| Svet |
Vreme broj 526, 1.februar 2001. |
| Francuska i skandali Afere male � provizije velike Svim financijsko-politi�kim skandalima zajedni�ka su � to je koliko o�igledna toliko i skrivana istina � tri parametra: ja�ina isku�enja, stupanj gnu�anja i javnog ogor�enja, te efikasnost represivnih mjera. Korupcija najbolje uspjeva na crti sukoba politi�ke i ekonomske logike
�ALETOVE VEZE: Na po�etku zapleta bija�e Rajska dolina (Paradise Valley) u Arizoni, gdje doma�in, Pjer Falkone, posjeduje bajkovito imanje na kojem prire�uje glamurozne prijeme. Me�u gostima brojne okrunjene glave iz svjetskog politi�kog, financijskog ili cyber jet-seta: George Bush junior � �iju �e predsjedni�ku kampanju doma�in financijski pomagati � zatim Bil Gejts, ali i Miteran junior. Falkone i Miteran junior upoznali su se 1992. posredstvom predstavnika Elfa i tvrtke Thompson (tvrtke koja �e isporu�iti fregate Tajvanu i koja se spominje u drugoj aferi, aferi Dima). Svi se poznaju, konverzacija je stoga ugodna i laka. Nije svijet afera mali, nego su provizije velike. �an-Kristof je zanimljiv za Falkonea, zanimljiv zbog �aletovih veza s gotovo svim mo�nicima Crnoga kontinenta, koji Miteranovu sinu pri�ivaju nadimak: Papamadit � "�ale-mi-je-rekao". Falkone, naime, preko dana, radi kao savjetnik tvrtke � a preko no�i postaje veletrgovac oru�jem. Afera Angolagejt � kako je sada kr�tena � po�ela je slu�ajno, istragom u vezi s jednom provalom. Kod provalnika je francuska policija na�la dokumenta koja svjedo�e o prodaji Angoli ve�ih koli�ina oru�ja � helikoptera, projektila i tenkova ruske proizvodnje. Falkone je uhap�en 1. decembra pro�le godine, u Parizu, pod optu�bom za utaju poreza i zloupotrebu javnih sredstava. Nekoliko dana kasnije, ista �e sudbina zadesiti i Miteranovog sina, koji �e u zatvoru provesti bo�i�ne i novogodi�nje blagdane, sve dok preostali prijatelji familije nisu namakli pet milijuna franaka, koliko je zatra�eno da bi se �an-Kristof mogao braniti sa slobode. Danijela Miteran � nekad prva dama Republike � stoga �e govoriti o ucjeni i sudskom proganjanju, dok �e neki drugi iz Miteranlenda, na primjer Alen Delon, �aliti �to Francuska kaska za Amerikom, jer tamo sin predsjednika postaje i sam predsjednik, a ovdje, u Francuskoj, predsjednikov sin provodi blagdane u zatvoru. Sramota za Roka i njegovu bra�u. Istraga � koja je na samim po�ecima � otkrila je, a �an-Kristof to i priznao, da je na njegov ra�un u �vicarskoj upla�eno 13 milijuna franaka, "neprijavljenih poreskoj upravi". Razgranata mre�a provizij� pru�a pipke �ak i do egzoti�nog Miteranovog biv�eg savjetnika, �aka Atalija, biv�eg direktora BERD-a i autora niza bestselara neodre�enog �anra, poznatog i po tome �to je alergi�an na navodnike (one interepunkcijske znake kojima se odaje po�tovanje prema onima koji su prije i bolje od nas to ve� rekli), ili do pisca Pol-Lua Sulicera. Prije izgona iz raja bio je pakao Angole. U zemlji je gra�anski rat
� u kojem je poginulo oko pola milijuna ljudi � doma�a verzija
planetarnog sukoba Istok�Zapad: s jedne strane MPLA � s predsjednikom
�ozeom Eduardom Dos Santosom na �elu, i s druge, UNITA Jonasa Savimbija.
Prvu poma�u Sovjetski Savez i Kuba (koja �alje i svoje trupe), drugu
Sjedinjene Dr�ave i Francuska, uz izravno anga�iranje ju�noafri�ke
vojske. Zemlja je bogata nalazi�tima nafte i dijamanata, a njen geostrate�ki
polo�aj omogu�uje kontrolu nad nestabilnom Centralnom Afrikom, posebno
Zairom i, utjecaj u Ju�noj Africi. No, nakon pada Berlinskoga zida, pala
je i va�nost Savimbija kao borca za "slobodni svijet", pogotovu
�to dozvole za off shore
eksploataciju crnoga zlata dodjeljuje Dos Santos, �iji
u-korupciji-razvodnjiv-marksizam predstavlja � u DRUGA PRI�A: Angola tako, uz posredovanje Miterana juniora, a zahvaljuju�i operaciji koju provode Falkone i Gajdamek, dobiva potrebno oru�je, a Elf potrebne koncesije za off shore eksploataciju "Bloka 17" � �ije se rezerve procjenjuju na tri i pol milijarde barila nafte. Direktor Elfa u to vrijeme je Loik Le Flos-Prizan, a njegova osoba za kontakte je Alfred Sirven, za kojim je tako�er raspisana me�unarodna tjeralica, ali se on, za razliku od Gajdameka i gazde Jezde, krije, ne u Izraelu, ve� na Filipinima, kako je nedavno otkrila, ne istraga, ve� novinarska ekipa veletira�nog Paris-Matcha! Alfreda Sirvena tereti � gle �uda � i "republi�ka kurva", Kristin Devije-Zonkur. No, ona je iz druge pri�e: one s Miteranovim ministrom vanjskih poslova, Rolanom Dimom, a u kojoj sve blista od glamura, salona, ve�era, skupocjenih cipela (marke Berlutti, proslavljene i po tome �to obuva svetoga tatka), anti�kih skulptura... Scena se odvija u Pala�i pravde, a kulminaciju do�ivljava 24. januara ove godine kad se u sudnici pojavljuje kao optu�eni slavni odvjetnik, junak tolikih afera vezanih uz historiju Pete Republike, Rolan Dima. On je poput tribuna grmio protiv korumpiranosti Republike, kad su na njenom �elu bili politi�ki protivnici njegova prijatelja, Fransoa Miterana: dakle, �arl de Gol, �or� Pompidu i Valeri �iskar d'Esten. Kao odvjetnik satiri�kog Okovanog patka, ovaj "zavodnik", "diplomat-poliglot", "elegantni dendi" (pregr�t pridjeva iz francuskog tiska) znat �e ubosti tamo gdje je najbolnije: afera s "komodom Fokar" koja �e u vrijeme De Gola slu�iti za prislu�kivanje, afera Markovi�, u vrijeme Pompidua, ili afera s dijamantima koje je imperator Bokasa poklonio �iskaru... Dima brani i francuske intelektualce, mre�a Zanson, poznate pod podrugljivim nazivom "nosa�i aktovki", a koji su bili na strani al�irskoga FLN-a... Dima �e ranije braniti i samog Miterana, kada se ovaj potu�io da je bio meta atentata kod Opservatorije, branio ga, jer je sumnja u umije�anost ponajvi�e pala na samu proma�enu "�rtvu". Dima �e me�u svoje klijente ubrojiti i Pikasa, �agala i �akometija � �to samo po sebi ne obja�njava njegov istan�an estetski osje�aj � ali i pihoanaliti�ara Lakana, �to, ovo potonje, nije ba� bez ikakve veze sa narcisoidnom psihologijom ogledal�... MINISTAR I CIPELE: Ovoga 24. januara, me�utim, Dima je branio samog sebe. Dima se brani da nije lobirao u prilog Loika Le Flos-Prizana, kad se birao direktor Elfa, i, za uzvrat, tra�io da se "njegova" Kristina zaposli u toj velikoj dr�avnoj firmi, koja ima tako razgranatu mre�u aktivnosti da �e i ona tu na�i sebe. Nagla�avaju�i kako "govori za historiju", Dima isti�e da je sredi�nja osoba ovoga procesa Alfred Sirven, onaj koji se krije na Filipinima, e da bi mogao lak�e izdr�ati sve udarce koji profilakti�ki olak�avaju savijest optu�enih. I kao najpikantniji detalj � uz misterioznih deset milijuna franaka u ke�u �to su u razdoblju od 1989. do 1997. polo�eni na bankovne ra�une Rolana Dime: slavni par cipela berlutti. "Zar bi se jedan ministar dao kupiti za par cipela?... Kristina je oti�la po njih, i sutradan sam joj platio u ke�u." (Cipele berlutti ko�tale su 11.000 franaka!). Kristina pak ka�e da se "toga ne sje�a". Dima otkriva i svoju vezu s Kristinom, i kao pravi d�entlmen, vjerojatno zavodni�ki �alje mig �enskom dijelu istrage, glasovitoj Evi Zoli i Loransi Vi�njevskoj, ali i samoj sutkinji, Sofi Portije: "Krajem 1988. i po�etkom 1989. postali smo prisni, rodila se duboka intimna veza koja je bila poja�ana obostranim zanosom. I o tome vi�e ne�u re�i ni rije�i." O glavnoj temi cijele afere: prodaji tajvanskoj mornarici �est fregata i eventualnoj Kristininoj ulozi � kao predstavnika Elfa i Thompsona, uloga koju je mogao (zlo)upotrebiti odsutni Sirven � u slamanju otpora koji su toj zamisli pru�ali Rolan Dima i ostali �lanovi francuske vlade, o tome ni rije�i. To je predmet druge istrage. Kad je Taljeran, slavni prethodnik Rolana Dime u Ke d'Orseju, bio prvi put imenovan na du�nost � a bio je �ef diplomacije u �etiri me�usobno nepomirljiva re�ima � u direktoriju, konzulatu, carstvu i restauraciji � izgovorio je ove rije�i: "Sada �emo namaknuti bogatstvo, golemo bogatstvo!" Korupciona�ki skandali i jesu sabla�njivi upravo zbog brojnih prekr�aja
koje otkrivaju, ali, istodobno, i umiruju�i, u mjeri u kojoj se
otkrivaju. Simptomi, dakle, oboljenja, ali i nada u ozdravljenje. Prema
podacima Svjetske banke, ukupan godi�nji iznos korupcije dosti�e 80
milijardi dolara, ne ra�unaju�i preusmjerenje fondova za razvoj u
zemljama Tre�ega svijeta. To upravo predstavlja iznos provizije � od
uobi�ajenih 6 do 8 odsto � na godi�nji prihod od trgovine oru�ja,
koja iznosi oko tisu�u milijardi dolara. Svim financijsko-politi�kim
skandalima zajedni�ka su � to je koliko o�igledna toliko i skrivana
istina � tri parametra: ja�ina isku�enja, stupanj gnu�anja i javnog
ogor�enja, te efikasnost represivnih mjera. Korupcija najbolje uspjeva na
crti sukoba politi�ke logike, koja te�i �estitosti
(dr�ava je samo ra�unovo�a javnoga dobra) i ekonomske logike koja,
osim profita, nema druge
motivacije. Ostalo je �utnja. Frano Cetini� |