<< VESTI | | 11.10.2012 12:39

Predsednik Vlade Srbije Ivica Dacic sa šefom Delegacije EU u Srbiji Vensanom Dežerom i potpredsednicom Vlade za evropske integracije Suzanom Grubješic nakon što je Dežer predao Izveštaj Evropske komisije o napretku država koje streme ka članstvu u EU, uključujući Srbiju. FOTO TANJUG

dopunjeno 11.8.2012 u 18h19m >

Novi zahtev Brisela

Dačić rekao da je za Srbiju neprihvatljivo da se u dokumentima Evropske unije pominje teritorijalni integritet Kosova jer se takvim formulacijama ometa nastavak dijaloga Beograda i Prištine

Srbija treba da pokloni posebnu pažnju vladavini zakona, proceduri izbora sudija, odnosno reformama u pravosuđu, zaštiti ranjivih grupa, naročito Roma, kao i nezavisnosti ključnih institucija kao što je Centralna banka, da ojača napore na području borbe protiv korupcije i slobode izražavanja medija, kaže se u Strategiji proširenja EU, i u Izveštaju Evropske komisije o napretku Srbije u proteklih godinu dana, koji su 10. oktobra dostavljeni vladi Srbije.

Predsednik Vlade Republike Srbije Ivica Dačić nakon razgovora sa šefom Delegacije Evropske unije u Srbiji Vensanom Dežerom, koji mu je uručio Izveštaj Evropske komisije o napretku Srbije na putu ka EU, rekao da je za Srbiju neprihvatljivo da se u dokumentima Evropske unije pominje teritorijalni integritet Kosova jer se takvim formulacijama ometa nastavak dijaloga Beograda i Prištine i da će one biti predmet ozbiljnih političkih razmatranja u Srbiji.

Evropska komisija je zaključila da Srbija nastavlja da zadovoljavajuće ispunjava političke kriterijume: Vensan Dežer FOTO TANJUG

Srbija je bila spremna za politički dijalog već u oktobru, ali sada ovo pred nas postavlja pitanje da li je to samo blaža alternativa za priznavanje nezavisnosti Kosova, istakao je predsednik Vlade i ukazao na to da ne postoji teritorijalni integritet bez suvereniteta. On je rekao i da se ta formulacija ne navodi u Izveštaju EK već, kako je naveo, u drugom dokumentu EU.

Zahtev da Srbija poštuje teritorijalni integritet Kosova naveden je u Strategiji o proširenju koja još nije objavljena.

Dačić je rekao da će od evropskog komesara za proširenje Štefana Filea tražiti komentar o tome da li je formulacija o teritorijalnom integritetu Kosova novi uslov za Srbiju jer su, kako je istakao, za Beograd novi uslovi neprihvatljivi.

Dačić je naglasio: "Ako je ovo formulacija koja je sa naše strane pogrešno protumačena, bićemo spremni za nastavak dijaloga sa Prištinom." Evropski komesar za proširenje Štefan File je u intervjuu za RTS istog dana kasnije objašnjavao: "Mi ne otkrivamo nikakav novi koncept. Princip nemenjanja granica Kosova navela je Kontakt grupa još u novembru 2005. godine u smernicama za pregovore o statusu Kosova. Pominjanje teritorijalnog integriteta nema veze sa statusom Kosova i Komisija je u svom izveštaju jasno rekla da ostaje statusno neutralna... Naš zahtev jedino znači da ne želimo podelu Kosova..."

Ideju o podeli Kosova pominjao je prethodnih nedelja Ivica Dačić, ali je naglašavao da je to njegov lični stav, a da je on kao premijer obavezan da sprovodi usvojenu politiku koja to ne predviđa.

Na pitanje kako se Komisija odnosi prema uslovima članova Bundestaga saopštenih nedavno u Beogradu i ko, zapravo, govori u ime Evrope o tome šta Srbija treba da uradi da bi počela pregovore, File kaže: "Zaključci Evropskog saveta govore o vidljivom i održivom poboljšanju odnosa sa Kosovom i navodi: regionalnu saradnju, primenu sporazuma, dogovor o telekomunikacijama i energetici i saradnji sa Euleksom. Kad to bude urađeno, mi ćemo preporučiti pregovore i zemlje članice će o tome odlučivati. To ne znači da se normalizacija odnosa završava ovim pitanjima... Postoje i druga kao što su paralelne strukture i transparentnost na severu Kosova, ali otvaranje pregovora nije jedini trenutak za postavljanje ovih uslova. Kad pregovori počnu taj proces može poslužiti Beogradu i Prištini da postepeno dođu do normalizacije", istakao je komesar File.

Evropska komisija sugeriše zemljama članicama da potpuna normalizacija treba da bude ostvarena tokom pregovora.

Nakon razgovora Filea sa srpskim zvaničnicima premijer Dačić je u četvrtak 11. oktobra rekao da mu je komesar File je preneo stav da nema novih uslova za nastavak dijaloga i da bi dijalog, ukoliko bi Srbija u njemu učestvovala, bio statusno neutralan. Osvrćući se na pominjanje teritorijalnog integriteta Kosova u Strategiji proširenja EU, Dačić je rekao da je za Srbiju, u tom smislu, bilo važno pitanje da li postoje novi uslovi u procesu evrointegracija, odnosno da li je potrebno da Srbija za dobijanje datuma otpočinjanja pregovora ili članstvo u EU, na neki način, prizna nezavisnost Kosova.

"Odgovor je da nema novih uslova, da je reč o uslovima Evropskog saveta, u kojima jasno stoji da je potrebno vidljivo i održivo unapređenje odnosa Beograda i Prištine i za nas to nije sporno. Za nas je bila sporna rečenica o teritorijalnom integritetu Kosova, imajući u vidu da to može da vodi ka zaključku da možda postoje novi uslovi. A za nas je to neprihvatljivo", naglasio je Dačić.

Povodom novih zahteva iz Brisela oglasili su se i čelnici opozicionih stranaka.

Predsednik Demokratske stranke (DS) Boris Tadić:

"Izveštaj (Evropske komisije) prvi put pominje očuvanje integriteta Kosova i Metohije. To nije dobra vest za Srbiju i veoma je važno da što pre pronađemo, kroz platformu koju najavljuju Vlada Srbije i predsednik Srbije, modalitete i rešenja za taj gorući problem koji se nalazi kao prepreka na putu naših bržih evropskih integracija."

Predsednik Demokratske stranke Srbije Vojislav Koštunica je izjavio:

"Nijedna država u Evropi ne bi prihvatila zahtev da poštuje teritorijanli integritet dela sopstvene teritorije, i Srbija, pozivajući se na međunarodno pravo, treba jasno da odbaci ovaj zahtev. Ne može se dopustiti da evropske integracije predstavljaju masku za stvaranje nezavisnog Kosova. Ovakvi uslovi EU zahtevaju nedvosmislen odgovor Srbije."

Nakon Fileovog razjašnjenja Koštunica je u četvrtak 11. oktobra odbacio tvrdnju da pominjanje teritorijalnog integriteta Kosova datira još iz 2005. godine: "Potpuna je neistina tvrdnja predstavnika EU da je Kontakt grupa 2005. godine podržala teritorijalni integritet Kosova. Istinu je veoma lako utvrditi jer su principi Kontakt grupe za vođenje pregovora iz novembra 2005. godine javni dokument i svako se može uveriti da se u ovim principima apsolutno ne pominje teritorijalni integritet Kosova. Naprotiv, neprihvatanje podele Kosova znači dosledno poštovanje teritorijalnog integriteta Srbije. Pravo pitanje glasi da li je EU spremna da iz svojih dokumenata izbaci zahtev za poštovanje teritorijalnog integriteta Kosova. Pravi je trenutak da Srbija insistira na punom rasvetljavanju ovog pitanja i da ne odustane od zahteva da se izbaci odredba o poštovanju teritorijalnog integriteta Kosova».


 

Ključni delovi Izveštaja o napretku za Srbiju

Izveštaj o napretku Srbije deo je Paketa za proširenje 2012 koji je Evropska komisija usvojila 10. oktobra. Komisija je zaključila da Srbija nastavlja da zadovoljavajuće ispunjava političke kriterijume i uslove iz Procesa stabilizacije i pridruživanja. Dinamika reformi treba da bude ojačana i vidljiva, a potrebno je i održivo poboljšanje u odnosima između Srbije i Kosova, što bi postepeno rezultiralo punom normalizacijom odnosa između Srbije i Kosova. U skladu sa svojom preporukom iz Mišljenja, Komisija ostaje spremna da potvrdi da pregovori sa Srbijom o članstvu treba da budu otvoreni kada bude postignut napredak u jednom ključnom prioritetu.

Politički kriterijumi

Srbija je postigla izvestan napredak u ispunjavanju političkih kriterijuma za članstvo u EU. Nakon opštih izbora, stabilnost i funkcionisanje institucija su očuvani. Uprkos usporenju u zakonodavnoj aktivnosti, izvestan napredak je registrovan u sprovođenju reformi u najvećem broju područja. Srbija treba da pokloni posebnu pažnju vladavini zakona i, nakon odluka Ustavnog Suda koji je odbio proceduru u tri koraka za sudije i tužioce, potrebna je jača privrženost da se nastave reforme u pravosuđu. Potrebno je da Srbija posveti posebnu pažnju zaštiti ranjivih grupa, naročito Roma, kao i nezavisnosti ključnih institucija kao što je Centralna banka. Srbija treba da ojača napore na području borbe protiv korupcije i slobode izražavanja medija. Srbija je podržala punu saradnju sa Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju. Potrebno je da Srbija nastavi svoje konstruktivno angažovanje i jačanje odnosa sa susednim zemljama. U dijalogu sa Prištinom postignut je prvi set rezultata, ali je sprovođenje postignutih dogovora neujednačeno. Srpska interpretacija sporazuma o regionalnoj saradnji i predstavljanju Kosova konačno je razjašnjena i, što treba da bude sprovedeno, više ne sprečava uključivanje u regionalnu saradnju. Novo rukovodstvo Srbije istaklo je svoju privrženost da sprovede sve sporazume već postignute u dijalogu s Prištinom kao i da počne da se bavi širim političkim pitanjima. Ispunjavanje te privrženosti jeste ključno da se otvori naredna faza u procesu EU integracije Srbije.

Ekonomski kriterijumi

Nije bilo daljeg napretka ka uspostavljanju funkcionalne tržišne privrede. Konsenzus o osnovama tržišne ekonomije široko je očuvan, ali je potrebno da bude ojačan. Trgovinska integracija sa EU ostala je visoka. Neki koraci su preduzeti ka ubrzanju i olakšanju ulaska na tržište.

Srbija treba da učini značajne napore u restrukturiranju svoje privrede kako bi mogla da se na srednji rok nosi sa pritiscima konkurentnosti i silama tržišta u okviru Unije. Visok budžetski deficit je ograničio efikasnost makroekonomske politike. Uslovi na tržištu rada pogoršali su se značajno uz rastuću nezaposlenost. Potrebne su hitne i odlučne mere konsolidacije, podržane sistemskim reformama javnog sektora kako bi se povratila održivost javnih finansija. Odlaganja u strukturnim reformama takodje ograničavaju prostor za politiku podsticanja rasta. Pravna sigurnost i dalje je slaba a nejasna vlasnička prava sputavaju privredne aktivnosti. Neformalni sektor ostaje značajan izazov.

Zakonodavstvo EU

Učinjen je izvestan dalji napredak u usklađivanju zakonodavstva, politika i administrativnih kapaciteta sa standardima EU. Dobar napredak je zabeležen u područjima kompanijskog prava, zaštite intelektualne svojine, statistici i carinskoj uniji. Mali napredak je zabeležen u drugim područjima kao što su pravosuđe i osnovna prava, energija, klimatske promene, informatičko društvo i mediji, obrazovanje i kultura. Napredak nije postignut u ekonomskoj i monetarnoj politici. Održivi napori potrebni su da se ojačaju administrativni kapaciteti za sprovođenje i primenu zakona.


POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI ODŠTAMPAJ TEKST
 

EU-SRBIJA: KLJUČNI DATUMI

*1999: EU predlaže novi Proces stabilizacije i pridruživanja za pet zemalja Jugoistočne Evrope

*Jun 2000: Evropski savet saopštava da su sve zemlje iz Procesa stabilizacije i pridruživanja potencijalni kandidati za članstvo u EU

*Jun 2003: Solunski samit: potvrđena je perspektiva EU za Zapadni Balkan

*April 2008: Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Srbije i EU Decembar 2009: Građanima Srbije odobren bezvizni režim za putovanja u Šengenski prostor

*Decembar 2009: Srbija podnosi molbu za članstvo u EU

*Februar 2010: Prelazni sporazum o trgovini i pitanjima vezanim za trgovinu stupa na snagu Jun 2010: Savet EU odlučuje da počne proces ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju

*Oktobar 2011: Evropska komisija daje Mišljenje o aplikaciji Srbije za članstvo u EU

*1 mart 2012: Srbija dobija status zemlje kandidata