941. |
autor: |
| | „Još samo u Belorusiji, Makedoniji, Albaniji i Srbiji postoje predstavništva Nemačke privredne komore, društva sa ograničenom odgovornošću i privrednog udruženja. To je bilo karakteristično za zemlje u tranziciji, za zemlje Istočne Evrope u 90-im godinama, u okviru nemačke spoljnotrgovinske politike. U međuvremenu su u tim zemljama osnovane bilateralne komore, pa je osnivanje nove nemačko-srpske komore signal upućen nemačkim partnerima da je došlo do normalizacije uslova u zemlji", kaže za "Vreme" Martin Knap |
942. |
autor: Sonja Ćirić |
| | "Srpski tragovi u kulturi i književnosti Dubrovnika su veoma stari i kontinuirano ih je bilo u svim vekovima njenoga postojanja. Sa druge strane, pored mnogih primera vezanosti srpskih pisaca za dubrovačku literaturu, kulturu i istoriju, tu su i mnoga dela inspirisana starim Dubrovnikom – ovo ‘starim’ dodajemo samo zbog jasnoće: sve o čemu je reč odnosi se na državu dubrovačku, odnosno na period do prvih godina 19. veka kada je ona, posle više vekova samostalnog postojanja – a njeni podanici su bili Dubrovčani – prestala da postoji" |
943. |
autor: Mirko Rudić |
| | Ukoliko nadležne pitate zašto ne postoji ugovor kojim se definiše ova investicija za "Beograd na vodi", koji deo sredstava u ceo posao unose grad i država, kako se deli profit, ko snosi rizike, onda bivate proglašeni za plaćenike tajkuna; ako pitate koliko košta izmeštanje autobuske i železničke stanice, neophodna infrastruktura i raščišćavanje terena, ko to plaća i kako su izabrana preduzeća koja to sprovode, onda ste ljubitelj trošnih udžerica i protiv modernizacije; ako ukažete na povrede zakona, lažiranje javnih rasprava, manipulacije izjavama stručnjaka, onda ste protiv napretka |
944. |
autor: |
| | O poslovanju srpskog ogranka DHL-a, svetskog lidera u međunarodnom ekspresnom, drumskom i vazdušnom transportu i logistici, planovima i fokusu na mala i srednja preduzeća |
945. |
autor: Dragan Ambrozić |
| | "Danas sam slušao jedan bluz album i tamo čovek lepo kaže – bluz ti omogućava da se osetiš kao da imaš milion dolara, a nemaš ništa. E, to ti je otprilike i suština popularne kulture. Kao što neko reče: ona ti omogućava da se vratiš kući. Svi smo u nekom trenutku morali da odemo od kuće, a kroz rok pesme i film, mi joj se vraćamo. To je svakodnevna priča o izgubljenom raju, o mestu gde možemo opet da se osećamo toplo i fino kao u svom domu" |
946. |
autor: Zoran Majdin |
| | Projekat železničke stanice Prokop otišao je toliko daleko da, nažalost, ne možemo da kažemo "prešli smo se, jako smo se prešli". Na tom primeru studenti bi trebalo da uče kako ne treba da se radi. Međutim, ova priča je aktuelizovana projektom "Beograd na vodi" |
947. |
autor: |
| | "Investicije u prateću infrastrukturu i unapređenje energetske efikasnosti dodatno su poboljšali naše poslovanje. To pokazuje i činjenica da smo 2014. u odnosu na 2010. godinu udvostručili proizvodnju, dok su troškovi energije ostali na istom nivou" |
948. |
autor: Jovana Gligorijević |
| | "Kad kažemo ‘režim’, treba biti vrlo precizan: tu je reč o Aleksandru Vučiću i grupi ljudi oko njega. Nije reč čak ni o SNS-u, ni o vladi, nego o ljudima od kojih su neki možda vezani za SNS, dok neki nisu, ali su svi prijateljskim, kumovskim ili nekim drugim vezama vezani za Vučića" |
949. |
autor: Tamara Skrozza |
| | "Koliko je dugo trebalo da se probije stav Akademije nauka i Akademije arhitekata o ‘Beogradu na vodi’? Nije cenzura samo kada neko zove iz kabineta ovog ili onog i kaže: ‘Nemoj da objaviš, ili objavi.’ Cenzura je kada svetlo dana ne može da ugleda informacija koja je bitna za život građana, a koja dolazi iz neke ‘druge ruke’, a ne samo iz vladareve" |
950. |
autor: Radmilo Marković |
| | O startapima i startap zajednici – o njenim karakteristikama, potencijalu i načinu na koji može da se razvija, za "Vreme" govori većinski vlasnik firme StartLabs |
| |