Poslednjeg
radnog dana u pro�lom veku objavljena je knjiga Pri�a
za kraj veka u izdanju "Kikindskih novina" i Doma omladine
Kikinda kao prva knjiga u biblioteci "Manufaktura za popravku
knjiga". Zbirka Pri�a za kraj
veka sa�injena je od trideset �est kratkih pri�a koje su
objavljivane u nedeljniku "Kikindske novine" od septembra 1999.
do juna 2000. godine. Zbirku �ine pri�e koje su ovda�nji pripoveda�i
slali po pozivu urednika Sr�ana V. Te�ina, koji je i prire�iva�
knjige. U najgrubljim crtama mo�e se re�i da knjiga Pri�a
za kraj veka predstavlja jednu od mogu�ih panorama aktuelnog
pripovedanja, bez ikakvih pretenzija da bude izbor ili antologija
savremene srpske pri�e. U knjizi su zastupljeni generacijski razli�iti
pisci, a njihove pri�e su plod razli�itih poeti�kih i �anrovskih
strategija. Da navedemo samo nekoliko imena, dobro poznatih �itala�koj
publici: Jovica A�in, Igor Marojevi�, Slavoljub Markovi�, Zoran �iri�,
Vladimir �uri� �ura, Vasa Pavkovi�, Danica Vuki�evi�, Sa�a Ili�,
Uglje�a �ajtinac i drugi. Osnovna ideja prire�iva�a, kako �itamo u
predgovoru, bila je da "podstakne doma�e pisce da se oprobaju u
nedovoljno kori�tenom i potcenjenom modusu objavljivanja pri�a u
novinama". Knjiga Pri�a za kraj veka govori u prilog ovom zahtevu.
Umro knji�evnik Ranko Marinkovi�
Knji�evnik Ranko Marinkovi� (88) umro je u nedelju u Zagrebu, javili su hrvatski mediji, a prenosi Tanjug. Marinkovi� je objavio vi�e zbirki pripovedaka, drama i romana. Poseban uspeh postigao je zbirkama pripovedaka Poni�enje Sokrata i Ruke, dramom Glorija i romanom Kiklop, koji u Hrvatskoj svrstavaju u najbolje romane proteklog stole�a.
Ameri�ka drama iz Vukovara
Od
trenutka kad glavna junakinja filma Harisonovo cvije�e prelazi grani�ni prelaz biv�e Jugoslavije, na
kojem nema nikoga, da bi malo potom upala u pakao "etni�kog �i��enja",
shvatamo da je reditelj Eli Suraki, prije nego �to �e po�eti snimanje
ove pri�e o ljubavi, prijateljstvu i profesiji fotoreportera, proveo sate
i dane gledaju�i dokumentarne snimke sa hrvatskih i bosanskih rati�ta.
On sam u jednom intervjuu ka�e: "Tri godine prou�avao sam sve vrste
dokumentarnog materijala da bih razumio taj konflikt, koji je i etni�ki,
i religiozni i psihoanaliti�ki." Te�ko je po filmu Harisonovo cvije�e zaklju�iti da li je reditelj doku�io su�tinu
konflikta, ali je dobro shvatio na koji se na�in on zbivao.
Shvatio je bezmjernu surovost onoga �to su njegovi junaci jedva mogli da razumiju dok nisu do�li na lice mjesta i svojim o�ima de�ifrovali sintagmu "etni�ko �i��enje", koje se sprovodilo posvud kuda su prolazile dobrovolja�ke horde. Uvjerljivost scena sa rati�ta oko Osijeka i Vukovara i u samom Vukovaru zasniva se na Surakijevom po�tovanju onog �to je vidio na dokumentarnim snimcima. �tavi�e, on te snimke ubacuje u film, a onda ih pretapa u igrane sekvence.
U�as ubijanja bez odlaganja i bilo kakvog obzira, brutalnost i ludilo etni�ke mr�nje, sve to koncentrisano u dva sata koliko traje film, mo�e distanciranom gledaocu da se pri�ini kao pretjerivanje. Me�utim, sam Suraki ka�e: "Sve �to sam pokazao u filmu nalazi se u izvje�taju Ujedinjenih nacija, nijedan detalj pozadine moje pri�e nije izmi�ljen, prostudirao sam sve �to se zbivalo na vukovarskom rati�tu dan po dan."
Ta uvjerljivost surove ratne pozadine filma prenosi se i na fiktivnu pri�u, koju je Suraki ispleo na fonu Vukovara, jedinog grada, kako je rekao, koji je nakon Drugog svjetskog rata totalno uni�ten artiljerijskim granatama. Doista povjerujemo da je posrijedi rekonstrukcija istinite pri�e. Radnja filma po�inje u Njujorku, gdje fotoreporter lista "Njusvik" Harison Lojd � igra ga David Strathairn � dobija zadatak da ide u Hrvatsku, gdje su, po rije�ima glavnog urednika, "izbili nekakvi etni�ki neredi". U redakciju Harison �alje jedan snimljen film i nestaje navodno u ru�evinama neke ku�e u blizini Osijeka. Za sve je mrtav sem za svoju �enu Saru (Andie MacDowell), koja polazi da ga tra�i.
Film je u isto vrijeme oma� ratnim fotoreporterima. Posve�en je njima s napomenom na po�etku da je na rati�tima u biv�oj Jugoslaviji poginulo 48 fotoreportera, novinara i kamermana. Suraki je nastojao da predstavi ekstremni rizik, ali i neodoljivu izazovnost te profesije, bez koje vi�e ne mo�e da se zamisli dokumentarno i istorijsko svjedo�enje. Nastoje�i da snimi pri�u o onima koji objektivom svojih aparata bilje�e neposrednu stvarnost i istinu, Suraki je napravio i potresan i ubjedljiv film o samom vukovarskom rati�tu, bez obzira na to �to je Harisonovo cvije�e, kao i televizijski film Ratnici britanskog reditelja Petera Kaminskog, snimljen u �ehoslova�koj. Suraki je me�utim 1999. obi�ao sva mjesta u Hrvatskoj na kojima se zbiva njegova pri�a i snimio fasade Vukovara koje je interpolirao u svoj film.
(Sense)
