Autor

navigator >

Gugl kao tvrđava cenzure

Uobičajeno je da na društvenim mrežama naiđete na mišljenje kako Gugl kontroliše sve što radimo, usmerava naše pretrage i tako utiče na formiranje naših stavova o svim pitanjima, od kupovine patika do glasanja na izborima. Jedini spas je da odete na Fejsbuk, kazaće cinici.

S druge strane, kada se glasa o najboljem poslodavcu, Gugl se redovno nalazi pri samom vrhu liste. Raditi u Guglu znači imati sve pogodnosti koje čovek može da zamisli, plus veliku platu, ali zato poslu mogu da se nadaju samo oni najizvrsniji.

Zato je prošlonedeljna vest o tome da je Gugl otpustio vrhunsku ekspertkinju za veštačku inteligenciju dr Timnit Gebru izazvala ogromno iznenađenje i bes, najpre kod zaposlenih unutar kompanije, a potom i naučnika širom sveta. A razlog za otpuštanje je – cenzura. To tvrdi otpuštena naučnica.

Osim što je doktorirala elektroniku i kompjuterske nauke na Stanfordu, dr Gebru, poreklom iz Eritreje, važi za jednog od najvećih svetskih stručnjaka za etiku veštačke inteligencije, posebno za pitanja ravnopravnosti manjina i prava žena u IT industriji. U Guglu je vodila jedan od timova za veštačku inteligenciju, a kompanija je od nje naručivala i posebna istraživanja o diverzitetu, što je izraz koji obuhvata sve vezano za jednake uslove i šanse za sve u informatičkoj industriji.

Međutim, njen poslednji izveštaj, rađen u saradnji sa još sedam žena, nije bio po volji menadžmenta jer je prilično kritikovao kompaniju i njenu politiku prema manjinama, pa su ga najpre ignorisali, a onda tražili da ga povuče citirajući brojne primedbe "recenzenata". Kada je ona to odbila tražeći da joj predoče imena recenzenata, jer je posumnjala da sem menadžera tu ima nekih cenjenih, stručnih osoba, menadžment nije prihvatio. Onda je Gebru ponudila da u tom slučaju napusti kompaniju, ali ako se dogovore o uslovima, a menadžment je to jedva dočekao da joj uruči otkaz tvrdeći da je to, zapravo, sama tražila. Gebru je to demantovala, rekavši da je otkaz bio jednostran, nikako dogovoren. I obavestila stručnu javnost o celom slučaju. Onda je proključalo.

Teško je reći koliko daleko je spremno da ide više od hiljadu njenih kolega u Guglu koji su potpisali peticiju, ali je Gugl prilično kompromitovan kao kompanija spremna na ucenu i cenzuru svega što joj ne ide u prilog. U visoko konkurentnoj industriji gde kompanije vredne desetine milijarde dolara nastaju i nestaju preko noći, a glavna sirovina im je intelektualni kapacitet zaposlenih, nikome se ne dopada ideja da ih veći broj ljudi napusti jer ne mogu da im nađu zamenu.

Ali, šta je suština istraživanja koje dr Gebru sprovodi? Pored ostalog, ona je otkrila da veštačka inteligencija mnogo slabije prepoznaje "obojene" žene nego belkinje i, naročito, belce. A to može da znači da bi u nekom automatizovanom radnom sistemu belac imao prednost pri zapošljavanju, jer se bolje slaže sa kompjuterima. Jer veštačka inteligencija utiče na to ko će biti izabran, kao neutralna i efikasna.

Takođe, uprkos javno proklamovanim stavovima, IT industrija je prilično mizogina, ženama je mnogo teže da se izbore i za posao, da ne pričamo o ravnopravnosti. Posledice mogu biti dramatično raslojavanje društva, i to po polu i rasi, i to u svetu u kojem je sve digitalizovano i u kome se u svakoj odluci oslanjamo na kompjuter.

Ako vam ovo zvuči preterano, preispitajte se koliko puta ste danas nešto tražili ili proveravali na Guglu.


 

POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI ODŠTAMPAJ TEKST