Grafikon >
Odumiranje bioskopske kulture
 Procenjuje se da je početkom osamdesetih u Srbiji bilo oko 500 bioskopa, a danas ih ima oko 170, po čemu smo među poslednjima u Evropi. Od toga, polovina veći deo godine ne radi, a preostali bioskopi uglavnom ne posluju rentabilno. Beograd je 1946. godine imao čak 50 bioskopa, tj. dva puta više nego danas, kada tek svaki treći stanovnik glavnog grada ide u bioskop. U Evropi se tradicija odlaska u bioskop kao društvenog događaja ne gasi, dok su kod nas osnovni problemi piraterija i zapuštene sale. Piraterija svuda postoji, ali u EU-u dostiže do sedam odsto, a kod nas i do 95. Takođe, u bioskope se ne investira već decenijama i sale su daleko ispod svetskih standarda. U unutrašnjosti, većina bioskopa je smeštena u domove kulture i ne poseduje osnovne tehničke preduslove za projekciju. Da bi preživeli prodor digitalne tehnologije, jer sve više ljudi ima kućne bioskope, bioskopi moraju ići u korak sa novim tehnologijama i trendovima i održati tradiciju odlaska u bioskop kao sastavnog dela zabave i urbanog načina života.
Priprema podataka: Centar za proučavanje alternativa
Izvor: www.nationmaster.com
![]() |
ODŠTAMPAJ TEKST
|
||||
![]() | |||||
|
| |||||
IZ ISTOG BROJA
-
Međuvreme >
Slobodan Bubnjević, Jasmina Lazić, Jovana Gligorijević, Bojan Pantić, Darinka Mihajlović, Marija Vidić -
Broj nedelje >
-
Autori Vremena >
-
Zoom >
-
Nuspojave >
-
Zumiranje >
-
komentar dana >
-
Intervju >
-
Novogovor >
-
Lik i delo >
-
Portret savremenika >
-
kultura sećanja >
-
Iz arhive Vremena >
-
IZ ARHIVE - VREME u starom formatu >
-
TV manijak >
-
Kako smo birali 1990-2020. >
-
Vreme uživanja >
-
DOKUMENTI >
-
Dajžest tekstova na engleskom jeziku (Vreme News Digest Agency) od 1991. do 1997. >




