21. |
autor: Zoran Đukanović |
| Za ovog šamana stripskog medija bio bi eufemizam reći da je bio jedan od najvećih crtača našeg doba, pošto njegova autorska ličnost predstavlja istinski šok dvadesetog i početka dvadeset prvog veka, započet čudesnom eksplozijom 1977. koja traje do danas i nimalo se ne stišava fizičkom smrću njenog autora |
22. |
autor: Zoran Đukanović |
| Jednom su za nju napisali da je istinski raritet. Multitalentovana vizuelna umetnica Nina Bunjevac kretala se od slikarstva naizgled fotorealističkog, a u stvari duboko psihološkog i egzistencijalnog, tokom druge polovine devedesetih, preko fascinantnih skulptura i instalacija koje su u sebi već krile jezgro priče, sve dok nije otkrila narativni potencijal stripa |
23. |
autor: Zoran Đukanović |
| More zove pročita se za nekoliko opčinjavajućih sati vođenih diskretnom rukom pesnika u stripskoj prozi. S minimumom reči on hvata rasute momente bogato proživljenog života koji nije započeo nego je završio u pesništvu. A pamtiće se mnogih večeri kad pomišljamo na more |
24. |
autor: Zoran Đukanović |
| Među najboljim delima koja je Kordej stvorio krajem sedamdesetih i osamdesetih, jedan strip natkriljuje sve ostale. Vam je Kordejevo životno delo |
25. |
autor: Zoran Đukanović |
| U odličnoj tehničkoj opremi, na preko trista stranica masivne knjige, u ovom svojevrsnom strip leksikonu sakupljeno je blizu četiri stotine stripova od gotovo dvestotinak crtača i sličnog broja scenarista sa jugoslovenskog prostora koji su stvarali tokom XX veka, ali i u državama nakon velikog raspada |
26. |
autor: Zoran Đukanović |
| Dragulji opusa Julesa Radilovića jesu Kroz minula stoljeća, Afričke pustolovine, Kapetan Leši i Herlok Šolms. Četiri stripa i četiri žanra, istorijski, avanturistički, ratni i humoristički. U njima je nadišao zanat realizma i ponudio magiju vizuelnog pripovedanja. Radilovićeva i Furtingerova pripovest Afričke pustolovine kreirana pre pola veka postala je sama srž egzotičnog pojma afričkog kod tadašnjih čitalaca. Ova vrsta egzotizma ima zanimljivu komponentu – vrsta je postkolonijalnog čitanja Afrike mnogo pre nego što su postkolonijalna čitanja ušla u akademsku modu |
27. |
autor: Zoran Đukanović |
| Larsonov humor je najčešće humor na drugom koraku. Sazdan je od igre zastajkivanja – dok ne razaberemo na koju se "referentnu oblast" odnosi. Crtež osvaja infantilnom naivnošću, no iza nje kao da "sto đavola viri". Larsonova pažnja usmerena je tamo gde se rađa i gde završava glupost, a ne tamo gde je ona u punoj žestini; zanima ga melanholija gluposti |
28. |
autor: Zoran Đukanović |
| Onirizam, sanjanje na javi, zajedničko sanjanje i korišćenje snoviđenja danas su neodvojivi od stripskih pripovedačkih idioma i u Evropi i u Americi. Đorđe Lobačev je svojim onirizmom zaista njihova preteča. I tu se sreću ljubav za klasiku i ljubav za novo, pokazujući koliko su razlike varljive |
29. |
autor: Zoran Đukanović |
| Maurovićevi stripovi vremenom postaju sve življi i žešći. Stari Mačak Andrija se u svom delu ne smiruje nego pulsira, divlja i mahnita – upravo onako kao što je mladi Andrija činio pri svojim teškim pijankama i bahanalijama, a stari Andrija mažući se petrolejom i crtajući porno-stripove, sanjajući i prizivajući kataklizmu, kraj celog sveta. Tako definitivan kraj da neće ostaviti mogućnost Mauroviću da se ponovo rodi: "I ne daj Bože da se više inkarniram. Dosta je bilo. Pusti da me nema. Da lebdim u ništa." Majstor je pogrešio samo u jednom, ostavio je iza sebe stripove u kojima se stalno inkarnira |
30. |
autor: Zoran Đukanović |
| Može li se crtati strip, na primer, o svakodnevnoj patologiji ljudskih odnosa? Linda Beri naravno može, i to je pokazala do stepena genijalnosti |
|