---

Lisica i Ždral proudly i naravno bez autorove dozvole objavljuju dokumenta koja nesebično seje nestanuti gen. Mladić: beleške kao i transkripte tonskih te video zapisa objavljuju redosledom kojim su do njih došli

MLADIĆ I KOSTOLOMAC

(audio zapis, traka marke SONY, traj. 60 min. zaved. u reg. br MCHLV/97)

RATKO: Jesi ti završio kakav kurs za to, il’ si totalno samouk?

MLATKO: Ni jedno ni drugo, generale, moj otac umeo je da opravi ruku, prvo sam to naučio, kasnije sam prešao na druge zglobove, na kosti karlice, pa i na kičmu...

RATKO: E, to je ono što mene muči, što nisam beskičmenjak (smeju se obojica četiri minuta)...

MLATKO: Čudi me da vam ovi vaši na VMA nisu to sredili...

RATKO: Jesu, al’ privremeno, tja, nekad su se utrkivali ko će da me pregleda, sad je druga pjesma pa mi se i ne ide, da skinem majicu?

MLATKO: Ne treba, evo ga, sad će da zaboli... Eto. Ko novi ste...

RATKO: Stvarno ne žiga više...

MLATKO: Zato smo tu...

RATKO: Šta sam dužan...

MLATKO: Ništa, generale, svi smo mi vama dužni...

RATKO: Ne dolazi u obzir, neću da me tera maler, evo...

MLATKO: Stvarno niste trebali...

RATKO: Ne zajebaji, i ne zamjeri što ti govorim ti, mlađi si od mene a niži si i po činu...

(Traka je prodata britanskoj tv mreži koja za sada neka ostane anonimna, mada nije, naprotiv.)

MLADIĆ I ZLA ŽENA

(DVD: njiva, po svoj prilici zadružna, nadničarke prosečne lepote beru krastavce, general ih snima izdaleka, reg.br.13964/10, zav.prim. u 14:00, datum na omotu nečitak)

MLADIĆ: Dobro jutro, zla ženo!

ŽENA: Otkud znaš da ima neka zla žena...

MLADIĆ: Sto posto ima...

ŽENA: Možda i ima, al’ ti ne znaš koja je...

MLADIĆ: Znam i to!

ŽENA: Kako znaš?

MLADIĆ: Tako lijepo! Znam!

DRUGA ŽENA (prvoj): Ajde ćuti, beno, to ti je Ratko Mladić, kako ste, generale?!...

MLADIĆ: Kako se mora...

DRUGA ŽENA: Da ne kvarimo onda...

MLADIĆ: Da ne kvarimo.

(Za ovaj se snimak živo interesuje Javni servis kome bi to bila špica za obrazovni program, naravno samo ako beračice krastavaca odobre emitovanje ovog u suštini ilegalnog snimka.)

GENERAL I GAVRAN

(ćirilični manuskript, prepoznatljiva generalova slova, neke reči simpatično spojene, kao "neznam" i sl.)

31. avgust 1997. 12.00

Kroz durbin vidim gavrana sa parčetom sira u kljunu. Ja ti pravac pod drvo, pjevam "Čornij voron, čornij voron, što ti vjošsa nada mnoj", pa ću onako fol neobavezno: "Čuo si mene, koji ti nisam do koljena, daj da čujemo tvoju verziju ove ili koje ti drago pjesme", tica uze vazduh i graknu, sir ispade... Neznam zašto, ali obuzima me ono šašavo osjećanje kao da se ovo već desilo... Nema veze, eto meni marende! Nasamareni strvinar strelja me odozgo onim svojim očima, ali mi odaje i priznanje za moju vojničku lukavost.

(Izdavačka prava na ovu dokumentarnu basnu otkupio je Služb. glasnik koji je objavio svesrpski konkurs za predgovor.)

GENERAL MLADIĆ I NJEGOV DEDA-STRIC

(Audio traka; uprkos vetru razaznaje se generalov glas)

MLADIĆ: Snimiću tajno i razgovor s mojim dedastrikom, snimam kojekakve gluparije sa Karadžićem, gatarom, kostolomcem, gavranom i šta ti ja znam, a ovaj čovjek kad ode Bogu na istinu niko neće znati ni kakav je glas imao... (čuje se šuštanje, potom bodar pozdrav): Gdje si, domaćine, Bog te ne ubio!

DEDA-STRIC: Ne vidim dobro, al’ glas poznajem... dobro mi doš’o! I kojim dobrom čak ovamo?!

MLADIĆ: Evo kojim, striko, čuv’o bi’ ti kozu, da u brdima imam šalicu mlijeka, naproljeće je vraćam u ispravnom stanju...

DEDA-STRIC: Drage volje, Rato moj lijepi, al’ su balije sve odnijele i odonda nisam zapatio nijednu...

KOZA (iz zatvorene staje) Meeeee, meeeee...

MLADIĆ: A ovo što čujem, zar nije koza!

DEDA-STRIC: Vjeruješ kozi više no rođenom deda-stricu...

&

I tako unedogled, general JNA i komandant Vojske RS ispisuje hiljadu i jednu noć našeg doba, čas ga vidimo kao talentovanog pripovedača, čas kao neumoljivog autobiografa koji svoj život beleži svim sredstvima koja mu savremena civilizacija pruža. Evo autentičnog zapisa iz 2008. godine:

GENERAL I BAKALIN

(tonski zapis na mini-kaseti):

MLADIĆ: Dobar dan!

BAKALIN: Dobar dan, izvol’te...

MLADIĆ: Evo ova dva nareska...

BAKALIN: Drugo nešto?...

MLADIĆ: Ne, hvala...

BAKALIN: Sto osamdeset šest dinara...

MLADIĆ: Evo...

BAKALIN: Nemate možda šest dinara...

MLADIĆ: Nemam, nažalost...

BAKALIN: Odjutros svi dolaze sa krupnim, ali evo imam...

MLADIĆ: Ma i da nemate, nije greda...

BAKALIN: Imam, imam, hvala

MLADIĆ: Hvala vama! Doviđenja...

BAKALIN: Doviđenja! (škljoc)

(Ovaj snimak dostavljen je Haškom tribunalu gde prevodioci, psiholozi, semantičari i kriptolozi rade na odgonetanju ovog očito krunskog dokumenta koji se na prvi pogled doima kao banalan, a možda to i jeste!)

 

POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI		ODŠTAMPAJ TEKST

---