---

Ratni zločini >

Optužnica, hapšenje i politika

Hrvatske vlasti petnaest godina hapse kako im padne na pamet, nikad ne dostavivši spisak stvarno sumnjivih počinilaca ratnih zločinaca. "Slučaj Purda" se zato čini kao politički odgovor na to: ova uzbuna daje nadu da će napokon, obje države, preispitati spiskove stvarnih sumnjivaca

Hrvatska vlast je na "zadnjim nogama": 5. januara ove godine na graničnom prelazu u Orašju uhapšen je Tihomir Purda, hrvatski državljanin protiv kojega postoji optužnica za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i ranjenika u Vukovaru.

U saopćenju Tužilaštva za ratne zločine u Beogradu kaže se da je njegov slučaj u fazi istrage, preuzet iz grupe vojnih predmeta s početka 1990-ih i da je prošao prvu fazu revizije 2004. godine, kad je to Tužilaštvo preuzelo predmete ratnih zločina od Vojnog suda u Beogradu. Slijedi još jedna revizija takvih predmeta, koju će "uskoro učiniti komisija koju su letos zajednički formirali nadležni državni organi Srbije i Hrvatske, kako bi se izvršila precizna analiza i rešili nesporazumi".

Prema pisanju medija, jer službeni izvori zasad šute, optužnica protiv Purde podignuta je još 1992. godine; šef "Veritasa" Savo Štrbac tvrdi da ima podatke da je dotični vinovnik ubojstva ratnih zarobljenika i ranjenika, čemu je svjedočilo dvadesetak pripadnika tadašnje JNA i ostalih svjedoka.

U hrvatskim medijima u međuvremenu traje pravi rat: portal Politika je objavio navodni spisak onih koje traži Srbija zbog ratnih zločina; taj je spisak jako nalik onom nikad autoriziranom spisku hrvatskih branitelja uopće. Premijerka Jadranka Kosor sada kaže: eto, jesam li vam rekla da ne treba to javno objaviti, jer će to neprijatelj iskoristiti, a u stvari je riječ o još jednoj manipulaciji države koja prikriva muljanje sa statusom branitelja, kojega koriste i oni koji na to nikako nemaju pravo, što znaju ponajprije pravi branitelji, poput Branka Borkovića ili žene-svjedoka doktorice Vesne Bosanac.

Hrvatske vlasti petnaest godina hapse kako im padne na pamet, nikad ne dostavivši spisak stvarno sumnjivih počinilaca ratnih zločinaca. "Slučaj Purda" se zato čini kao politički odgovor na to: ova uzbuna daje nadu da će napokon, obje države, preispitati spiskove stvarnih sumnjivaca.

Da je o politici riječ u "slučaju Purda" govori i činjenica da u vojnim arhivima – danas Tužilaštvu za ratne zločine – postoje i optuženi koji se zovu Branislav Glavaš, Tomislav Merčep i Vladimir Šeks, kojima nikada nije dostavljena optužnica i protiv kojih ne postoji Interpolova međunarodna potjernica.

Za nadati se da će nadležni u Zagrebu "izvršiti preciznu analizu i rešiti nesporazume", pa potom goniti prave ratne zločince.

 

POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI		ODŠTAMPAJ TEKST

---