Međuvreme

 

Ceh

Ako je suditi po rečima i delima opštinskih i gradskih vlasti u Beogradu, bespravnoj gradnji je odzvonilo: sve izgrađeno bez "papira" beskompromisno se ruši i rušiće se. U beogradskom naselju Karaburma su, tako, srušene nadogradnje na više objekata. Principijelno gledano – zamerke nema, ali kad se pogleda izbliza, naročito odozdo, ispod porušenih bespravnih nadogradnji slika je više nego depresivna: krova nema niti će ga, kako stvari stoje, skoro biti a kiša pada li pada. Šef opštinske građevinske inspekcije Slobodan Borovac i potpredsednik gradske vlade Ljubomir Anđelković, kome je urbanizam u opisu posla, mišljenja su da su stanari tih zgrada sami krivi za nezavidnu poziciju u kojoj su se našli. Odgovorni su, naime, jer su svojim potpisima "aminovali" nadograđivanje zgrada u kojima stanuju. I na opštini Čukarica zakazano je rušenje bespravno građene trospratne stambene zgrade u Šavničkoj ulici za koju vlasti tvrde da je investitor počinio krivično delo u momentu kada je na tom mestu prvi ašov zabijen u zemlju, dok druga strana tvrdi da je nadležna opštinska služba pismeno potvrdila da ovaj objekat ispunjava kriterijume za izdavanje građevinske dozvole. Niko, međutim, ne kazuje šta su do sada radili nadležni i kolika je njihova odgovornost s obzirom na to da su svi ovi objekti nesmetano građeni u poslednje dve godine, otkako je uspostavljena sadašnja vlast na svim nivoima. Ceh će, kao i uvek, platiti građani koji su unapred platili stanove koji će tek biti napravljeni.

(R)evolucionari

Koliko juče, beše baš u sredu, u Valjevu je potpisan Protokol o saradnji lokalne samouprave i nevladinih organizacija Valjeva. Kako je zapisano, i potpisano, saradnja treba da doprinese razvoju lokalne zajednice i servisiranju različitih potreba građana. Protokol su potpisali predsednik SO i, u ime nevladinog sektora, predsednik Odbora za ljudska prava.

Predsednik opštine rekao je da su oni pioniri u poslu potpisivanja, obećao je sredstva iz budžeta i zatražio da treći sektor podigne standarde u radu. Druga strana se složila da je to pionirski poduhvat i đuture pohvalila celu lokalnu samoupravu. Onda je reč dobila koordinator Centra za razvoj neprofitnog sektora, biće iz Užica grada, rečito pohvalila Valjevo. Takoreći isto učinio je i gospodin iz Centra "Ulof Palme", koji, biće pored ostalih, finansira projekat, pohvalio je saradnju, sve nazvao velikim korakom. Pošto kroz prozor bi primećena kiša, koordinator Centra za neprofitni sektor zaključi da će biti plodno. Pitanja i sugestije, jok. Zaključiše da je to dobro, znači bili su jasni. Domaćin, kao primer jasne saradnje, pokaza prospekt Gljivarskog društva čiju je jednu stranu, pa reklamno, zauzela adresa SO Valjevo.

Kao što je red, istorijskom događaju prisustvovalo je i nekoliko predsednika i kontakt-osoba iz četrdesetak nevladinih organizacija sa adresom u Valjevu. Samo nekoliko od tolikog mnoštva. Neko će pitati, da ne ispadne da se mi pitamo, gde je do pre godinu, bolje dve, bila ta sila od trećeg sektora, lično naravno, gde su "vežbali", kako su izdržali torturu, kako su opstali. Gde, kad među njima ima, i to baš ima, onih koji su se do juče zanimali prodajom cepter posuđa, onih koji su se patili u redovima kod Dafine, parasocijalističkih i socijalističkih aktivista koji nose aktivnost, šta nose – čine, u nekoliko nevladinih organizacija, što kao predsednici, što kao zamenici, što kao osobe za kontakt. Eto, jedan, a ima ih još, baš iz Nove demokratije, koja se ‘nako požrtvovano kalila u koaliciji sa SPS-om, JUL-om, u jednom "trećem sektoru" predsednik, u drugom zamenik, u trećem sekretar, u čevrtom osoba sa kontaktom, a stiže i da koordinira odborom sindikata Nezavisnost, bude požrtvovano uključen u opštu partijsku požrtvovanost. I sve to sad došlo sebi, rešilo da razvija civilno društvo. I to, kako se videlo, baš uspešno i baš opremljeno – imaju fascikle, digitalne foto-aparate, beleže, snimaju, pravi (r)evolucionari. Na kraju, kad nije bilo na početku, pitanje, neka budu dva – šta je stimulacija za simulaciju masovne brige o građanima i kome to treba?

Pad

Pre mesec dana slavodobitno je objavljeno, kao potvrda ispravne ekonomske politike aktuelnih vlasti, da je prosečni isplaćeni lični dohodak u avgustu dostigao, čak i prestigao, minimalnu mesečnu potrebu za robama i uslugama prosečne četvoročlane porodice. Već u septembru zabeležen je pad plata uz istovremeni rast cena na malo, pa je većina opet "ispod crte". Pred vikend su poskupeli naftni derivati koji se sipaju u rezervoare motornih vozila zbog, kako to uvek biva, "poskupljenja sirove nafte na svetskom tržištu", daljinsko grejanje je takođe poskupelo za, doduše, razumljivih 25 odsto a gradski prevoz za nerazumljivih pedeset. Sve kazuje da, posle višemesečnog postepenog mic-po-mic rasta plata u odnosu na troškove, sledi ozbiljan pad, naročito ako se oslušne oštar javni dijalog koji vode premijer Srbije i guverner Narodne banke Jugoslavije. Po guverneru premijer bi trebalo da se bavi filozofijom, po premijeru guverneru bolje pristaje gitara. Obojica jedan drugom osporavaju bavljenje ozbiljnim državnim poslovima.

Drva

Na kontrolnim punktovima na prilazima Beogradu, saobraćajna policija pojačana šumarskom inspekcijom kontroliše sve kamione koji prevoze ogrevno drvo i, u slučaju da se ustanovi da nedostaje ili da je nepotpuna dokumentacija koja transport drva po zakonu mora da prati, tovar se privremeno pleni i lageruje na placu najbliže šumske sekcije do okončanja eventualnog sudskog procesa, koji, shodno ažurnosti naših sudova, može da potraje oho-ho. Dokument koji omogućava da se ovo sito prođe jeste prevoznica koju izdaje šumar, u nju su upisani količina, poreklo drva i krajnja odrednica transporta, kao i registarska oznaka kamiona, pečat na čekijama mora odgovarati onom na prevoznici. Ovaj dokument važi samo jedan dan tako da, ako kojim slučajem pukne guma pa se zbog zastoja pređe u drugi dan, mora se izvaditi nov. Potražnja za ogrevnim drvetom je trostruko veća nego lane, što se i moglo očekivati s obzirom na više nego dramatično poskupljenje struje. Javno preduzeće Srbija šume, međutim, omanulo je u planiranju ovogodišnje seče, pa njegova stovarišta nedeljama zvrje prazna a da drva nisu dobili ni oni koji su unapred uplatili. Razlog iznenadne primene propisa tik pre nego je zagudio severac je, po rečima nadležnih, uvođenje reda u ovu oblast i time sprečavanje besomučne seče srpskih šuma, nipošto interventno popunjavanje zaliha. Od ove akcije haira imaju šumska uprava i posredno država jer zaplenjena drva imaju tržišnu vrednost i lako se u ovo doba godine konvertuju u novac, šumari jer dodatno prihoduju izdavanjem potrebnih dokumenata, trgovci drvima jer imaju razloga da nadozidaju ionako visoke cene. Tokom vikenda, ibarskom magistralom nije prošao nijedan kamion s drvima a cena ovog ogreva sada je viša nego ikada.


 

POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI ODŠTAMPAJ TEKST