
MERIDIJANI
PEKING >
Kulturni rebalans Kine
Kina bi uskoro mogla da lansira novi izvozni proizvod – kulturu. Komunistička partija je u novom, 12. po redu petogodišnjem planu objavljenom 18. oktobra, upravo kulturu i masmedije navela kao "stožer" celokupnog ekonomskog razvoja u narednom periodu. To je hvale vredan cilj nakon već ostvarenih državnih prioriteta poput razvoja industrije automobila i nekretnina. Razvijanjem kulture izbalansiraće se privreda Kine, to je izvesno, ali država mora da bude svesna činjenice da je mnogo teže proizvesti kulturu, nego automobile ili stanove.
U narednom periodu u Kini se predviđa znatan rast filmske industrije, masovnih komunikacija ili turizma. Ove oblasti su do sada bile zapostavljene – prema zvaničnim podacima "Morgan Stenlija", prosečan Kinez je na razonodu i slobodno vreme do sada trošio samo osam odsto sume (izraženo u dolarima) koju tipičan Amerikanac troši za iste stvari. Kada se situacija tako sagleda, termini poput "stožer" i "stub" zvuče manje neprikladno. Pogotovo kada se uzme u obzir činjenica da su prethodni petogodišnji planovi dali rezultate – statistika kaže da više od 88 odsto urbane populacije u Kini danas poseduje stanove, a da je kinesko tržište automobila jedno od najvećih. Prema podacima Kineske asocijacije filmskih stvaralaca, Kina bi do 2015. godine mogla da prestigne Japan i Indiju i postane druga zemlja na tržištu filmova. Korisnici mobilne telefonije u Kini pošalju 2,1 milijardu kratkih SMS poruka svakog dana, objavila je kineska državna služba za informisanje.
Najvažnije je to što su medijske i usluge iz domena kulture u funkciji ostalih državnih ciljeva. Razvijanjem ovih usluga može da se utiče na promociju potrošnje, a promocijom kineske kulture i jezika preko povećanog izvoza literature postiže se povećano razumevanje svetskih lidera, na primer, G20 ili MMF-a. Ali, da bi se taj stub postavio, Kina mora da otkloni neke prepreke. Intelektualna svojina još nije zaštićena na adekvatan način, što naglašavaju filmski stvaraoci, a to negativno utiče na razvoj kreativnosti i mogućnost zarade. Zašto da se mučimo ako neko može lako da nam ukrade ideju?
![]() |
ODŠTAMPAJ TEKST
|
||||
![]() | |||||
|
| |||||
IZ ISTOG BROJA
-
GROZNI >
Terorizam u parlamentu
Alina Lobzina, RIA NOVOSTI -
Protesti u Francuskoj i trojni samit u Dovilu >
Pariz gori, Sarkozi se češlja
Milan Milošević -
Multikulturalna uzbuna u Nemačkoj >
Polumesec nad Brandenburškom kapijom
Andrej Ivanji -
Rudarska drama u Čileu >
Put iz središta zemlje
Zoran Majdin -
Srpsko-evropska posla >
Banja vs. terme
Ana Radić
-
Autori Vremena >
-
Zoom >
-
Nuspojave >
-
Zumiranje >
-
komentar dana >
-
Intervju >
-
Novogovor >
-
Lik i delo >
-
Portret savremenika >
-
kultura sećanja >
-
Iz arhive Vremena >
-
IZ ARHIVE - VREME u starom formatu >
-
TV manijak >
-
Kako smo birali 1990-2020. >
-
Vreme uživanja >
-
DOKUMENTI >
-
Dajžest tekstova na engleskom jeziku (Vreme News Digest Agency) od 1991. do 1997. >




