Vreme uspeha >

Biznis

 

U Srbiji je izdato 5,6 miliona platnih kartica (polovina su DinaCard) i njima je u poslednjih 12 meseci obavljeno oko 70 milona transakcija

Standardi: Prvi sladoledi sa HACCP-om

Nestle Delta u Srbiji prva je i za sada jedina fabrika sladoleda u jugoistočnoj Evropi, koja je vlasnik HACCP sertifikata, zajedno sa ISO 9001:2000 standardom kvaliteta. "Oba sertifikata potvrđuju da se proizvodnja u našoj fabrici u Staroj Pazovi odvija u skladu sa najvišim standardima u pogledu higijene i bezbednosti, koji su preduslov najvišeg kvaliteta. Da bi se došlo do ovih sertifikata ostvarena je investicija od oko šest miliona evra, od kojih je 3,5 miliona evra uloženo u izgradnju nove hladnjače kapaciteta devet miliona komada sladoleda", izjavio je Spiros Pirgidis, generalni direktor Nestle Ice Cream Srbija. Fabrika sladoleda ove godine potrošačima nudi brojne nove poslastice, a najveća je Best Brownies. Do sada je keks Brownies mogao da se konzumira samo u poslastičarnicama uz kafu, ali je kompanija napravila kombinaciju Brownies keksa, kakaoa i preliva. Tu su i novi ukusi sladoleda u porodičnom pakovanju, u čašama, na štapićima i u obliku sendviča, ali i sladoled sa malo kalorija za one koji vode računa o liniji.

Konkurencija: Tri priznanja za Intesu

Banca Intesa je na osnovu rangiranja londonskog finansijskog magazina "Finance Central Europe" i inostranih konsultanskih kuća, nagrađena sa tri prestižna internacionalna priznanja za 2007. U konkurenciji domaćih i stranih banaka iz jugoistočne Evrope, a na osnovu ostvarenih poslovnih rezultata, Banca Intesa je ocenjena kao: najbolja banka srednje veličine u jugoistočnoj Evropi, najbolja banka u Srbiji, dok je najbolji bankar godine Draginja Đurić, predsednica Izvršnog odbora Banca Intesa.

Magazin "Finance Central Europe" rangiranje je obavio na osnovu analiza godišnjih rezultata poslovanja banaka iz regiona koji obuhvata: Albaniju, BiH, Hrvatsku, Bugarsku, Grčku, Moldaviju, Rumuniju, Makedoniju, Srbiju, Crnu Goru, Tursku i Sloveniju.

Donacije: Za sve bebe

Za pokretanje nacionalnog programa "Beba dolazi", Wiener Stadtische osiguranje dalo je inicijalna sredstva. Osim toga, Wiener sve polaznice ovog edukativnog programa, buduće mame, daruje prvom godišnjom premijom osiguranja za obrazovanje njihovog deteta u vrednosti 300 evra. Najnovija u nizu donacija Wienera ostvaruje se kroz saradnju sa četiri beogradska porodilišta, i to na veoma koristan način. Wiener Stadtische, naime, donirao je sa milion dinara tetra pelene za tek rođene bebe, što je porodilištima dovoljno za godinu dana.

Kvalitet: Next u svetskom vrhu

Međunarodni institut za ukus i kvalitet (ITQi) iz Brisela, početkom juna dodelio je kompaniji Fresh&Co. nagrade za vrhunski ukus za proizvode Next Premium ananas i Next Classic crna ribizla. Ove godine evropski žiri kuvara i somelijera testirao je ukupno 601 proizvod iz 58 zemalja. Osvajanjem nagrada za vrhunski ukus, Fresh&Co. nastavlja tradiciju uspeha na međunarodnim takmičenjima. Da podsetimo, kompanija je 2006. osvojila četiri ITQi nagrade.

Noviteti: Mobilni iz modne kuće

LG Prada mobilni telefon pojaviće se na srpskom tržištu u avgustu, najavilo je predstavništvo LG Electroniksa u Beogradu. Taj prestižni model mobilnog, nagrađen priznanjem "Najbolji među najboljima" na čuvenom evropskom takmičenju u industrijskom dizajnu Red Dot Award, na srpskom tržištu koštaće 600 evra (oko 48.000 dinara). Ovaj telefon spaja vrhunsku tehnologiju i dizajn i jedinstven je po inovativnom touch-control rešenju. Nastao je u saradnji lidera na polju mobilne komunikacije, LG Electronicsa, i čuvene modne kuće Prada.

Modernizacija: Savremeni centar EMS-a

Zahvaljujući donaciji vlade Švajcarske u vrednosti deset miliona evra, projekat modernizacije nacionalnog dispečerskog centra Elektromreže Srbije (EMS) završen je na vreme, 6. juna. Modernizacija centra EMS-a počela je 2001. i obuhvatala je deset paketa usluga i opreme, a najveći i najvažniji paket – upravljački sistem, isporučila je švajcarska kompanija Areva. Time su stvoreni uslovi da se unapredi planiranje rada proizvodnih kapaciteta i, potom iz jednog centra preko telekomunikacionog sistema, upravlja njima. Zbog ovog uspešnog iskustva, švajcarska vlada razmatra mogućnost finansiranja modernizacije kontrolnog sistema TE "Nikola Tesla B" u Obrenovcu.

Banke: Poslovna klima u Srbiji

Piše: Aleksander Piker, predsednik Izvršnog odbora UniCredit banke

Tokom protekle godine poslovna klima u Srbiji znatno je poboljšana, ali uvek može biti još mnogo bolje. Kao pozitivne promene naveo bih, u svakom slučaju, kontrolisanu inflaciju, jak dinar, prilično stabilan rast, budžetski suficit, porast industrijske proizvodnje itd. Uzimajući u obzir sve makroekonomske indikatore, možemo zaključiti da su se stvari u mnogome popravile.

Ono što još ostaje da se promeni uvek je u vezi sa pitanjem da je postojala stabilna, više ekonomski orjentisana Vlada, da li su stvari mogle da budu još bolje? Naravno, odgovor na to pitanje nikada nećemo saznati.

U svakom slučaju, ubeđen sam da smo mi u jednom veoma dobrom ciklusu. Takođe verujem da bismo uz proaktivniji pristup Vlade, u smislu pronalaženja bržih rešenja kada je u pitanju privatizacija, i to samo uz nekoliko zakonskih regulativa, dostigli još viši rast i bolje rezultate proizvodnje. Pojedinac uvek može hipotetički da zaključuje o tome šta je moglo biti bolje, ali isto tako moramo priznati da su stvari mogle da budu i lošije odrađene. Ima mnogo primera da su zemlje bile u pozitivnom ciklusu, a stvari su lošije odrađene.

Naglasio bih da investitori koji su već u Srbiji vole ovu zemlju, ali nisam siguran da smo mi u poziciji da efikasno tu poruku uputimo i investitorima koji nisu u zemlji. Na primer, činjenica je da nema dovoljno nemačkih investitora; veliki i mali italijanski investitori dolaze veoma polako; investicije iz drugih zemalja ulaze "na kašičicu". Smatram da bismo mnogo bolje iskoristili potencijal Srbije ukoliko bismo Srbiju svetu predstavili u boljem svetlu.

Poslovno geslo: Imati viziju i tim

Piše: Nebojša Abadić, direktor Šumadija sajma, Kragujevac

Direktor poslovnog sistema u ekspanziji, poput Šumadija sajma, nije samo vizionar, koordinator timova ili motivator – on je i deo tima, realizator aktivnosti i ključna osoba u komunikacijskim procesima, dakle "Primus inter pares" u odnosu na saradnike.

Snažna vizija, profesionalizam u svakom smislu, efikasnost i poštovanje rokova, kao i timski rad i stalna interakcija sa izlagačima i posetiocima čine tajnu uspešnog starta poslovanja Šumadija sajma. Naravno, optimizam, entuzijazam i komunikacija sa svim interesnim grupama ključne su osobine u poslovnom kredu efikasnog i savremenog menadžera.


 

Extreme

REKORD: Tomislav Đorđević platio je za Ribarsko gazdinstvo Beograd 820 miliona dinara, što je za 500 odsto više od početne cene na aukciji, na kojoj se sedam kandidata nadmetalo za vlasnika.

GVOŽĐE: U krugu stare fabrike građevinskih mašina Fagram u Somboru, koja je u stečaju od 2003, biće podignuta valjaonica kapaciteta 150.000 tona betonskog gvožđa godišnje.

BRODOVI: Beogradska Bomex grupa i zrenjaninska preduzeća Krovogradnja i Tehnogradnja uložiće 14 miliona evra u izgradnju brodogradilišta na 5,5 hektara pored Begeja.

OTPREMNINE: Oko 300 radnika cementare Holcim Srbija, koji su proglašeni za tehnološki višak, napustiće fabriku 30. juna uz otpremnine vredne 650 evra po godini staža.

Anketa "Vremena": Ko su dobitnici a ko gubitnici u srpskoj tranziciji

Dragan Vuković, direktor Centra za razvoj lokalne samouprave, Novi Beograd: Krug loših odluka

DOBITNICI: Veoma mali broj ljudi može da se pohvali da su dobitnici.

GUBITNICI: Na svakom koraku imamo širok front gubitnika tranzicije, a njihovi razlozi za nezadovoljstvo su loše odluke raznih vlasti. Pri tom, država nije preuzela obavezu da to ublaži, da kroz razne fondove podstakne ljude na samostalan biznis. Ovde veliki broj ljudi ima razne ideje i bar 20 odsto su upotrebljive, ali su onda procedure za osnivanje preduzeća, dobijanje lokacije i za započinjanje biznisa spore i komplikovane.

Dušan Kovandžić, generalni direktor Tehnokova, Beograd: Pravi stižu za dve godine

DOBITNICI: U srpskoj tranziciji se još ne vide, jer to su ljudi iz drugog kruga, koji su naučili da prave novac na korektan i pošten način, kako bi to mi Srbi rekli – na svoju kičmu. Oni će kao dobitnici doći do izražaja u roku od dve do pet godina.

GUBITNICI: Nemam vremena da razmišljam o gubitnicima.


POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI ODŠTAMPAJ TEKST