Referendumska kriza >

Političko kockanje i posledice

Republika Srpska je pred Savetom bezbednosti Ujedinjenih nacija prozvana jer "poziva na raspad države", a hrvatske stranke jer krše zakone Federacije BiH. Ocenu Valentina Incka da je odluka o referendumu najgrublje kršenje Dejtonskog sporazuma od njegovog potpisivanja, Milorad Dodik smatra manipulacijom

Hazarderska igra zvana "referendum" u Republici Srpskoj, sa napetim treniranjem živaca i simuliranjem svih mogućih scenarija, trebalo bi da krajem ove sedmice dobije rješenje ili barem njegov nagovještaj. Po ko zna koji put čeka se "dan D", koji slučajno ili ne pada upravo u petak 13. maja. Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Incko poručio je da parlament Republike Srpske odluku o referendumu mora staviti u roku od sedam dana van snage – u protivnom to će učiniti on sam. Međutim, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kaže da Inckovu odluku neće objaviti u "Službenom glasniku RS", što znači da ona neće imati "pravno-formalno dejstvo".

Nakon zasjedanja Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija svi očekuju da će znati detalj više. U zavisnosti od ugla posmatranja, traži se častan ishod za Dodika i Incka, odnosno za Republiku Srpsku i međunarodnu zajednicu. Najmračniji scenario predviđa eskalaciju krize, što znači ostajanje na tvrdim pozicijama svih sukobljenih strana.

STRATEGIJE I PAKETI: Iako se u predreferendumskoj groznici u Republici Srpskoj naglašavalo kako bi odustajanje od referenduma značilo kapitulaciju, reteriranje po ovom pitanju u posljednjih nekoliko dana u dijelu medija slavi se kao pobjeda Republike Srpske u prvoj rundi. Po jednima, samo nedonošenje odluke od strane visokog predstavnika u BiH je kupovina vremena i traženje izlazne strategije za međunarodnu zajednicu; za druge riječ je o davanju manevarskog prostora Republici Srpskoj; treći smatraju da je to odraz nejedinstva i podijeljenosti međunarodne zajednice. Naime, najava angažovanja Evropske unije na analizi rada pravosudnih institucija u BiH omogućava da odustajanje od referenduma ne bude tretirano kao "kapitulacija". Prvi zvaničnik koji je najavio ovu mogućnost je potpredsjednik Republike Srpske, predstavnik Hrvata Emil Vlajki, izjavivši da "postoji velika mogućnost da vlasti Republike Srpske povuku odluku o referendumu, ako bi međunarodna zajednica pomogla da budu uklonjeni nedostaci u radu državnog Suda i Tužilaštva". Vlajki je naglasio da je Republika Srpska spremna da pokaže dobru volju i da iza tog referenduma ne postoji nikakva teorija zavjere.

"Odluka o referendumu je i prije njegovog održavanja postigla svoj cilj", kaže predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić, jer ona "prvi put otvara ozbiljnu raspravu o stanju u pravosuđu". Po njemu, Republika Srpska je morala učiniti radikalan korak sa referendumom, ali njegovo poništavanje neće riješiti probleme. Radojičić je u vrijeme referendumskih previranja u BiH boravio u Briselu, gdje su mu svi zvaničnici sa kojima je razgovarao jasno rekli da je referendum za njih neprihvatljiv, te da će ukoliko kriza eskalira i bude li direktne konfrontacije između RS i međunarodne zajednice, Evropska unija aktivirati mjere iz paketa koji je nedavno usvojen u Briselu, a odnosi se na kočničare evropskog puta i reformi iz BiH.

Incko također osporava tvrdnje iz Republike Srpske koje govore o nejedinstvu unutar međunarodne zajednice kad je riječ o referendumu i mogućim sankcijama. "Miroslav Lajčak je Dodiku prenio da ga Evropa ne želi tretirati kao Aleksandra Lukašenka. Ako do referenduma dođe, tako će biti", istakao je Incko. Evropa je, ističe ovaj Austrijanac, ujedinjena u pogledu eventualnog uvođenja sankcija protiv Republike Srpske, a mjere koje bi u tom slučaju bile primijenjene jesu zamrzavanje računa političarima, zaustavljanje projekata infrastrukture, te uskraćivanje pomoći Evropske unije za budžet BiH koja trenutno iznosi 200 miliona maraka.

Najavljene mjere ne zabrinjavaju čelne ljude vladajućeg SNSD-a, jer je za njih "zamrzavanje imovine fiktivna, virtuelna sankcija, kao da oni u Evropi imaju brodove, koncesije, čeličane". Kako ko?

Radojičić je u razgovorima pak uspio otvoriti temu problema pravosuđa u BiH što se već sad u ovdašnjoj javnosti u Republici Srpskoj i dijelu medija smatra velikom pobjedom Republike Srpske, te se uveliko spekuliše o ponudi iz Evropske unije. Prema toj ponudi, Brisel predlaže moratorijum na referendum u zamjenu za formiranje stručnog tima koji bi analizirao rad pravosuđa u BiH, što Dodik za sada odbacuje, jer se "radi o špekulacijama". Iako, kako kaže, Republika Srpska neće odustati od referenduma, spreman je da ga odloži na tri mjeseca, dok se ne ispune njegovi uslovi, među njima pokretanje postupaka za procesuiranje zločina nad Srbima. Dodik je na sastanku sa Inckom, neposredno pred njegov odlazak na sjednicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, izričito podvukao kako Republika Srpska izlazi na referendum, bez obzira na prijetnje međunarodne zajednice.

SCENARIJI I SCENARISTI: Za to vrijeme, svaki medij je imao svoje "diplomatske izvore, koji su željeli da budu anonimni", ali su potkrijepljivali stavove političkih opcija kojima su naklonjene – od Dodikove preko međunarodne, do sarajevske. Tako su neki anonimni "diplomati" govorili o "raspadu" unutar Evropske unije na slučaju referenduma u RS, neki drugi su užurbano tražili Dodikovog nasljednika, a treći su podvlačili odlučnost međunarodne zajednice.

Iako se u Dodikovom Savezu nezavisnih socijaldemokrata ne zna kako će se sve završiti, u jednom dijelu stranke se govori o mogućim scenarijima za reagovanje na odluku o poništavanju referenduma. U igri je – od proglašenja nenadležnim pravosudnih institucija BiH na teritoriji Republike Srpske do povlačenja njenih predstavnika iz zajedničkih institucija u Sarajevu.

Igor Radojičič kaže kako najava o istupanju predstavnika RS iz institucija BiH nije bila u zaključcima Narodne skupštine, te je smatra "ubačenom sa strane": "Parlament u setu zaključaka koji se odnose na stanje u pravosuđu nije nijednom riječju zatražio tako nešto. O tome nije bilo nijednog zvaničnog razgovora."

Zanimljivo je da i pored velikog nezadovoljstva političkim i institucionalnim položajem Hrvata u BiH, visoki funkcioner Hrvatske demokratske zajednice Ivo Miro Jović tvrdi da povlačenje srpskih i hrvatskih predstavnika iz zajedničkih institucija ne bi bio dobar potez. "Vidim da se to najavljuje, ali ovi u Sarajevu to jedva čekaju. Oni bi na srpska i hrvatska mjesta postavili neke svoje Srbe i Hrvate. Ne treba ići iz institucija, jer samo u njima možemo da se izborimo za svoje pozicije."

Luiz Arbur, predsjednica Međunarodne krizne grupe, smatra da je "ako se kriza u BiH nastavi, lako zamisliti bošnjačke stranke koje kontrolišu propalu i bankrotiranu državu, čije su institucije napustili Srbi i Hrvati". Odavno neki izvještaj neke nevladine organizacije nije izazvao toliko sporenja unutar BiH kao što je bio slučaj sa ovim izvještajem Međunarodne krizne grupe.

IZVEŠTAJI I REAGOVANJA: O Bosni i Hercegovini raspravljalo se i pred Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija, a čak su priložena dva izvještaja, jedan redovan i drugi, specijalni o referendumu.

Zahvaljujući odluci o referendumu, Republika Srpska je, uz dva HDZ-a, označena glavnim krivcem za probleme u BiH, iako je stvarni problem nefunkcionisanja vlasti, zapravo, u Federaciji BiH. Republika Srpska je prozvana jer "poziva na raspad države" a Hrvati jer krše zakone Federacije BiH.

Visoki predstavnik za BiH je u svom drugom, specijalnom izvještaju naveo da namjere Republike Srpske treba sagledati u širem kontekstu "institucija RS, posebno njenog predsjednika, koje neprestano otvoreno dovode u pitanje teritorijalni integritet i suverenitet BiH". Odluke parlamenta su, po njemu, antidejtonske i predstavljaju najozbiljnije kršenje Dejtonskog sporazuma otkad je ovaj dokument potpisan, a zaključci Narodne skupštine RS direktno izazivaju autoritet visokog predstavnika, te odbacuju autoritet Ustavnog suda BiH. "Bilo kakav referendum koji ulazi u ili izaziva kompetencije Dejtonskog sporazuma predstavlja temeljno kršenje tog sporazuma. Pravno gledano, status i ovlašćenja visokog predstavnika proističu iz Dejtonskog sporazuma i međunarodnog prava, što ne potpada pod nadležnosti RS. Iz toga proističe da RS ne može usvajati zakone koji regulišu tu materiju, uključujući i referendum", stoji u izvještaju Valentina Incka. Dalje se naglašava kako su "vlasti u RS otvoreno pozivale na raspad države, dovodeći u pitanje integritet i suverenitet BiH, pobijajući legitimitet Ustavnog suda BiH i drugih državnih institucija", te kako politički lideri nastavljaju da dovode u pitanje "presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju kao i odluke Međunarodnog suda pravde koji su kvalifikovali masakr nad Bošnjacima u Srebrenici kao genocid". Prije nego što je izvještaj zvanično pročitan pred Savjetom bezbjednosti UN-a, a pošto je objavljen u medijima, Milorad Dodik je uputio pismo Ban Ki Munu, optužujući visokog predstavnika da obmanjuje ovu instituciju. Dodikovo pismo dopunila je Vlada Republike Srpske i takođe ga adresirala na prvog čovjeka Ujedinjenih nacija. Predstavnik Ruske Federacije također je imao suprotan stav od Incka.

Dodik je poručio da je privržen Dejtonskom mirovnom sporazumu, da referendum koji je raspisan nije referendum o secesiji, niti o statusu RS, niti je uvertira u neki od ovih referenduma. Ali, ako je vjerovati izjavama Valentina Incka, očito je ko će imati zadnju riječ u ovoj političkoj agoniji:

"Ja sam kao visoki predstavnik odgovoran za poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, kako građani ove zemlje nikada više ne bi morali patiti zbog kratkovidnosti ili igara moći koje igra mala grupa političara. Međunarodna zajednica i ja ćemo ispuniti tu odgovornost."

 

POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI		ODŠTAMPAJ TEKST

---