1611. |
autor: R. V. |
| | Svaki komad zemlje i nekretninu kupila sam zato što mi se iskreno dopala, bez ikakve ideje o materijalnoj vrednosti onoga što kupujem |
1612. |
autor: Zoran Majdin |
| | "Četiri najvažnija rizika po bezbednost građana Evrope pa i građana Srbije jesu požari, poplave, zemljotresi i terorizam. Iako ima ko se tim problemima bavi, još se ne razmišlja o organizovanom odgovoru države na efekte terorističkih akata, koji predstavljaju vanrednu situaciju i koji podrazumevaju planiranu koordinaciju, sadejstvo više ministarstava, više službi, od PTT-a, preko službe hitne pomoći do vatrogasaca i svega ostalog" |
1613. |
autor: Andrej Ivanji |
| | Nacionalsocijalizam nije bio samo običan karambol u nemačkoj istoriji. Njegovi politički i kulturni koreni sežu mnogo dublje od 1933. godine |
1614. |
autor: Ivan Milenković |
| | "Intelektualac je kategorija s kojom je, po mom mišljenju, završeno. Svaki intelektualac ima neku instituciju iza sebe. Adorno je imao radio. Zola je imao novine. Štampa je bila institucija koja je omogućila ulogu nekih intelektualaca. Nisam ubeđen da još ima institucija koje imaju takvo mesto, odnosno koje održavaju intelektualnu funkciju" |
1615. |
autor: Slobodan Bubnjević |
| | "Tokom dvanaest godina vođenja agencije video sam sistem koji ima dvostruke standarde, koji nije održiv i koji bi sasvim lako mogao da uništi svet kakav poznajemo. Devet nuklearnih sila poseduje nuklearno oružje, dok svim ostalim zemljama govore: ‘To je opasno, nemojte da ga dirate’" |
1616. |
autor: Andrej Ivanji |
| | S jedne strane stojimo pred problemom da u Evropi jača mišljenje kako je svet ponovo lep i da nas se užasi iz evropske prošlosti više ne tiču. Ali postoji i protivpokret koji se suočava s tim pitanjima, on postoji kako u civilnom društvu tako i u institucijama, na profesionalnom nivou među istoričarima, umetnicima, radnicima muzeja i pedagozima, kaže Folkhard Knige, koji se kao direktor Buhenvalda od 1994. godine i profesor istorije univerziteta u Jeni nalazi usred sveevropskog razgovora o načinu ophođenja sa prošlošću. U razgovoru za "Vreme", koji ćemo objaviti u dva dela, on govori o mukotrpnom putu Nemačke od nacionalsocijalizma do suštinske demokratije, o samozavaravanju i samokritici, o načinu na koji treba očuvati sećanje na zločine iz prošlosti, kako bi istorijsko pamćenje postalo pouka za budućnost |
1617. |
autor: Zoran Majdin |
| | Ne mogu neki investitori da budu "maženi i paženi", da im se kad kasne sa plaćanjima preuzetih obaveza gleda kroz prste, a da se neki drugi na svaki način sputavaju. Politika razdvajanja investitora na "naše" i "tuđe" skupo će koštati ovu vladu |
1618. |
autor: Katarina Rohringer Vešović |
| | "Ne zanima me neki pisac koji piše o trenutnoj krizi. Jer savremenost je sve i ništa... dok mi razgovaramo, ona već prolazi. Od takozvanih savremenih političkih tema nikada nije nastalo dobro pozorište" |
1619. |
autor: Zoran Majdin |
| | "Moram da kažem da postojanje Duhovno-rehabilitacionog centra u Crnoj Reci nije bilo nepoznato, kako crkvenoj tako i široj društvenoj javnosti. Neretko, govorilo se o brojnim mladim ljudima koji su imali problem sa drogama a, prošavši kroz ovaj centar, izlečili se. Takođe, nije bilo tajna da se tamo, pored ostalog, kao metod lečenja primenjuju batine. Niko, međutim, nije mogao ni zamisliti do kojih razmera brutalnosti to ide. Na primer, lično sam bio u prilici da od nekih mladića koji su napustili centar pre isteka 'terapije' čujem kroz kakve su torture prolazili. Ali, budući da je reč o narkomanima, mislio sam da izmišljaju, odnosno da u najmanju ruku preuveličavaju. Posle objavljivanja snimka stravične 'fizioterapije' koji sam video na televiziji, bio sam ne iznenađen, već najdublje užasnut" |
1620. |
autor: Sonja Ćirić |
| | „U vremenu u kome živim ostavio sam trag i niko mi ništa ne može" |
| |