede, bolesti, kriminala, izvorište terorizma, tamna rupa na vratima Evrope, zemlja bez nade i posla". U sve to, ovaj bosanskohercegovački entitet odavno je duboko zagazio.

U svakom slučaju, presudno pitanje je ko će postati novi predsjednik entiteta, koji će imati ustavnu mogućnost da predloži mandatara. Kako stvari sada stoje, predsjednički kandidat SDS-a Dragan Čavić ima najviše izgleda da pobijedi na predsjedničkim izborima, čime će odrediti dalji tok formiranja vlasti na entitetskom nivou. Formiranje vlade trajaće najvjerovatnije jako dugo i biće bolno. Opozicija je propustila šansu protiv Čavića kandidovanjem velikog broja protivnika, što će samo raspršiti glasove.

 

POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI		ODŠTAMPAJ TEKST

---