Lokalna vlast – Beograd >

Potera za časnim rešenjem

Socijalisti se jesu predomislili, ali za sada – ne sasvim. Dan pre konstitutivne sednice Skupštine grada Beograda, predsedništvo stranke donelo je odluku da odustaje od koalicije sa radikalima i narodnjacima, ali ne i da umesto toga (odmah) krene u pravljenje koalicije sa DS-om i Liberalno demokratskom partijom

GDE JA STADOH TI PRODUŽI: Dragan Đilas i Zoran Alimpić

Aleksandar Vučić nije uspeo da postane gradonačelnik Beograda, ali Dragan Đilas još ima razloga da se nada i da nastavi da se dogovara s kim će i kako voditi grad. Nije, međutim, ni sasvim isključena mogućnost da se obojica – ili možda neki novi kandidati Srpske radikalne stranke, Demokratske stranke i brojnih drugih registrovanih partija i grupa građana – ponovo nađu na početku trke za osvajanje vlasti u Beogradu.

Ta "može da bude, ali ne mora da znači" situacija epilog je sednice Skupštine Beograda, zbog koje su radikali, narodnjaci i socijalisti mesec i po dana protestovali. Tvrdili su da je sednica zakazana prekasno da bi, nekoliko dana pre njenog održavanja, Zoran Alimpić, v.d. predsednika Skupštine Beograda, kadar DS-a, zaključio da je Skupštinu sazvao – prerano. U svakom slučaju, desilo se ono što su i jedni i drugi najavljivali komentarišući datum zakazivanja sednice, doduše, uz sasvim drugačiju konotaciju – dok su radikali, narodnjaci i socijalisti tvrdili da je Alimpić našao nedemokratski način da opstruira njihov dolazak na vlast u Beogradu, sam v.d. gradonačelnika je objašnjavao da je potrebno vreme da se napravi dogovor o proevropskoj gradskoj vladi, odnosno da se socijalistima da šansa da se predomisle i odustanu od dogovora uspostavljenog odmah nakon izbora sa radikalima i narodnjacima.

NAJČASNIJE: Socijalisti se jesu predomislili, ali za sada – ne sasvim. Dan pre konstitutivne sednice Skupštine grada Beograda, predsedništvo stranke donelo je odluku da odustaje od koalicije sa radikalima i narodnjacima, ali ne i da umesto toga (odmah) krene u pravljenje koalicije sa DS-om i Liberalno demokratskom partijom. Vođa socijalista Ivica Dačić objasnio je da je predsedništvo SPS-a zaključilo da bi koalicija sa narodnjacima i radikalima ugrozila opstanak vlade Srbije, ali i da je za tu stranku "neprihvatljivo formiranje odborničke ili parlamentarne većine sa LDP-om", te da bi najverovatniji ishod mogli da budu novi izbori u Beogradu.

Dačićeva procena, ali i ishod sednice Skupštine grada (verifikovani mandati glasovima poslanika liste Za evropski Beograd, SPS-PUPS-JS i LDP, sednica potom prekinuta) inspirisali su medije da se upuste u izračunavanje cene novih izbora (milion i po evra direktnih troškova, prema gruboj proceni). Ipak, neki detalji ukazuju na zaključak da je strah od tolikog troška možda malo preuranjen.

Vrlo logično zvuči Dačićeva tvrdnja da bi novi gradski izbori bili za socijaliste najčasniji izlaz iz situacije u kojoj su se našli nakon što su im proevropski koalicioni partneri na republičkom nivou zapretili da će razvrgnuti savez ukoliko ne odustanu od beogradskog dogovora o savezu sa radikalsko-narodnjačkom konkurencijom. "Tražimo najčasniji izlaz iz situacije, da sačuvamo republičku vlast i da ne budemo nekorektni do kraja sa onima sa kojima smo do sada razgovarali", rekao je lider SPS-a u "Utisku nedelje", ističući da se ta stranka "trenutno ne opredeljuje ni za koga".

Ipak, izvori bliski socijalistima kažu da samo deo predsedništva stranke zastupa stav o izborima kao "najčasnijem rešenju". Drugi, tvrdi se čak i veći deo rukovodstva SPS-a, smatra da je neophodno naći neko rešenje za koaliciju u Beogradu, jer bi izlazak na izbore bio previše rizičan (zebnje da SPS na novim izborima ne bi prešao cenzus, osim procene da bi to bila kazna birača za "verolomnost" Dačića i prijatelja, mogla bi da dodatno pojača vest da se "tvrdo krilo" stranke, koje reprezentuju, između ostalih, Aleksandar Vulin, Milorad Vučelić i akademik Mihajlo Marković, sprema da osnuje političku organizaciju Pokret socijalista).

PRIBLIŽAVANJE: S druge strane, neki sveži događaji (i najave još dva slična) pokazuju da formiranje koalicije u kojoj bi bili i socijalisti i LDP Čedomira Jovanovića ne mora da bude okarakterisano kao čista fikcija: upravo takvi savezi (DS-SPS-LSP) stvoreni su u Rakovici i Novom Beogradu, a prema najavama, u danima nakon nastajanja ovog teksta, mogli bi biti stvoreni u još dve centralne beogradske opštine (Voždovac i Palilula). Na nivou grada, doduše, u ponudi je manjinska podrška LDP-a vladi koju bi činili predstavnici koalicija okupljenih oko DS-a i SPS-a. A javnost se već odavno priprema za tumačenje prema kome to ne bi bila koalicija LDP-a i SPS-a, već bi obe stranke savez sklapale isključivo sa DS-om.

Nastavljeno je i političko približavanje DS-a i LDP-a, koje stranci Borisa Tadića (trenutno) nije toliko neophodno na republičkom koliko na beogradskom nivou. Osim informacija o susretu Tadića i Jovanovića, o tome govori i saopštenje o uspostavljenom partnerstvu dve stranke, emitovano istog dana kada su odbornici DS-a, LDP-a i SPS-a omogućili verifikovanje mandata u Skupštini Beograda (radikali i narodnjaci nisu u tome učestvovali). Javnost je obaveštena da su se poslanički klubovi DS- a i LDP-a u Skupštini Srbije saglasili "da izgrade partnerstvo u svim evropskim poslovima koji se moraju obaviti u Srbiji" (pominju se donošenje seta zakona iz oblasti pravosuđa, usvajanje opšteg antidiskriminacionog zakona, zakon o bezbednosti saobraćaja, ali i demokratizacija i sloboda medija "kroz odgovarajuće promene, pre svega, u medijima sa državnim kapitalom"). Neke od tih stavki tabloidi su poslednjih dana navodili kao uslov LDP-a za podršku DS-u u Beogradu, a nakon emitovanja saopštenja o uspostavljanju saradnje DS-a i LDP-a pojavila su se u tumačenja prema kojima je reč o dodatnom pritisku na socijaliste. Informacija o zajedničkim planovima DS-a i LDP-a protumačena je kao poruka socijalistima da bi umesto njih, u vladu Srbije sa koalicijom okupljenom oko DS-a i dosadašnjim partnerima SPS-a (Partija ujedinjenih penzionera Jovana Krkobabića, Jedinstvena Srbija Dragana Markovića Palme) mogao da uđe LDP.

KADROVI I POSLOVI: Suprotno procenama socijalista da su novi gradski izbori najrealnija opcija, kandidat DS-a za gradonačelnika Dragan Đilas ponovo je, nakon prekinute konstitutivne sednice Skupštine grada, u ponedeljak, izrazio uverenje da će dogovor sa SPS-om ipak biti postignut, i da će prestonica dobiti vlast sličnu onoj na republičkom nivou. O njegovoj uverenosti u takav rasplet govore i neke nezvanične informacije, prema kojima potencijalni gradonačelnik uveliko pravi svoj tim za Beograd (u kome, kako se tvrdi, neće biti mesta za većinu dosadašnjih gradskih funkcionera iz redova DS-a). Zanimljiv je i još jedan detalj iz priče izvora iz DS-a – onaj prema kome Đilas insistira da ta stranka preuzme odgovornost u svim institucijama iz urbanističkog sektora, što govori o njegovim ogromnim ambicijama i odgovarajućoj samouverenosti, s obzirom na probleme vezane za tu oblast.

U međuvremenu, potvrdu je počela da dobija i jedna mesec dana stara informacija, koja je takođe ukazivala na Đilasovu uverenost da Aleksandar Vučić nema šanse da dođe na čelo glavnog grada: prema izvorima iz gradskog odbora DS-a, naime, Đilas je pre mesec dana od kadrova DS-a u Skupštini Beograda zahtevao povećanje cena komunalnih usluga, kako ta neprijatna dužnost ne bi sačekala novog gradonačelnika, tj. njega (u međuvremenu, najavljeno je povećanje cena gradskog prevoza i parkiranja).

Do sledećeg utorka, trebalo bi da se zna da li će dogovor DS-a i socijalista biti postignut, ili će izbori ipak biti neophodni (za šta se trenutni gubitnici, radikali i narodnjaci, gromoglasno zalažu, a Aleksandar Vučić čak tvrdi i da mu je Dačić lično potvrdio da će izbora biti).

U međuvremenu pojavio se novi problem: prema izvorima "Vremena", u Skupštinu grada stiglo je traženo tumačenje iz Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu (na čijem čelu je Milan Marković iz DS-a), prema kome institucija v.d. gradonačelnika (koju obavlja njegov stranački kolega Alimpić) u zakonu – ne postoji. Nakon takvog tumačenja, rad gradskih vlasti bitno je otežan, a potreba za izborom nove vlasti postala je urgentna iz još jednog razloga (sumnjiva vrednost donetih odluka). Ta nova vlast, osim sa brojnim, do sada poznatim, boriće se i sa potencijalnim problemima prouzrokovanim osporavanjima odluka koje je potpisao onaj koji, prema tumačenju Ministarstva – ne postoji.


 

Cifre

Najviše mandata – 45, u Skupštini Beograda ima izborna lista Za evropski Beograd – Boris Tadić. Srpska radikalna stranka ima 40 odbornika, Demokratska stranka Srbije – Nova Srbija – Vojislav Koštunica 12, Liberalno demokratska partija – Čedomir Jovanović sedam, i koalicija Socijalističke partije Srbije, Partije ujedinjenih penzionera Srbije i Jedinstvene Srbije šest mandata.

Nakon što su socijalisti odustali od koalicije sa radikalima i narodnjacima, kao jedina realna opcija pominje se savez koalicija okupljenih oko DS-a i SPS-a, uz manjinsku podršku LDP-a. Kao teoretska, pominje se i varijanta dogovora DS-a, SPS-a i DSS/NS-a (ili samo dela narodnjačke koalicije).

Rokovi

Do 22. jula ima vremena da se konstituiše Skupština grada, odnosno da se izaberu predsednik i sekretar Skupštine. Rok za izbor gradonačelnika i gradskog veća je 22. avgust. Ukoliko se to ne desi, Vlada Srbije postavlja privremenu upravu, nakon čega slede novi izbori.

Kalendar

11. maj – Uz parlamentarne i pokrajinske, održani i lokalni izbori u Srbiji.

15. maj – Predstavnici SRS-a, DSS-NS-a i SPS-PUPS-JS-a saopštili na zajedničkoj konferenciji za novinare u hotelu Holidej in da su postigli trojni načelni dogovor o vlasti u Beogradu; na konferenciji došlo do verbalnog sukoba Aleksandra Vučića i predstavnika pokreta Evropa nema alternativu; predstavnici tog pokreta ispred hotela zviždali i nosili transparent "Ne dam ti Beograd"; G17 plus predložio Glavnom odboru stranke da ne prihvati učešće u vladi sa SPS-om ukoliko ta stranka u Beogradu formira vlast sa radikalima i narodnjacima.

20. maj – GIK saopštio konačne rezultate; Tomislav Nikolić ,Vojislav Koštunica i Ivica Dačić dogovorili se da stranački organi sve tri partije potvrde odluku gradskih odbora o koaliciji u Beogradu, stranački organi do kraja dana obavili zadatak.

22. maj – Pokret Evropa nema alternativu održao protestni performans "Odbrana Beograda" ispred Skupštine grada.

23. maj – Beograd oblepljen plakatima "Oni su prodali Beograd" i "Pitajte ih pošto", na kojima su fotografije trojice zvaničnika DSS-a Andreje Mladenovića, Nenada Komatine i Aleksandra Popovića. Dan kasnije policija identifikovala pet počinilaca.

25. maj – Bulevar Zorana Đinđića osvanuo oblepljen plakatima sa napisom "Ulica Slobodana Miloševića".

25. maj – Predsedništvo SPS-a prihvatilo predlog koalicionog sporazuma sa radikalima i narodnjacima u Beogradu, saopštio Ivica Dačić i dodao da će konačnu odluku doneti Gradski odbor SPS-a. Prethodno je isto učinio i Izvršni odbor Glavnog odbora SPS-a.

26. maj – Gradski odbor SPS-a usvojio Predlog koalicionog sporazuma sa radikalima i narodnjacima i odredio spisak odbornika.

28. maj – Radikali, narodnjaci i socijalisti potpisali koalicioni sporazum o formiranju gradske vlasti.

29. maj – V.d. predsednika Skupštine grada Zoran Alimpić zakazao konstitutivnu sednicu novog saziva Skupštine za 14. jul; radikali, narodnjaci i socijalisti nezadovoljni zbog tog datuma.

1. jun – Aleksandar Vučić najavio protest radikala, narodnjaka i socijalista zbog odluke da se sednica zakaže za 14. jul.

3. jun – Svih 58 odbornika SRS-a, DSS-NS-a i SPS-PUPS-JS-a okupili se pred Skupštinom Beograda, kako bi zahtevali od v.d. gradonačelnika da što pre zakaže konstitutivnu sednicu.

5. jun – Akcijom "Popravni ispit" ispred Skupštine Beograda, SRS, DSS-NS i SPS-PUPS-JS nastavili protest zbog datuma zakazivanja sednice.

10. jun – Radikali, narodnjaci i socijalisti predali u Predsedništvu Srbije zahtev za hitno zakazivanje konstitutivne sednice Skupštine Beograda.

21. jun – Boris Tadić i Ivica Dačić imali prvi zvanični sastanak vezan za formiranje republičke vlade nakon koga su saopštili da su postigli saglasnost o principima i ciljevima na kojima bi počivala buduća koalicija.

24. jun – Na sastanku u prostorijama DSS-a, radikali, narodnjaci i socijalisti još jednom potvrdili potpisani koalicioni sporazum o formiranju vlasti u Beogradu.

28. jun – Predstavnici SRS-a, koalicija DSS-NS i SPS-PUPS-JS razgovarali o planovima i programu razvoja Beograda po preuzimanju vlasti u gradu 14. jula, saopštio SRS.

7. jul – izabrana Vlada Srbije.

8. jul – Ivica Dačić izjavio da nije bilo razgovora sa DS-om o vlasti u Beogradu, ali će verovatno i o tome razgovarati.

13. jul – Predsedništvo SPS-a odustalo od koalicije sa radikalima i narodnjacima u Beogradu.


POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI ODŠTAMPAJ TEKST