---

Nezavisnost Crne Gore >

Obnova i izgradnja državnosti

Crna Gora je prelomila. Odlukom većine građana nakon 88 godina obnovljena je crnogorska državnost, uz poruke Srbiji da ostaje bratska država i najbliži komšija

Specijalno za "Vreme" iz Podgorice

Na referendumu o državnom statusu u nedjelju 21. maja za opciju nezavisnosti Crne Gore glasalo je 55,5 odsto, odnosno 230.711 građana, dok je zajednicu podržalo 44,5 odsto, odnosno 184.954 građana. Izlaznost je bila očekivano visoka – 86,49 odsto ili 419.236 građana.

Neznatno je premašen prag od 55 odsto, koji je nametnula Evropska unija, ali je zato utvrđena jasna većina koja ne dovodi u sumnju dominantno opredjeljenje u Crnoj Gori. Vjerovatno zbog mirne i tolerantne kampanje koju su oba bloka vodila uoči referenduma i koja je pokazala da crnogorsko društvo dobija obrise pune političke zrelosti, 21. maj nije doživljen kao sudnji dan poslije koga više ništa neće biti isto. Uz sitnije incidente, već u ponedjeljak 22. maja "suparnici" su jedni drugima čestitali državu. Iako su čelnici unionističkog bloka tada još odbijali da priznaju rezultate tražeći novo brojanje, suverenisti i unionisti, kojih je bilo i u istoj familiji, sjedili su zajedno u baštama podgoričkih kafića, bez vidljivijih tenzija.

"E VIVA MONTENEGRO": Opasnost da emocije eksplodiraju i da dođe do bliskog susreta aktivista dva bloka izbjegnuta je u nedjelju veče, nakon što je na osnovu prvih preliminarnih rezultata već u 22 sata, samo sat vremena nakon zatvaranja glasačkih mjesta, ispaljen vatromet sa zgrade Vlade u kojoj je bilo počelo slavlje suverenista. Preliminarni rezultat po kojem su suverenisti imali 56,3 odsto objavile su posmatračke organizacije – Centar za monitoring (CEMI) i CeSID, iz štaba unionista nazvali su ga paušalnim, potom objavili da prema njihovim rezultatima oni vode, da bi koji minut kasnije policija spriječila tuču pripadnika dva tabora na ulicama u centru Podgorice.

Lideri unionista, osporavajući rezultat CEMI-ja, dramatičnim tonom zatražili su od suverenista da svoje pristalice povuku sa ulica, istovremeno pozivajući svoje na prisebnost, kako bi se izbjegli incidenti. Uslijedila je "šatl diplomatija" Solaninog izaslanika Miroslava Lajčaka koji se sreo i sa Bulatovićem i sa liderom suverenista, premijerom Đukanovićem, a argumentacija da ne treba kvariti proces na kraju bio je dodatan impuls da obje strane stišaju strasti svojih pristalica, pa je na ulicama uglavnom sve okončano bez ozbiljnijih incidenata. Dva sata kasnije, predstavnik CESID-a dr Zoran Lučić, na osnovu kompletnog uzorka, korigovao je raniju procjenu na 55,3 odsto za nezavisnu Crnu Goru, napominjući da praktično nije moguće da ovaj procenat padne ispod 55 odsto. Ubrzo zatim, CEMI je izašao sa rezultatom od 55,5 odsto za nezavisnost na osnovu gotovo svih prebrojanih glasova. Pred novinarima su se opet pojavili i lideri unionista, pa je Predrag Bulatović rekao da, na osnovu 79 odsto prebrojanih glasova, suverenisti imaju 54, a unionisti 46 odsto.

Poslije njegovih riječi da bi ipak trebalo sačekati izvještaj Republičke referendumske komisije, oko jedan sat poslije ponoći razišlo se par stotina pristalica unionista, okupljenih u štabu u piceriji Ćošak u centru Podgorice i ispred sjedišta SNP-a na obali Morače. Na ulicama Podgorice, ispred i u zgradi Vlade počinjalo je slavlje pristalica obnove samostalnosti Crne Gore. "E viva, e viva, e viva Montenegro", prolamalo se oko 1.40 sati poslije ponoći u zgradi Vlade kada je lider suverenističkog bloka Milo Đukanović proglasio definitivnu pobjedu.

Nekoliko hiljada suverenista pjevalo je iz sveg glasa crnogorsku himnu, uz neprekidno skandiranje: "Imamo državu, imamo državu...", "Milo, Milo!" Prve suze radosnice, uz zagrljaje i međusobne čestitke, potekle su još u 21.50 sati, kada su u štab suverenističkog bloka stigle prve informacije o pobjedi.

Onda je do 23.30 sati sve utihnulo, pominjali su se razni procenti, dok su okolo kružile kontroverzne informacije o tome da li ima 55 odsto sigurnih. Novi talas euforije izazvao je portparol DPS-a Predrag Sekulić, koji je pola sata prije ponoći, zajedno sa kolegom iz SDP-a Branislavom Radulovićem, prvi put izašao pred stotine novinara u kongresnoj sali i proglasio pobjedu. Kako nije iznosio nikakve podatke, iščekivanje je trajalo još narednih sat vremena, da bi odjednom u 45 minuta poslije ponoći bilo obznanjeno – 55,5 odsto! Lideri suverenista Milo Đukanović, Ranko Krivokapić, Filip Vujanović, Svetozar Marović, Miodrag Živković, Branko Lukovac i drugi dočekani su nešto kasnije uz crnogorske narodne pjesme. Uz prisustvo princa Nikole Petrovića, koji se pojavio oko ponoći, pjevalo se kralju Nikoli... Neki od hitova bili su "...a sad adio..." i "Oj Srbijo na rastanku želimo ti sreću svaku"!

"STO ODSTO NEZAVISNO": Rafali i detonacije sa rubova grada oko 22 sata za stotine Cetinjana okupljenih u lokalima u centru bili su signal da slavlje može da počne. Vijest se počela širiti uz poljupce i grljenje, odjeknuli su rafali iz kalašnjikova i u centru grada. "Ne-za-vi-sna, ne-za-vi-sna…" bila je koračnica na cetinjskom korzou. Kako su se barjaci podigli tako su se telefoni spustili. Veze mobilne telefonije su "pale", kao u novogodišnjoj noći. Za razliku od Podgorice, na Cetinju nije bilo zebnje hoće li se preliminarni rezultati ispostaviti tačnim. Crna Gora je na Cetinju bila "100 posto nezavisna", kao u starom sloganu Liberalnog saveza čijem se lideru Slavku Peroviću najčešće klicalo u noći između 21. i 22. maja.

Slavlje suverenista u Nikšiću počelo je još od nedjelje ujutru. Centri okupljanja bili su kafići u glavnoj ulici i gradski trg, koje uglavnom drže pristalice nezavisnosti. Crnogorske narodne pjesme, crvene zastave sa žuto-zlatnim grbom u sredini, krstaš barjaci, kolone okićenih automobila sa uključenim sirenama... Centralno slavlje organizovano je u ponedjeljak veče u prijestonici, pred punim Trgom kralja Nikole, uz pečenog vola.

Referendumskim rezultatom, kako je poručeno sa Cetinja, vraćena je čast posljednjem kralju Nikoli i dinastiji Petrović, detronizovanoj odlukama tzv. Podgoričke skupštine 1918, kao i svim građanima Crne Gore. "Još jednom smo obnovili crnogorsku državu na takav način da je niko nikada više ne može dovesti u pitanje", bile su riječi premijera Đukanovića. On je sa Cetinja pozvao čelnike unionističkog bloka da "ne osporavaju ono što ne može biti osporeno i da ne ostavljaju sjenku na demokratski i evropski obraz Crne Gore". Nekoliko sati prije toga Predrag Bulatović, Predrag Popović, Andrija Mandić i Ranko Kadić zatražili su provjeru preliminarnih rezultata i ponovno brojanje glasačkih listića na svim izbornim mjestima, provjeru novoupisanih u biračke spiskove, koji imaju prebivalište u inostranstvu, upoređivanje centralnog biračkog spiska sa izvodima iz spiska koji je bio na glasačkim mjestima, upoređivanje potpisa na glasačkom materijalu sa potpisima na njihovim ličnim kartama...

Ipak, već u utorak ujutru sve je bilo jasno. Predsjednik Republičke referendumske komisije František Lipka proglasio je konačne rezultate po kojima opcija obnove državne nezavisnosti ima oko 45.000 glasova više. Istog dana oko podneva oglasila se i Evropska unija, prihvatajući rezultate referenduma, čime je konačno stavljena tačka na bilo kakve nedoumice da se stvari mogu promijeniti.

O NEZAVISNOSTI SRBIJE: Ipak, u bloku za zajedničku državu ne žele da se predaju tako lako.

Predsjednik Narodne stranke Predrag Popović u utorak je ponovo zatražio da se "na biralištima gdje je u posljednjih sat i po uočena ogromna izlaznost uporede potpisi na biračkom materijalu sa potpisima iz izvoda ličnih karata". "U zavisnosti od toga kako bude riješen ovaj zahtjev, i u krajnjem želimo da se utvrdi nespornim rezultat referenduma da bismo mi znali kako da se u toj situaciji ponašamo. Da li da priznamo rezultat ili da postupimo drugačije. Sumnjamo u brutalnu krađu i želimo da se utvrdi nespornost referendumskog rezultata", kazao je Popović, prema čijim saznanjima je "jedan broj ljudi koji je glasao došao sa Kosova i iz Albanije". Unionisti su proglašenje rezultata pokušali da spriječe nedostavljanjem zapisnika o glasanju na 37 biračkih mjesta u Podgorica, sa oko 19.000 glasova, što su, poslije intervencije predsjednika RRK-a Franitišeka Lipke, uradili uoči isteka zakonskog roka. Sve zapisnike potpisali su svi članovi glasačkih odbora, kojih je po tri iz oba bloka, a na glasanje na tih 37 birališta niko nije uložio prigovor.

"Sportski rečeno, Zakon je utvrdio pravila igre, koja su poštovana od početka do kraja, a sve odluke su donesene konsenzusom oba bloka. Referendum je protekao na miran, demokratičan i legitiman način. RRK nije dobio nijednu ozbiljnu pritužbu, što su konstatovali i međunarodni posmatrači", napomenuo je Lipka, slovački književnik i poznanik Miroslava Lajčaka, kojeg je EU poslala za predsjednika RRK-a zbog međusobnog nepovjerenja suprotstavljenih tabora u Crnoj Gori.

Iz suverenističkog štaba, iako je euforija tada bila na vrhuncu, u noći između nedjelje i ponedjeljka uspjeli su da ubijede svoje pristalice da "dozirano" slave, kako ne bi isprovocirali aktiviste drugog bloka. Zato je automobilskim povorkama zabranjeno da obilaze prigradska naselja Podgorice, a veselje u Podgorici ograničeno na glavni bulevar. Na Đukanovićevom licu nije se mogla primijetiti pobjednička nadmenost.

"Naša nezavisnost je u interesu naše dobre i bliske evropske budućnosti, nije motivisana nanošenjem štete bilo kome. Želim na ovaj način da čestitam nezavisnost državi Srbiji, da izrazim uvjerenje da će i država Srbija ubrzano osvajati sljedeće dionice na putu svoje evropske integracije i da će doprinijeti opštoj regionalnoj stabilnosti i brzoj i kvalitetnoj evropskoj i evroatlantskoj integraciji čitavog zapadnog Balkana", rekao je premijer u prvom obraćanju, pozivajući sve građane da "dostojanstveno proslave veliku pobjedu" i da to urade "tako da ne ostave nikome prostor za osjećaj potištenosti ili gubitka, jer u nezavisnoj državi Crnoj Gori ne smije i neće biti gubitnika".

"Želimo da država Crna Gora bude prostran i komforan dom za svakog njenog građanina i da bude dobar i otvoren prijatelj svima u našem okruženju", bile su Đukanovićeve riječi.

Dan kasnije, na prvoj konferenciji za novinare, on je saopštio da bi želio da "Srbija bude među prvima koji će priznati nezavisnost Crne Gore".

"To bi bio gest demokratske zrelosti Srbije i njene spremnosti da sa Crnom Gorom gradi najbolje moguće odnose i doprinosi regionalnoj stabilnosti. Jasna je većinska volja građana i ne vidim da bi bilo ko, uključujući konkurenciju, mogao prigovoriti ovom rezultatu. Ovo je velika pobjeda Crne Gore, demokratije, vladavine prava i evropskih principa u Crnoj Gori", ocijenio je Đukanović.

Napominjući da je istorijski pravedno što je i Srbija obnovila nezavisnost, on je ocijenio da je obnova nezavisnosti dvije stare balkanske države uslov za brži put ka EU-u i ozdravljenje međusobnih odnosa.

Dinamika razgovora sa Srbijom o disoluciji SCG, kako je rekao, zavisiće od spremnosti državnih organa Srbije.

"Ti razgovori mogu biti kratki i efikasni i rezultirati bilateralnim sporazumima u mnogim oblastima", naglasio je premijer, aludirajući na sporazume u oblasti obrazovanja, liječenja... Kada su prognoze u pitanju, podgoričke agencije Damar i CEDEM pokazale su da ozbiljno rade svoj posao.

CEDEM je prije oko mjesec i po objavio da će izlaznost biti 87 odsto i da će suverenisti osvojiti 56,3 odsto, dok je najbliži tačnom rezultatu bio Damar koji je predvidio 55,9 odsto za suvereniste.

Za razliku od njih, neke strane i srpske agencije napravile su velike greške, pri čemu je Mark plan iz Pančeva otišao najdalje prognozirajući poraz suverenističkih snaga.

Prema istraživanjima javnog mnjenja agencije Marten bord, rezultat referenduma trebalo je da bude u "sivoj zoni". Prema Marten bordu za nezavisnost trebalo je da se opredijeli 52,35 odsto glasača.

Najoptimističniju prognozu za suverenistički tabor dala je prije oko dva i po mjeseca američka agencija Terens grup, koja je predvidjela da će za nezavisnost glasati 62 odsto.

Procjene političara na početku kampanje o ishodu referenduma pokazale su se vrlo realnim, za razliku od onih koje su saopštavali krajem kampanje, što se može tumačiti namjerom da homogenizuju svoje pristalice i unesu paniku u suprotstavljeni tabor.

Lider unionističkog bloka Predrag Bulatović saopštio je na zvaničnom početku medijske kampanje unionističkog bloka da imaju više od 180.000 sigurnih birača, što se na kraju ispostavilo kao tačno. Na kraju se složio sa liderima manjih stranaka koji su tvrdili da će imati i 200.000.

Na prve tvrdnje unionističkog tabora da imaju 180.000 birača, iz DPS-a su uzvraćali sa suverenističkih 57 odsto, da bi u finišu prednost porasla na više od 60 procenata.

Posljednju prognozu dao je Svetozar Marović kada je u TV duelu zamolio Predraga Popovića i Andriju Mandića da ga podsjete da je prognozirao da će rezultat biti između 58 i 60 odsto. Lidere NS-a i SNS-a vjerovatno je prošla želja da se inate sa Marovićem.

 

POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI		ODŠTAMPAJ TEKST

---